Skip to content

Skip to table of contents

48 EKOBEE UE ENƆ

“Saa nu bui bee bɔātɛ̄”

“Saa nu bui bee bɔātɛ̄”

“Saa nu bui bee bɔātɛ̄.”​—2 KƆR 8:11.

YƆƆ 35 Doo Pya “Nu A Lee Kaāna”

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. E na Jɛhova i lɛɛbaloo kɔ i doo a?

JƐHOVA lɛɛbaloo ziī ziī ii kɔ i sagɛ kɛ̄ i tɔɔ̄dum doo. A tɔgɛ i kɛ̄ i biaɛfii nyɔɔ nu a lee doo, sa a yerebah i nɛ kɔ i kiisī leere sɔ̄ nu i biaɛfii ye ɛɛrɛbu. (Yɔɔ 119:173) Kɛ̄ i kiisī lo esu ue suānu a le bu Muɛ̄ Ue Bari yere bu i dum doo, kɛ̄ i dap nage doo lele biaɛfii doo lo.​—Hib 5:14.

2. E na edap i agaloo edoo sɔ̄ i ebiaɛrafii nu sah a?

2 Mɛ, kere i biaɛfii nyɔɔ nu a lee, dap nage i aga bah esah nu i bee bɔātɛ̄. Naa kɛɛrɛbu pio edoba: Ziī zege wuga nɛɛdam bee biaɛfii lo ebuū Baibol lɛɛ. A bee kiisī leere bu pio kaɛ mɛ a sīkɛ̄ ɔbɛ. Ziī wuga nɛɛwa bee biaɛfii lo esitam sɛmdee dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ mɛ a tɔɔ̄loo nyania biradee ebɔātɛ̄. Eku pya kanɛɛ bee gbaa biaɛfii lo e’ina loo pya wuga sa wa yere mɛm loo, mɛ gbɛnɛ-edo enɔɔ̄ tɛɛ̄ e ba sii bɔāgetɛ̄. Pya kɛ̄tɔɔ̄ ama lugara kee loo ziī, mɛ a ɛrɛ nu a naa lu kee. Ba naa bee doo nu ba bee biaɛfii. Pya Nɛɛ Kraist a bee le Kɔrint bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a bee kpe nage sī dua taāŋa ama. Yere nukuādɛɛ̄ loo nu i dap wa nɔ aāloo.

3. E na pya wuga a le Kɔrint bee biaɛfii a, mɛ e na a bee sira a?

3 Dee bu zua 55 C.E. a, pya Kɔrint bee doo gbɛnɛ biaɛfii. Ba bee muɛ̄ kɔ pya wa wuga a bee le Jerusalɛm le Judea bee le bu e’aga kɛ̄tɔɔ̄ sa nu gaa bee wa aga loo; le kɔ pya dɔɔ̄na bɔŋanaloo gaa bee tup kpugi lo eyerebah wa nɛ. Nyɔɔ kɛ̄ ba ɛrɛ fɛgɛ dogo sa gbī edɔɔ̄ nu doo, pya wuga a le Kɔrint bee biaɛfii lo etura nu yeābah, sa bip kɛ̄ ba edap yerebah doo aābah nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl. A bee kɔ nu lo bɔŋanaloo edoo wa nɛ sa yere Taitɔs wa ma kɔ a yerebah lo esu kpugi ba bee tura a. (1 Kɔr 16:1; 2 Kɔr 8:6) Kerewo sɔ̄ pio enɔɔ̄ etɛ̄na, Pɔɔl bee muɛ̄ kɔ pya wuga a le kɔrint naa bee tura lo kpugi doo kɛ̄ ba bee yiga doo. Nu a bee sira aabu na bee, sɔ̄ ba ebee bɔŋɛnɛloo pya dɔɔ̄nu a aabah keekee bɔŋanaloo, alaba naa bee dap ɛrɛ lɔgɔ dɔɔ̄nu enɛ wa.​—2 Kɔr 9:4, 5.

4. Dookɛ̄ 2 Pya Kɔrint 8:7, 10, 11 tɔgɛ doo, e na Pɔɔl bee yere mɛm loo pya a le Kɔrint kɔ ba a doo a?

4 Pya wuga a le Kɔrint ebee biaɛfii leere, e Pɔɔl bee wa ka nyɔɔ wa e’agatɛ̄ yira le wa kiri kiri taɛ lo eyerebah. Mɛ a bee lu nage ebɛɛ̄ kɔ a yere wa mɛm loo kɔ ba a sah nu ba bee bɔātɛ̄. (Buū 2 Pya Kɔrint 8:7, 10, 11.) Nu a bee wa sira loo tɔgɛ i kɔ, a dap nage agabah kere pya Nɛɛ Kraist a bɔloo ture nyiɛ loo lo edoo nu ba bee biaɛfii kere lo a lee.

5. Pya amunu ebip na i gaa le agara a?

5 Dap nage agaloo ili lo edoo nu i bee biaɛfii dookɛ̄ a bee siraloo pya wuga a le Kɔrint doo. E na anua a? Nyɔɔbee ii mmana a, i dap seregi sɔ̄ loo. Bugia siranu dap nage doo kɔ dodoo pya nu i bee biaɛfii a aga i bah. (Eklis 9:11; Rom 7:18) Bu mɛ sīdee na i dap tɛɛ̄ nyɔɔ nu i bee biaɛfii sa sikɛ̄ ɛp lo i kwabaloo a? E i dap doodoo wa kiisī leere lo esah nu i ebee bɔātɛ̄ ni?

LƐƐ O GAE DOO BIAƐFII

6. Mɛ sɔ̄ na i dap nyaana i biaɛfii a?

6 Ɛrɛ pio biaɛfii ii le enyaana. Bu edoba, i bia bu i biaɛfii lo etaāŋabah Jɛhova, e i ebee biaɛfii kɔ ii le e aa e loo i dam ale i wa. (Mat 16:24; 19:6) Kerewo, dap lu ebɛɛ̄ kɔ alu enyaana pya dɔɔ̄na biaɛfii. E na anua a? Nyɔɔbee kɛ̄tɔɔ̄ wee nyaā. E na edap i yerebah nɛ kɔ i doo biaɛfii a lee eera a?

7. E na i yere kara kuma loo a, e e na anua a?

7 Yere kara bara suānu. Jɛhova bee nɛ ye edɔɔ̄ Jemes kɔ a ɛm kɔ: “Lo ale ɛrɛgeba bui naa ɛrɛ suānu, doolo a bara bah Bari, nɛɛ a nɛ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ bu ɛɛ beenyiɛ” (Jem 1:5) Dɛ̄dɛɛ̄ ii ii “ɛrɛ suānu,” bu siga sīdee. Nyɔɔwo, dɛɛa nyɔɔ Jɛhova sɔ̄ o gaa gbī ebiaɛ nu fii le sɔ̄ o gaa gbī enyaana nu o ebee biaɛfii. Lo sɔ̄ Jɛhova eyerebah a nɛ kɔ o dap biaɛ nu fii bu suānu.

8. Mɛ dua gbītɛ̄ nu na i doo lɛɛ i gae biaɛfii nu a?

8 Gbītɛ̄ nu leere. Gbītɛ̄ nu aābu Muɛ̄ Ue Bari, buū pya kpa bɔŋanaloo Jɛhova e’ɛma, sa o kɔ ue nɛ nɛɛ o suā kɔ edap a yerebah nɛ. (Kam 20:18) Dua gbītɛ̄ nu ama wee dɔbiī sɔ̄ o doo lɛɛ o gae nyaana o tam, nyaana o kɛ̄ etɔɔ̄, ale lɛɛ o gae sagɛ dua tɔkpa o si lo edoo kɔ o dap ɛrɛ nu o su yeā kpotɛ̄ aba ɔɔ bu o tam zue ue.

9. Bu mɛ sīdee na i dap ɛrɛ biī lo i kɔ kaka nɛ i loo a?

9 Kɛɛrɛbu pya nu anua o gbī ebiaɛfii. Kɛ̄ nu i tɔɔ̄loo doo kuī loo Jɛhova. (Kam 16:2) A gbī kɔ i kɔ kaka bu dɛ̄dɛɛ̄ nu. Nyɔɔwo, sɔ̄ i biaɛ nu fii, lee nage kɔ i kɔ kaka bu i loo sa kɔ kaka nɛ pya dɔɔ̄na nyɔɔ kɛ̄ nu i tɔɔ̄loo doo. Lo ii bee kɔ kaka bu i biaɛfii, edap i agabah lo edoo nu i bee biaɛfii. Bu edoba, ziī zege wuga nɛɛdam dap biaɛfii lo elu nɛɛ sɛmdee dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Kerewo sɔ̄ pio sɔ̄ etɛ̄na, naa waɛ ye bah elɛa kuma awa a bee lu e’ɛmadɛɛ̄ ye aābah sa a naa ɛrɛna ɛɛbu bu ye tam zue ue. A ebee dap kɛɛrɛ kɔ taɛ nu a doo kɔ a yii e bu sɛmdee dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ na lo e’ɛɛrɛbu Jɛhova. Lo a le wo, dapge lu kɔ a bee doo wo aba nyɔɔbee a gaa bee gbī e ɛɛrɛbu ye tɛ le ye ka ale pya dɔɔ̄na ni?

10. Lokwa i dap nyaa a, e na alu ebɛɛ̄ a?

10 Naa kɛɛrɛbu kɛ̄tɔɔ̄ ziī nɛɛ a wee nɔ Baibol a bee biaɛfii lo e’ɔbɛ ɔ̄ sɔɔ̄. Tua sɔ̄, a bee piiga gbɛnɛ, a bee kiisī leere bu nu a dap lu baɛ kaɛ, mɛ sɔ̄ a esaa a bee sikɛ̄ ɔ̄. Kerewo bu kpɛdumɛ, a bee be eebah! Wereloo a ɛrɛ loo Jɛhova le taɛ lo edoo nu a ye nia, eyerebah ye nɛ kɔ a ɔbɛ lo elap dogo.​—Kɔl 1:10; 3:23.

11. E na anua a lee kɔ o ɛrɛ taɛ nu o seea sī a?

11 Ɛrɛ taɛ nu o seea sī. Kɛ̄ o ɛrɛ taɛ nu o seea sī doo, kɛ̄ e waɛ nage a bah lo esah nu o bee bɔātɛ̄ doo lo. Bu edoba, o ebee dap biaɛfii lo ebuū Baibol gbɛnɛkpo sɔ̄. Mɛ lo oo ɛrɛ taɛ sɔ̄ o nɔɔ lo edaā wo, oo le edap doo nu o bee seea sī. * Ale kɔ pya kanɛɛ a le bu bɔŋanaloo bee nɔɔ lo ezɔ̄ŋia pya wuga sa wa agɛrɛloo ee kɛ̄ ba wee doo, mɛ sɔ̄ sɔ̄ etɛ̄na, ba naa dooge nu ba bee nɔɔ a. Lokwa ba kiisī leere, ba dap bip dua ebip ama: “I esuāge loo taɛ lo wuga nɛɛdam ale nɛɛwa e ɛrɛ biī aāloo i zɔ̄zɔ̄ŋia kaāna ni? Ɛrɛge taɛ sɔ̄ i esere lo ezɔ̄ŋia wa ni?”

12. E na a dap lu ebɛɛ̄ kɔ i doo a, e ena anua a?

12 Suā nu o dap doo. Lɔgɔ ii ii ɛrɛ sɔ̄, nu esiatam, ale ekpo edaā dɛ̄dɛɛ̄ nu i gbī edoo. Nyɔɔwo, suā nu o dap doo le lo oo le edap doo. Ɛrɛ sɔ̄ a dap lu ebɛɛ̄ kɔ o nyaana nu o bee biaɛfii lo edoo, lo oo dapna doo lo. (Eklis 3:6) Naa su kɔ o sikɛ̄ kɛɛrɛbu nu o bee biaɛfii, o kwabaloo kɛ̄ a lu ebɛɛ̄, sa muɛ̄ kɔ o dabe doo anyaawo. O’oo nu edap a yerebah nɛ kɔ o sah nu o bee bɔātɛ̄ na ama.

NU O DOO LOKWA O DAP DOO NU O BEE BIAƐFII

13. O dap doodoo wa ɛrɛ ekpo a a bɛɛ̄ lo edaā nu o bee biaɛfii ni?

13 Yere kara bara ekpo esu daā. Bari dap a nɛ ‘ekpo esiātam,’ sa doo nu o bee gbī edoo. (Fil 2:13) Nyɔɔwo, bara Jɛhova kɔ a nɛ a ye kaɛ edɔɔ̄ lo edoo kɔ o ɛrɛ ekpo a a bɛɛ̄. Wee yere kara kere a bee kɔ a sii lu e’agara o bara. Jizɔs bee kɔ: “Baraa, e a [kaɛ edɔɔ̄] elu enɛ i.”​—Luk 11:9, 13.

14. Bu mɛ sīdee na ue a le bu kpa Kam 21:5 edap a yerebah nɛ kɔ o doo nu o bee biaɛfii a?

14 Nɔɔ̄ kɛ̄ o doodoo. (Buū Kam 21:5.) Lokwa o dap si ɛrɛgeba tam o bee bɔātɛ̄ lɛɛ, lu ebɛɛ̄ kɔ o dasī nɔɔ̄. Lɛɛ o si tam lo edoo nu o bee nɔɔ. Bu aba lo sīdee, ɛm kuma nu o gbī edoo lokwa o dap doo nu o bee biaɛfii a. Sɔ̄ o ɛrɛ gbɛnɛkpo tam esi, dɔ̄dɔɔ̄ nua epoo epoo edoo kɔ a waɛ a loo esi. Pɔɔl bee yere mɛm loo pya wuga a bee le Kɔrint kɔ ba a kpoogeloo nu ba etura aā “nyɔɔ tua bira dee bu kaɛ” e ba aa yira sa gbī etup kpugi sɔ̄ elu e. (1 Kɔr 16:2) Dɔ̄dɔɔ̄ gbɛnɛ tam nua esɔgɔ esɔgɔ dap nage doo kɔ o aa kɛɛrɛ kɔ lo tam ee e a loo.

15. Sɔ̄ o enɔɔna nu o doo sah, e na o dap doo a?

15 Ɛ’ɛm nu o bee nɔɔ̄ sere kɛ̄ dap a yerebah nɛ kɔ o doo nu o bee biaɛfii. (1 Kɔr 14:40) Bu edoba, lu ekɔ pya kanɛɛ a sagɛ ziī nɛɛ a wa le yɛɛ nua nɛɛ e wee ɛm ziī ziī biaɛfii ba doo, gbaā nage loo nɛɛ alu enɔɔ kɔ a doo pya lo nu le dee ba kɛɛrɛ kɔ edap lu edoo lɛɛ. Wee waɛbah pya kanɛɛ a nyɔɔnɛ lere dee ama lo edoo nu ba bee biaɛfii. (1 Kɔr 9:26) O dap nage nɔɔ lo edoo dua nu ama kumaloo nu olo gbī edoo. Bu edoba, o dap nɔɔ nu o gbī edoo ziī ziī biradee sa nɔɔ pya nu o gbī edoo nyɔɔ etaā o gbī edoo wa. Naale aba kɔ lo ama eyerebah a nɛ kɔ o dap sah nu o bee bɔātɛ̄, mɛ edoo nage kɔ o dap doo gbɛnɛ-edo nu bu nwī kere sɔ̄.

16. Lokwa o dap doo nu o bee biaɛfii, e na alu ebɛɛ̄ a, e kpa Pya Rom 12:11 yere kpotɛ̄ lo ama doodoo wa?

16 Piiga kaāna. A gbī epiaga lo edoo ziī ziī nu o bee nɔɔ le lo esah nu o bee bɔātɛ̄. (Buū Pya Rom 12:11.) Pɔɔl bee kɔ nɛ Timoti kɔ a “su [ye] loo nɛ” le kɔ a “kiisī” bu lulu nɛɛ a para tɔgɛnu. Zuurabahtɔ̄ ama kii nage loo pya dɔɔ̄na nu seea sī bu edɔɔ̄.​—1 Tim 4:13, 16.

17. Kpa Pya Efɛsɔs 5:15, 16 edap i yerebah nɛ doodoo wa sɔ̄ i gaa gbī edoo nu i bee biaɛfii?

17 Su o sɔ̄ daā nu leere. (Buū Pya Efɛsɔs 5:15, 16.) Sagɛ sɔ̄ o su daā nu o bee biaɛfii sa o aa nyaana lo sɔ̄. Waa yira baɛ taɛ sɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ nu elee lɛɛ o gae doo dogo; pio sɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ nu naale ekiā leere. (Eklis 11:4) Nwaɛ̄dɛɛ̄ lokwa oo lɛɛbaloo kɔ pya nu a naa aadee lu ebɛɛ̄ a su sɔ̄ a sabah sa doo kɔ ekpo o bee su daā pya nu a lu ebɛɛ̄ kaāna a, a tah a loo. (Fil 1:10) Lo a waɛ, nɔɔ sɔ̄ pya nɛɛ naale e aadee a nɛ taāŋa. Doo kɔ pya dɔɔ̄na a suā kɔ o gbī etɔɔ̄ aba ɔɔ. Nɔɔ lo elɛɛ o fon nyɔɔ sa ɛp o e-mail dɔɔ̄na sɔ̄. *

18-19. E na edap a yerebah nɛ kɔ o aa lɛɛbaloo o le biaɛfii kere sɔ̄ o kpesī pya kɛ̄ tɔɔ̄ oo bee ɛmadɛɛ̄ a?

18 Bie o ekɛɛrɛ nyɔɔ nu esira aabu. Nu esira aabu o biaɛfii le doodoo i’ina kɛ̄ o gaa bee kii. Lo o gbīge e’ina kɛ̄ o gaa bee kii, o wee kiā kii li kere alu ekpaɛ̄ dee, e lo ama kura kɔ o ɛrɛ enyaana kɛ̄ o gaa bee tɛɛ̄. Bu aba lo sīdee, lo i bie i ekɛɛrɛ nyɔɔ nu esira aabu pya i biaɛfii, ii le enwaabah lɛɛbaloo sɔ̄ nu naa kiā doo kɛ̄ i bee ɛmadɛɛ̄ doo ale kɔ i nyaana i biaɛfii.​—Gal 6:9.

19 Biaɛfii a bɔloo dap aga edoo, e dodoo nu i ebee biaɛfii dap lu finiabah. Mɛ tɛ̄maloo yerebah Jɛhova, o dap ɛrɛ suānu le ekpo a a bɛɛ̄ lokwa o dap sah nu o bee bɔātɛ̄.

YƆƆ 65 Nyim Kiisī!

^ bar. 5 Pio biaɛfii o ebee doo kiɛ̄ a ni? Sɛh biaɛfii nu leere sa doo nu o bee biaɛfii wee a agabah ni? Ekobee ue ama eyerebah a nɛ kɔ o dap tama pya finiabah ama sa doo kɔ o dap sah nu o bee bɔātɛ̄.

^ bar. 11 Lokwa o dap nɔɔ̄ o enɔānu Baibol leere, su “Schedule for Bible Reading” a le nyɔɔ jw.org® daā.

^ bar. 17 Lo esuā yereloo nyɔɔ nu o dap doo lo esu o sɔ̄ daā nu leere, ɛp ekobee ue a kura “20 Ways to Create More Time” bu ekpo Awake! April 2010.