Skip to content

Skip to table of contents

13 EKOBEE UE ENƆ

Bu Mɛ Sīdee Na Jɛhova Ekpega A Ani?

Bu Mɛ Sīdee Na Jɛhova Ekpega A Ani?

“Nɛɛ-a-i-ɛrɛ bɔloo eture nyiɛ loo; nɛɛ a edoo kɔ bui yira agɛrɛ sa i kpega lɛɛ kɛ̄ bah pɔrɔ nɛɛ a.”—2 TƐS 3:3.

YƆƆ 124 Kiisī Lo E Tɔɔ̄ Agara

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. E na anua Jizɔs bee bara Jɛhova kɔ a kuūdɛɛ̄loo pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ ani?

TAƐ kpedumɛ uunɛ Jizɔs a kɛnɛkɛ̄, a bee le gaa kɛɛrɛbu taāŋa pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ ekpesī. Nyɔɔbee wereloo a ɛrɛ loo pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ, Jizɔs bee bara ye Tɛ kɔ a “sere wa lɛɛ kɛ̄ bah pɔrɔ nɛɛ a.” (Jɔn 17:14, 15) Jizɔs bee suā kɔ sɔ̄ ekirae bunyɔɔ, Setan lo a le Pɔrɔ-edɔɔ̄ ekiisī lo ebebe loo ɛrɛgeba nɛɛ a si tam nɛ Jɛhova. Bu kaka, pya nɛɛ Jɛhova gbī kpega.

2. I tɛɛ̄ doodoo wa suā kɔ Jɛhova edā pya i kara?

2 Jɛhova bee agara kara Jizɔs nyɔnɛbee a wereloo ye Nwiīnɛɛdam. Lo i piiga lo edoo nu a nia Jɛhova, ewere i loo, sa egbaɛ̄ i tɔ̄loo sɔ̄ i bara kɔ a yerebah i nɛ sa i kpega. Doodoo Tɛ bee tɔ a i kɛɛrɛbu loo, Jɛhova ekiisī lo ekuūdɛɛ̄loo pya ye miɔŋɔ. Lo ama egbee ye bee lo a naa doo wo.

3. E na anua i gbī kpega a aabah Jɛhova anii’ee a?

3 I gbī yerebah Jɛhova anyaawo ee ɛrɛgeba dɔɔ̄na sɔ̄ bu dum. E bee lu etop Setan lɛɛ bunyɔɔ, e a ɛrɛ “gbɛnɛ saŋ.” (Mum 12:12) A doo kɔ pio pya a gaa i tɛ̄ŋaloo a kɛɛrɛ kɔ ba gaa “sie tam [a le kaɛ] nɛ Bari.” (Jɔn 16:2) Pya a naa yira bu Bari tɛ̄ŋa i loo nyɔɔbee ii doo nu dookɛ̄ nyɔuwe doo. Kaɛlɛɛ nu anua ba tɛ̄ŋa i loo ii le e’ɛrɛ bɔɔ. E na anua ani? Nu anua na bee, Muɛ̄ Ue Bari kɔ: “Nɛɛ-a-i-ɛrɛ bɔloo eture nyiɛ; nɛɛ a edoo kɔ bui yira agɛrɛ sa i kpega lɛɛ kɛ̄ bah pɔrɔ nɛɛ a.” (2 Tɛs 3:3) Bu mɛ sīdee na Jɛhova i kpega ani? I naa kɔ nu akiiloo baɛ sīdee.

JƐHOVA ENƐA I NU NƆ̄

4. Dookɛ̄ Pya Ɛfɛsɔs 6:13-17 kɔ doo, e na Jɛhova i nɛ lo ekpega i a?

4 Jɛhova edora kɔ i ɛrɛ nu nɔ̄ a i dap kpega lɛɛ loo be a aabah Setan. (Buū Pya Ɛfɛsɔs 6:13-17.) Lo nu nɔ̄ a aabah Bari agaloo sa lee esu siātam! Mɛ aba nu edoo kɔ a kpega i na lo i yaa ziī ziī lo nu nɔ̄ sa ii lɛaloo. E na ziī ziī lo nu nɔ̄ tɔɔ̄dɔ ani? Doraa i kɔnia.

5. E na nu bɔba kɛ̄-tɛ̄ kaka ue a, e e na anua i yaa a?

5 Nu bɔba kɛ̄tɛ̄ loo kaka ue tɔɔ̄dɔ kaka ue a le bu Muɛ̄ Ue Bari, lo a le Baibol. E na anua i yaa nu bɔba kɛ̄tɛ̄ ama a? Ɛɛ nyɔɔbee Setan na “tɛ dɛ̄dɛɛ̄ esah” a. (Jɔn 8:44) E sua gbɛnɛ-edo zua kɔā esah sa edaga “dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe”! (Mum 12:9) Mɛ kaka ue a le bu Baibol ekpega i lokwa a naa lu edag i. Bu mɛ sīdee na i yaa nu bɔba kɛ̄tɛ̄ a tɔɔ̄dɔ nu ama a? I doo wo tɛ̄maloo enɔnu akiiloo Jɛhova, tɛ̄maloo etaāŋa ye bah “bu edɔɔ̄ le kaka,” le lo ekɔ kaka bu dɛ̄dɛɛ̄ nu i doo.—Jɔn 4:24; Ɛfɛs 4:25; Hib 13:18.

Nu bɔba kɛ̄tɛ̄: Kaka ue a le bu Muɛ̄ Ue Bari

6. E na nu kpɛɛra beenyiɛ kaāna dogo a, e e na anua i yaa a?

6 Nu kpɛɛra beenyiɛ lo kaāna dogo tɔɔ̄dɔ daakuu Jɛhova a kaāna. E na anua i yaa nu kpɛɛra beenyiɛ a? Dookɛ̄ kasī nu kpɛɛra beenyiɛ wee kpega nɛɛ nɔ̄ lokwa a naa lu e’mm ye doo, kɛ̄ nu kpɛɛra beenyiɛ kaāna dogo kpeganage i beenyiɛ a tɔɔ̄dɔ nu lokwa nyɔuwe Setan naa gbee ye doo lo. (Kam 4:23) Jɛhova ɛmadɛɛ̄ kɔ i were ye loo sa ye si tam nɛ aābu dɛ̄dɛɛ̄ i beenyiɛ. (Mat 22:36, 37) Nyɔɔwo, Setan piiga lo epoo i beenyiɛ lokwa i wereloo pya nu nyɔuwe lo Jɛhova baaloo. (Jem 4:4; 1 Jɔn 2:15, 16) E lo a bee kɔ lo ama naa waɛ, a tɛ̄ŋa i loo lokwa i gbee pya daakuu Jɛhova.

Nu kpɛɛra beenyiɛ: Pya daakuu Jɛhova a kaāna

7. Bu mɛ sīdee na i yaa nu kpɛɛra beenyiɛ kaāna dogo ani?

7 I yaa nu kpɛɛra beenyiɛ kaāna dogo tɛ̄maloo egbaɛ̄tɔ̄loo pya daakuu Jɛhova akiiloo nu a lera le nu a bee piya sa tɔɔ̄dum dookɛ̄ a kɔ doo. (Yɔɔ 97:10) Pio nɛɛ dap kɛɛrɛ kɔ pya daakuu Jɛhova lu lo a bɔp nɛɛ. Mɛ lo i ɔbɛ esu pya daakuu Baibol yere bu dogo, i le doodoo nɛɛ nɔ̄ a lɛa nu kpɛɛra beenyiɛ loo ye bie sī nɔ̄ nyɔɔbee a dɔnia. Naa ɛp kɛ̄ alu nu ezu doo a! Kiikɛ̄ pya a wereloo Jɛhova le, ye lok “naa lu dumɛ-to,” mɛ alu lo a kpɔā dum.—1 Jɔn 5:3.

8. E na a kura lo eyaa kpa-tɔ lo a le kpɛ̄naloo ezue le yereue efɛɛloo a?

8 Pɔɔl zūnage i kɔ i yaa kpa-tɔ bu ekpɛ̄naloo lo ezue le yereue efɛɛloo. Lo ama kura kɔ i kpɛ̄naloo ezue le yereue Buɛ̄-mɛnɛ ɛrɛgeba sɔ̄. Zue ue nɛ pya dɔɔ̄na wee agɛrɛtɛ̄ i yira. A yere i mɛm loo sɔ̄ i muɛ̄ kɛ̄ pya nɛɛ Jɛhova ba le tɛɛ̄ ɛŋɛnɛ nyɔuwe gaa su dee a wa kpaānɛ zuema le yereue doo sɔ̄ ba le kɛ̄tam, tɔkpa, kɛ̄du le sɔ̄ ba gaa zue ue aā ziī tɔ yii ziī, sɔ̄ ba si wee yaɛ nu, sɔ̄ ba si loo pya wa wuga a naale pya Ekeebee, sɔ̄ ba gaa nyɔɔnɛ pya ba suāloo kɔnia ue, le sɔ̄ ba naa dapna aa tɔ nyɔɔ dumɛloo. Lo i ɛrɛ bɔɔ sa ɔbɛ zue ue, i le doodoo nɛɛ nɔ̄ a lɛa kpa-tɔ bie sī nɔ̄; e nu enwaabah ye yere muū loo. A naale edapna kpega aba ɛɛ, sa naale edap kiā dookɛ̄ ye nɛɛbee kɔ doo.

Kpa-tɔ: Kpɛ̄naloo lo ezue le yereue

9. E na anua alu ebɛɛ̄ kɔ i dana gbɛnɛ nu kpega yira a?

9 Gbɛnɛ nu kpega yira tɔɔ̄dɔ yira i ɛrɛ bu Jɛhova. I yiga kɔ edoo dɛ̄dɛɛ̄ yii a bee yira. Lo yira eyerebah i nɛ kɔ i “dap zimɛ dɛ̄dɛɛ̄ ekpā lo a gaa bɛ miā lo pɔrɔ edɔɔ̄.” E na anua i aara gbɛnɛ nu kpega ani? Nyɔnɛbee ekpega i lɛɛ loo ekwɔ tɔgɛnu pya anna yira lokwa a naa ɛrɛ i pah nyɔɔ, ale ɛrɛ bɔɔ sɔ̄ pya nɛɛ i gbɛ. Lo ii ɛrɛ yira, ii le edap kiī sɔ̄ pya nɛɛ i zū kɔ i gbee pya daakuu Jɛhova. Bu dɔɔ̄na sīdee, ɛrɛgeba sɔ̄ i kiī lo edoo nu a bɛā Jɛhova bie kɛ̄tam ale tɔkpa, i gaa dana i nu kpega. (1 Pit 3:15) Ɛrɛgeba sɔ̄ i kiī tam ba ebee i kpɛ gbɛnɛkpo kpugi lo ebee doo kɔ i aa taāŋabah Jɛhova leere, i gaa dana i nu kpega. (Hib 13:5, 6) E ɛrɛgeba sɔ̄ i taāŋabah Jɛhova kaɛlɛɛ gbanasī, i nu kpega gaa i kpega.—1 Tɛs 2:2.

Nu kpega: Yira i ɛrɛ bu Jɛhova le pya ye yii

10. E na alu pɛgɛrɛ nɔ̄ kpɔā a, e e na anua i yaa a?

10 Pɛgɛrɛ nɔ̄ kpɔā na bɛābu Jɛhova i nɛ, lo a le bɛābu kɔ ekpɔā i lɛɛ bah luh sa nɛ ekpɛanu pya a doo nu a ye nia. (1 Tɛs 5:8; 1 Tim 4:10; Taitɔs 1:1, 2) Dookɛ̄ kasī pɛgɛrɛ wee kpega ekobee pya nɔ̄ doo, kɛ̄ bɛābu kpɔā kpega nage i ekɛɛrɛ doo lo. Bu mɛ sīdee? Lo bɛābu doo kɔ i sere ekɛɛrɛ nyɔɔ pya yii Bari eyira sa doo kɔ i aa ɛrɛ e’ɔaloo sɔ̄ i le bu taāŋa. Mɛ sīdee na i yaa lo pɛgɛrɛ nɔ̄ a? I doo wo tɛ̄maloo edoo kɔ i ekɛɛrɛ a gbaaloo lo Bari. Bu edoba, ii sere i bɛābu nyɔɔ zɔ a naale ebiɛ̄, mɛ nyɔɔ Bari.—Yɔɔ 26:2; 104:34; 1 Tim 6:17.

Pɛgɛrɛ: Bɛābu dum a naa tah

11. E na nu nɔ̄ edɔɔ̄ a, e e na anua i su daānu a?

11 Gɛ̄ nɔ̄ edɔɔ̄ na Muɛ̄ Ue Bari lo a le Baibol. Lo gɛ̄ nɔ̄ ɛrɛ ekpo lo efii ɛrɛgeba ekwɔ yiga sa agara pya nɛɛ lɛɛ bu esah tɔgɛ nu le elap dogo a gbee nɛɛ. (2 Kɔr 10:4, 5; 2 Tim 3:16, 17; Hib 4:12) I nɔ esu lo gɛ̄ nɔ̄ daānu leere tɛ̄maloo enɔnu nyɔɔ i loo le kpɔā i ɛrɛ aābu bɔŋanaloo Bari. (2 Tim 2:15) Jɛhova enɛa i dɔɔ̄na nu kpega gbaāloo lo nu nɔ̄. Ɛɛ e lo ni?

Gɛ̄ nɔ̄: Muɛ̄ Ue Bari lo a le Baibol

II ƐRƐ EBEBE AMA NYƆƆ I LOO

12. Dɔɔ̄na e na i gbī a, e e na anua a?

12 Nɛɛ nɔ̄ a para be nɔ̄ wee suā kɔ aba ɛɛ naale edabe be gbɛnɛ gbo nɔ̄ eebah; a gbī yerebah aābah pya dɔɔ̄na nɛɛ nɔ̄. Bu aba lo sīdee, ii le edap be eebah Setan le pya a ye le loo nyɔɔ i loo; i gbī yerekpotɛ̄ a aabah pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. Jɛhova enɛa i gbɛnɛ-edo “pya wuga” a le bu dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe lo ba i yerebah nɛ.—1 Pit 2:17.

13. Dookɛ̄ Pya Hibru 10:24, 25 kɔ doo, pya amunu biī na i ɛrɛ sɔ̄ i si enɔānu a?

13 Ziī sīdee i ɛrɛ yerekpotɛ̄ na tɛ̄maloo esi enɔānu. (Buū Pya Hibru 10:24, 25.) Lo a le loo i ɔ dookɛ̄ a wee doo siga sɔ̄, si enɔānu dap i yere mɛm loo. Kɛ̄ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa ture ebip doo wee i agɛrɛloo. Ekɔaue a aabu Baibol le tɔgɛ siā bu edoba ba doo, yere i mɛm loo kɔ i biaɛfii lo etaāŋabah Jɛhova. E i wee ɛrɛ e’agaloo sɔ̄ i gbaa kɔnia ue lɛɛ enɔānu gae bɔātɛ̄ le sɔ̄ enɔānu ekpāna. (1 Tɛs 5:14) Gbaāloo wo, i enɔānu doo kɔ i ɛrɛ ɛɛbu a aaloo yerebah nɛ pya dɔɔ̄na. (Doonu 20:35; Rom 1:11, 12) I enɔānu yerenage bah i nɛ bu pya dɔɔ̄na sīdee. Ba doo kɔ i para zue ue sa tɔgɛ nu. Bu edoba, i nɔ lo esu pya kpa a le bu i Ekpo Tam Tɔgɛnu siātam leere. Nyɔɔwo kpɛ̄naloo leere loo pya i enɔānu. Gbaɛ̄tɔ̄loo nu leere sɔ̄ enɔānu gaa kiisī. E sɔ̄ enɔānu e’ina kuma, su nu o nɔ yere bu dogo. Tɛ̄maloo edoo pya nu ama, o lu “le nɛɛ-nɔ̄ Kraist Jizɔs.”—2 Tim 2:3.

14. Dɔɔ̄na amunu yerebah na i ɛrɛ a?

14 I ɛrɛnage yerekpotɛ̄ a aabah gbɛnɛ-edo pya ɛnjɛl a ɛrɛ ekpo. Naa kɛɛrɛ nu aba ziī ɛnjɛl dap doo! (Ais 37:36) Nyaawo, naa kɛɛrɛ nu gbɛnɛ-edo gbo nɔ̄ pya ɛnjɛl edoo. Lɔgɔ nɛɛ ale gbo-yɔ naale edap bebe loo ekpo Jɛhova. Jɛhova ɛrɛ ekpo, sa sɔ̄ a i le loo ii le e’ɛrɛ bɔɔ loo lɔgɔ nɛɛ kaɛlɛɛ kɛ̄ ba kuīkpo doo. (Biaɛ 6:16) Ɛp kɛ̄ lo ama lu kaka doo a! Wee nyɛŋiabu lo ama sɔ̄ ziī nɛɛ a le o kɛ̄tam, tɔkpa, ale ziī nɛɛ o butɔ lo a naale bu yira gbī eyere a bɔɔ bu tɛ̄maloo nu a kɔ ale nu a doo. Nyɛŋiabu kɔ oo le ebebe ama nyɔɔ oloo. O gaa nyɔɔnɛ leredee a aabah Jɛhova.

JƐHOVA EKIISĪ LO EYEREBAH I NƐ

15. Dookɛ̄ Aisaia 54:15, 17 kɔ doo, e na anua a naa dap lu e’ɔbɛ pya nɛɛ Bari a?

15 A ɛrɛ gbɛnɛ-edo nu anua nyɔuwe Setan gaa bɛɛ ebaa i loo. Ii wee bira bɛbɛɛ bu lɔgɔ sīdee ale be nɔ̄. I zue bee Bari siā, yerekpotɛ̄ ye Buɛ̄-mɛnɛ doodoo aba nu enua efɛɛloo, sa nyɔɔnɛ pya ye daakuu a kaāna. E i su nɛɛ a gaa bɛɛ nyɔuwe ama ɛɛ ee kɔ alu gbɛnɛ nɛɛ esah sa lu nɛɛ fɛ nɛɛ. (Jɔn 8:44) Sa i kɔnage siā kɔ sɔ̄ sɔ̄ naa binia, elu egbeesī nyɔuwe Setan ama. Kerewo, Setan le pya a ye le loo naale edap i ɔbɛ. Taāwo, i kiisī lo e leera Jɛhova, sa doo wo bu ɛrɛgeba sīdee i dap! Kaɛlɛɛ kɛ̄ Setan ɛrɛ ekpo doo, a naa dap ɔbɛ yereue Buɛ̄-mɛnɛ lɛɛ loo pya nɛɛ a le dɛ̄dɛɛ̄ kɛ̄ a le bu nyɔuwe. Aba Jɛhova na a doo kɔ lo ama a waɛ a.—Buū Aisaia 54:15, 17.

16. Bu mɛ sīdee na Jɛhova ekpɔā pya ye nɛɛ sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo gaa kiisī a?

16 E na a i le sī a? Sɔ̄ gbɛnɛ etɛɛrɛloo gaa kiisī, Jɛhova ekpɔā i bu baɛ gbɛnɛ sīdee. Tuatua, ekpɔā pya ye zooro a ye tɔɔ̄ nɛ sɔ̄ edoo kɔ pya mɛnɛ nyɔuwe a gbeesī Babilɔn lo Gbɛnɛ, lo a le dɛ̄dɛɛ̄ ekwɔ sīdee yigabari. (Mum 17:16-18; 18:2, 4) Sa ekpɔā pya ye nɛɛ sɔ̄ pya a siga loo nyɔuwe Setan elu egbeesī bie bu nɔ̄ Amagidɔn.—Mum 7:9, 10; 16:14, 16.

17. Bu mɛ sīdee na i ɛrɛ biī aāloo etɔɔ̄ waɛloo Jɛhova ani?

17 Lo i tɔɔ̄ bialoo Jɛhova, Setan naale edap doo lɔgɔ piya nu ebie i boh loo mmɛ deedee. Bu kaka, alɛ na elu egbeesī mmɛ deedee a. (Rom 16:20) Nyɔɔwo yaa dɛ̄dɛɛ̄ nu nɔ̄, sa o aa lɛa loo! O aa bebe ama nyɔɔ oloo. Yerekpotɛ̄ pya o wuga nɛɛdam le nɛɛwa. Sa nyɔɔnɛ leredee a aabah Jɛhova. Lo o doo wo, o dap ɛrɛ mmɛɛ̄ dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kɔ o wereloo Tɛ a le li bunyɔɔ enɛ a mɛm sa a kpega.—Ais 41:10.

YƆƆ 149 Yɔɔ Be Eeba

^ bar. 5 Baibol yira yii i nɛ kɔ Jɛhova eyere i mɛm loo sa i kpega lɛɛ loo ɛrɛgeba nu ebee gbee i gbanialoo kiikɛ̄ a le, le pya dɔɔ̄na nu ebee i yere muū loo. Bu ekobee ue ama, i gaa le agara pya ebip a kɔ: e na anua alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ kpega ani? Bu mɛ sīdee na Jɛhova i kpega a? E e na i ɛrɛ edoo lo e’ɛrɛ biī aāloo yerebah Jɛhova i nɛ ani?