Skip to content

Skip to table of contents

46 EKOBEE UE ENƆ

O Gaa Dooge Kɔ O “Kpega Yira” A Bia Le Ni?

O Gaa Dooge Kɔ O “Kpega Yira” A Bia Le Ni?

“Suaa kpega yira.”​—ƐFƐS 6:16.

YƆƆ 119 I Ɛrɛ E Ɛrɛ Yira

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1-2. (a) Dookɛ̄ Pya Ɛfɛsɔs 6:16 kɔ doo, e na anua “kpega yira” bɛɛ̄ i a? (b) Pya amunu ebip na i gaa le suā ye ture a?

O ƐRƐGE “kpega yira” ni? (Buū Pya Ɛfɛsɔs 6:16.) Baɛ baɛ beenyiɛ naale loo, o ɛrɛ. Dookɛ̄ nu kpega kpega i ekpaloo doo, o yira kpega a lɛɛloo dogo a naa ɛɛ, dogo lumiī, le ɛrɛgeba nu a naa gbaaloo daakuū Bari a le bu lo nyɔuwe ama.

2 Kerewo, i tɔɔ̄ bu “kpedumɛ dee,” sa ele gaa lu edoā-ɛp i yira. (2 Tim 3:1) Mɛ bu mɛ sīdee na o dap ɛma ɛp o kpega yira sɛh a lege e’agaloo ani? E e na o dap doo lokwa o yira naa dɔ ani? I gaa le nɔ ture pya ebip ama.

KUŪ DƐƐ̄ KƐ̄ SA ƐMA ƐP O KPEGA

Sɔ̄ nɛɛ nɔ̄ aa uwe nɔ̄, a wee kwa ye kpega (Ɛp 3 barakpaɛ̄)

3. E na pya nɔ̄ wee doo loo wa kpega a, e e na anua a?

3 Bu sɔ̄ a bee lu e’ɛm Baibol, pya nɔ̄ wee aara kpega alu esu kpa nam koh loo. Pya nɔ̄ wee tɛrɛ nɔɔ̄ loo lo kpega lokwa a bia le, le lokwa kaɛlogo naa taa kɛ̄ alu kpe a le loo. Lo nɛɛ nɔ̄ muɛ̄ kɔ ziī kɛ̄ a le loo ye kpega gbe, a wee nwaaba kwa lo ekpɛ̄naloo baɛ dɔɔ̄na sɔ̄ be edɔ. Edoba ama ɛrɛ nu edoo kiikɛ̄ o yira le doodoo wa ni?

4. E na anua o ɛma ɛp o kpega yira a, e bu mɛ sīdee na o doo wo a?

4 Dookɛ̄ pya nɔ̄ sɔ̄ kere a wee doo, o ɛrɛ ekuūdɛɛ̄loo o kpega yira lo etɔgɛ kɔ o kpɛ̄naloo be nɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Doodoo pya Nɛɛ Kraist, i be be bu edɔɔ̄, e pya i nɛɛ baa lu pya edɔɔ̄ a bee piya. (Ɛfɛs 6:​10-12) Lɔgɔ nɛɛ naale edap kwaloo o kpega yira a nɛ. E na edoo kɔ o suā lo o yira e’agaloo sɔ̄ o kpesī doā-ɛp ani? Tuatua, o ɛrɛ eyere kara bara yerebah aābah Bari. Lɛɛ o su Muɛ̄ Ue Bari ɛma aba ɔɔ lo edoo kɔ o muɛ̄ aba ɔɔ dookɛ̄ Bari a muɛ̄ doo. (Hib 4:12) Baibol kɔ: “Ture nyiɛ loo Jɛhova tɛ̄maloo dɛ̄dɛɛ̄ o beenyiɛ, e o a ture nyiɛ loo oloo suā bu-kɛ̄-ue.” (Kam 3:5, 6) Sɔ̄ o gaa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ lo ama a, e na anua oo tɛɛ̄nyɔɔ pio biaɛfii o bee doo a bu dee ama a? Bu edoba, o le bu naɛ nu nyɔɔbee kpugi naa a le bah ni? O nyɛŋiage bu yii Jɛhova a le bu Pya Hibru 13:5 a kɔ: “Mm le lɛɛ a baloo, e mm le bie a” ni? Yii ama nɛge a agɛrɛ nyiɛ kɔ Jɛhova eyerebah a nɛ ni? Lo o ture na mm, a tɔgɛ kɔ o gaa kwa loo o kpege yira doo kɔ aa dɔ.

5. E na o dap gbī muɛ̄ sɔ̄ o ɛma ɛp o yira ani?

5 Nu o muɛ̄ dap alu nyɛŋia loo lo o su sɔ̄ ɛma o yira. O dap muɛ̄ pya kɛ̄ o ɔloo, lo oo bee suā. Bu edoba, o dap muɛ̄ kɔ gbɛnɛ ekɛɛrɛ, esah, le e’ɔaloo egbeera o yira. Lo pya nu ama esira a loo, o dap doodoo wa kpega o yira doo kɔ aa gbe ee wo ni?

KPEGA OLOO LƐƐ LOO GBƐNƐ EKƐƐRƐ, ESAH, LE E’ƆALOO

6. Naa nɛ edoba loo pio ɛrɛ ekɛɛrɛ a naa bee piya.

6 Lee e’ɛrɛ ekɛɛrɛ kiiloo pio nu. Bu edoba, i wee ɛrɛ ekɛɛrɛ kiiloo kɛ̄ edoo sa bu Jɛhova le Jizɔs ɛɛ. (1 Kɔr 7:32) Lo i si gbɛnɛ pɔrɔ, i wee ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ i doo sa kwa i gbanialoo kiikɛ̄ Bari le. (Yɔɔ 38:18) I wee ɛrɛ nage ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ edoo nu enia i dam ale i wa doo, le lo ekuūdɛɛ̄loo i butɔ le pya wuga bu bɔŋanaloo.​—1 Kɔr 7:33; 2 Kɔr 11:28.

7. Dookɛ̄ Kam 29:25 kɔ doo, e na anua ii le ɛrɛ bɔɔ loo nɛɛ a?

7 Bu kiiya sī, gbɛnɛ ekɛɛrɛ dap gbee i yira. Bu edoba, i dap bialoo wee kɛɛrɛ kɛ̄ edoo ɛrɛ gbɛnɛkpo nuede le nu eyaa. (Mat 6:31, 32) Lokwa i ɛrɛ pya nu i bialoo wee kɛɛrɛ ama, i dap su kponia zɔ nua nu i seeasī. I dap nage bɔātɛ̄ ewereloo kpugi. Lo i lɛɛbaloo kɔ lo ama a sira, yira i ɛrɛ bu Jɛhova e’ɔloo sa i gbee gbanialoo i bee ye yɔ ɛnia. (Maak 4:19; 1 Tim 6:10) Ale i dap su gbɛnɛ ekɛɛrɛ yɔā loo i bu dɔɔ̄na sīdee, lo ale ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ loo nu pya nɛɛ ekɔ i kumaloo. I dap bɔātɛ̄ ɛrɛ bɔɔ kɔ pya nɛɛ ekɛgɛ i ale bee ba etɛ̄ŋa i loo ee kɛ̄ i ɛrɛ bɔɔ lo edoo nu ebɛā Jɛhova doo. Lokwa ii dɔ bu dua zaɛ̄ ama, i ɛrɛ ebara Jɛhova kɔ a yere i yira loo sa i nɛ e’agaloo esu aābaloo lo kɛ̄tɔɔ̄.​—Kam 29:25, Luk 17:5.

(Ɛp 8 barakpaɛ̄) *

8. E na i doo sɔ̄ alu ekɔ i esah loo a?

8 Setan, alu “tɛ dɛ̄dɛɛ̄ esah,” su pya a ye le loo kɔā esah kumaloo Jɛhova le loo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. (Jɔn 8:44) Bu edoba, pya a ana yira ɛm esah akiiloo bɔŋanaloo Jɛhova sere nyɔɔ intanɛt le bu pya dɔɔ̄na kɛ̄ kɔ ue aā. Pya lo esah le yɛɛ “ekpā lo a gaa bɛ miā” Setan tā. (Ɛfɛs 6:16) Lo ziī nɛɛ kɔ dua esah a le doo wo i nɛ, e na i doo ani? Ii le gbaɛ̄ wa tɔ̄! E na anua? Nyɔɔbee i ɛrɛ yira bu Jɛhova sa dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ pya i wuga. Bu kaka, i kiī nyɔɔnɛ pya a ana yira kɔnia ue bu ɛrɛgeba sīdee. Ii le eyiga kɔ lɔgɔ nɛɛ ale lɔgɔ nu, ale kere kɛ̄ ue ba kɔ i bɛā doo a zū i lo eyɔ wa amkɛ̄.

9. Bu mɛ sīdee na e’ɔaloo dap i ɛrɛ pah nyɔɔ a?

9 E’ɔaloo dap doo kɔ i yira a ɔloo. Ii le edap ɛp pya taāŋa a i le loo tɛrɛ. Bu kaka, lo i doo wo, ekura kɔ ii gaa doo nu a i kuu. Sa loo i dap ɔ pio sɔ̄. Mɛ ii ɛrɛ ebialoo kɛɛrɛ i taāŋa dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Lo i bialoo kɛɛrɛ i taāŋa, i dap ibere pya nu Jɛhova eyira yii lo enɛ i li deesī. (Mum 21:3, 4) E’ɔaloo dap doo kɔ ekpo a tah i loo sa i ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova. (Kam 24:10) Mɛ a naalee kɔ lo ama a sira i loo.

10. E na o nɔ aāloo lɛta ziī wuga nɛɛwa bee ɛm a?

10 Naa kɛɛrɛ kɛ̄ ziī wuga nɛɛwa a le United States bee kiisī lo etɔɔ̄ agara sɔ̄ a gaa kuūdɛɛ̄loo ye dam a le bu e‘agaba dumɛloo doo. A bee ɛm lɛta ture bee kɛ̄ sa kɔ: “I kɛ̄tɔɔ̄ taɛ̄ŋɛ i sa i ɔɛloo pio sɔ̄, mɛ i bɛābu le e’agatɛ̄. Bu mɛ ɛɛ kaāna loo pya yereue i gaa ɛrɛ, lo a i yere mɛm loo sa agɛrɛtɛ̄ i yira. Pya zuurabahtɔ̄ le yere mɛm loo ama bɛɛ̄ i kaāna. Yerebah i nɛ kɔ i kiisī lo etaāŋabah Jɛhova sa tama pya taāŋa Setan i su nua loo.” Nu i nɔ aāloo ue wuga nɛɛwa ama na bee i dap be eeba e’ɔaloo! Bu mɛ sīdee? Sɔ̄ o le bu taāŋa, ɛp kɔ alu doā-ɛp a aabah Setan. Yere nukuādɛɛ̄loo kɔ Jɛhova na a wee nɛ e’agaloo a. Sa tɔgɛ nia loo nuede bu edɔɔ̄ a gaa i nɛ.

O gaa dooge kɔ o “kpega yira” a bia le ni? (Ɛp 11 barakpaɛ̄) *

11. Lo e’ɛp sɛh i yira lege le, pya amunu ebip na i bip aba ii a?

11 O muɛ̄ge ziī kɛ̄ a le loo o yira a gbī kɔ o agɛrɛtɛ̄ ni? O edabage be eebah gbɛnɛ ekɛɛrɛ bu pio enɔɔ̄ akii adumɛ ni? O ekīnage lo enyɔɔnɛ pya a ana yira amkɛ̄ nyɔɔ esah ba gaa kɔ ni? E o edabage be eebah e’ɔaloo ni? Lo o gaa doo pya nu ama, o yira le le. Mɛ i ɛrɛ ebia bu nwaɛ̄dɛɛ̄ nyɔɔbee Setan ɛrɛ pya dɔɔ̄na nu nɔ̄ a gaa i su beā. Doraa i nɔ nu akiiloo ziī ka.

KPEGA OLOO LƐƐLOO KPONIA ZƆ

12. E na a dap sira lo i kponia zɔ a?

12 dap dabara i ekɛɛrɛ lɛɛ loo si tam nɛ Jɛhova sa i yira ɔloo. Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee kɔ: “Lɔgɔ nɛɛ nɔ̄ a le bu tam naa wee su ye loo yere bu bɔp lo eture nyiɛ loo dɔɔ̄na nu lokwa a ɛɛrɛ bu nɛɛ a bee ye ɛm bee doodoo nɛɛ nɔ̄.” (2 Tim 2:4) Bu kaka, ba naa wee lɛɛbaloo kɔ lɔgɔ nɛɛ nɔ̄ Rom a si dɔɔ̄na tam. E na esira lo ziī nɛɛ nɔ̄ lɛɛbee kɛɛ̄ lo lok a?

13. E na anua nɛɛ nɔ̄ naale eyere bee bu lɔgɔ dɔɔ̄na gbora a?

13 Naa kɛɛrɛ kɔ ziī eku nɔ̄ le gaa nɔ kɛ̄ ebe nɔ̄ doo lɔɔrɛ, mɛ ziī nɛɛ nɔ̄ naa wa le yɛɛ. Lo nɛɛ nɔ̄ le du gaa oo nuede. Sɔ̄ elua loo uunɛ, pya lo nɔ̄ ɛp wa fah beā nɔ̄ leere sa tɛ̄ wa gɛ̄nɔ̄. Mɛ lo nɛɛ nɔ̄ a wee oo nuede a kpɛ̄naloo nu e oo ye nyɔɔ ee. Sɔ̄ dee eyira, pya wa baa yii kɛ̄ sa wa bebe loo sɔ̄ ba naa bee ɛmadɛɛ̄. Amunu nɛɛ nɔ̄ na edap nwaabah bebe sa doo kɔ bu ye nɛɛ zaāsī a ɛɛ ani? E amunu na enia a kɔ a tɔɔ̄ a kpaɛ̄ a​—lo a bee kpɛ̄naloo sɛh lo a bee dabara ye ekɛɛrɛ sa kii wee uradu ani?

14. E na a i kuī loo doodoo pya nɛɛ nɔ̄ Kraist a?

14 Doodoo le nɛɛ nɔ̄, ii le e’iye kɔ lɔgɔ nu a dabara i ekɛɛrɛ lɛɛloo nu i seea sī, lo a le doo kɔ bu pya i Nɛɛ bee a ɛɛ, Jɛhova le Kraist. I ɛp lo ama nua gbɛnɛ ee ɛrɛgeba nu nyɔuwe Setan enɛ i. I piiga lo esu i sɔ̄ le mɛm siātam nɛ Jɛhova sa muɛ̄ kɔ i kpega yira le pya dɔɔ̄na nu nɔ̄ Bari i nɛ le bu le loo.

15. Amunu zuurabahtɔ̄ na Pɔɔl bee i nɛ a, e e na anua?

15 I ɛrɛ enwaɛ̄dɛɛ̄ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄! E na anua? Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl zuura i bahtɔ̄ kɔ, “pya ba gbī elu mɛnɛ” e “pe aaloo yira.” (1 Tim 6:9, 10) Bee ue a kɔ “pe aaloo” tɔgɛ kɔ gbī e’ɛrɛ pya nu a naa bɛɛ̄ i dap dabara i ekɛɛrɛ. Sa i beenyiɛ bɔātɛ̄ kiiloo “booboo pɔrɔ taɛ nu a lu ezu.” Taā i lɛɛbaloo kɔ pya taɛ ama a yii i bu, i ɛrɛ enyɛŋiabu kɔ ba lu nu nɔ̄ Setan gaa i su beā lo e’ɔɛloo i yira.

16. E’ɛma a le bu kpa Maak 10:17-22 e zū i kɔ i ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ pya amunu ebip?

16 Naa su kɔ i ɛrɛ kpugi esu yaā gbɛnɛkpo nu. Ɛrɛge ziī piya nu a le bu lo i yaɛ pya nu a naa bɛɛ̄ i ni? Naa aadee mɛā doo wo. Mɛ naa kɛɛrɛbu loo pya ebip ama: Lo i ɛrɛ kpugi esu yaā gbɛnɛkpo nu, i ɛrɛge sɔ̄ esu pya nu ama daānu sa kuūdɛɛ̄loo leere ni? I dapge bɔātɛ̄ wereloo pya i zɔ kaāna ni? Sɛh wereloo i ɛrɛ loo i zɔ dap doo kɔ i bee zege gbara a bee kiī kue Jizɔs lo esitam nɛ Bari a? (Buū Maak 10:17-22.) Naa ɛp kɛ̄ elee i loo doo lo i tɔɔ̄dum a waɛbah sa su i sɔ̄ le i mɛm daā nu Bari i gbī aābah doo a!

AABALOO O KPEGA YIRA AGƐRƐ

17. E na ii le e’ibere a?

17 Ii le e’ibere kɔ i le sī nɔ̄ sa kpɛ̄naloo ebe be dɛ̄dɛɛ̄ dee. (Mum 12:17) Pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa naale edap aara i kpega yira i nɛ. Kuu ziī ziī ii lo edoo kɔ i yira a agatɛ̄.

18. E na anua pya nɔ̄ bu dee kere a wee aabah loo wa kpega agɛrɛ a?

18 Dee kere a, nu a wee yere ka loo nɛɛ nɔ̄ na sɔ̄ a ɛrɛ e’agaloo sa be nɔ̄. Mɛ kɛɛ ebɔp ye lo a obia aa sī nɔ̄ sa ye kpega naa ye lena bah. Nɛɛ ɛm eloh pya Rom a kura Tacitus bee ɛm kɔ: “Lo ziī nɛɛ nɔ̄ ibere ye kpega a lu kaāna kɛɛ ye nɛ.” Ziī nu anua pya nɔ̄ wee aabah loo wa kpega agɛrɛ lo.

Wuga nɛɛwa alu nɛɛ Kraist aabaloo ye kpega yira agɛrɛ, tɛ̄maloo yere kara sa buū Muɛ̄ Ue Bari, si enɔānu eree sɔ̄ loo, sa ɛrɛ epoo bu tam zue ue (Ɛp 19 barakpaɛ̄)

19. Bu mɛ sīdee na i aabah loo i kpega yira agɛrɛ a?

19 Sɔ̄ i si enɔānu pya Nɛɛ Kraist sa kɔ nu akiiloo bee Jɛhova le ye Buɛ̄-mɛnɛ nɛ pya dɔɔ̄na, i gaa aabah loo i kpega yira agɛrɛ. (Hib 10:23-25) Dɔɔ̄na nu i doo nage na yere kara sa buū Muɛ̄ Ue Bari dɛ̄dɛɛ̄ dee, sa su nu i nɔ yere bu i tɔɔ̄dum ziī ziī biradee. (2 Tim 3:16, 17) Lo i doo wo, lɔgɔ nu nɔ̄ Setan i su beā naale edap i ɛrɛ pah nyɔɔ. (Ais 54:17) I “kpega yira” ekpega i. I gaa le gbaaloo pya i wuga sa yira agɛrɛ. I be eebah doā-ɛp a i lu loo ziī ziī biradee, e lo a kuī eera na bee elu ka i nɛ lo ele sībah Jizɔs sɔ̄ e be eeba Setan le pya a ye le loo.​—Mum 17:14; 20:10.

YƆƆ 118 “Yere I Yira Loo”

^ bar. 5 Pya nɔ̄ wee aara kpega lokwa muū naa yii wa loo. I yira lu kpega. Dookɛ̄ nɛɛ nɔ̄ wee kuūdɛɛ̄loo ye kpega doo, lunage ebɛɛ̄ kɔ i kuūdɛɛ̄loo i yira. Ekobee ue ama kɔ nu i dap doo lo emuɛ̄ kɔ i “kpega yira” bia le.

^ bar. 58 UE A BAATƐ̄: Sɔ̄ nɛɛ a ana yira gaa kɔ esah a kiiloo Pya Ekeebee Jɛhova nyɔɔ TV, ziī butɔ ba lu pya Ekeebee lɛɛ lo TV nyɔɔ taɛ lo sɔ̄.

^ bar. 60 UE A BAATƐ̄: Sɔ̄ ba gaa ɛrɛ enɔānu butɔ, wa tɛ su dɔ Baibol yeā mɛm loo yira pya lo butɔ.