Skip to content

Skip to table of contents

12 EKOBEE UE ENƆ

Wereloo Yerebah I Nɛ Kɔ I Egerebu Kɛ̄bah Baaloo

Wereloo Yerebah I Nɛ Kɔ I Egerebu Kɛ̄bah Baaloo

“Pya lo ba ama na m i nɛ bu lok a, kɔ bui wereloo ɛnia bui. Lo a le nyɔuwe baa i loo, suā kɔmɛ a ebee mɛ baaloo lɛɛ a gaa i ebaaloo bɔɔlo.”—JƆN 15:17, 18.

YƆƆ 129 I Kiisī Lo E Egerebu

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. Dookɛ̄ kpa Matiu 24:9 kɔ doo, e na anua a naale elu i nyɛŋia loo lo pya a le bu nyɔuwe baa i loo a?

JƐHOVA bee i dɛm kɔ i wereloo pya dɔɔ̄na le kɔ pya dɔɔ̄na a were i loo. Sɔ̄ ziī nɛɛ i baaloo, bu i wee biira sa pio sɔ̄ bɔɔ wee i aanage. Bu edoba, ziī wuga nɛɛwa a tɔɔ̄ Europe a kura Georgina kɔ: “Sɔ̄ m bee le 14 zua, na ka bee mɛ baaloo nyɔɔbee m taāŋabah Jɛhova. Bee bee kɔ m le aba mm sa m bɔātɛ̄ ekɛɛrɛ kɔ mm aa dooe nu a lee.” * Ziī wuga nɛɛdam a kura Danylo bee ɛm kɔ: “Sɔ̄ pya nɔ̄ mɛ zip, mɛ tue, sa mɛ yere bɔɔ bu kɔ ba eyeree mɛ muū loo nyɔɔbee m lu nɛɛ Ekeebee Jɛhova, bɔɔ wee mɛ aa sa m kɛɛrɛ kɔ a gaa lu ebɔbɛɛ mɛ kɛɛ.” Dua baaloo ama wee i ziloo, Kerewo, a naa lu i nyɛŋia loo. Jizɔs ebee kɔ sere kɛ̄ kɔ elu ebaa i loo.—Buū Matiu 24:9.

2-3. E na anua alu ebaaloo pya a nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs a?

2 Nyɔuwe baaloo pya a gaa nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs. E na anua a? Nyɔnɛbee doodoo Jizɔs, ii “le loo nyɔuwe.” (Jɔn 15:17-19) E nu a sira aabu na bee, kere i nɛ enwadɛɛ̄ pya a gaa bɛɛ, ii ɛrɛ bah bu bira bɛbɛɛ, kana muɛ̄ te-kaɛ̄ ale uɛ national anthem. Aba Jɛhova na i taāŋabah a. I yerekpotɛ̄ kɔ aba Jɛhova na a ɛrɛ ekpo ebɛɛ pya nɛɛ a, lo alu ekpo Setan le ye “eyuu” bee bebe loo. (Jɛn 3:1-5, 15) I zue kɔ aba Buɛ̄-mɛnɛ Bari na ekwa taāŋa miɔŋɔ nɛɛ a, le kɔ aba alɛ na egbeesī pya a ye gbanasī a. (Dan 2:44; Mum 19:19-21) Lo yereue lu le yereue nɛ pya a kuma nyiɛ kɛ̄, mɛ alu pɔrɔ yereue nɛ pya bag dogo a le bu nyɔuwe.—Yɔɔ 37:10, 11.

3 Lunage ebaa i loo nyɔnɛbee i tɔɔ̄dum a gbaaloo daakuu Bari a kaāna. Pya daakuu ama lu kiiyasī loo kɛ̄ nyɔuwe ɛp tɔɔ̄dum a ɛɛ doo. Bu edoba, gbɛnɛ-edo pya nɛɛ yerekpotɛ̄ dogo a naa ɛɛ a bee lo pya a bee le bu buɛ̄ Sodɔm le Gomorrah Bari bee gbeesī a gaa bee doo. (Jud 7) Nyɔɔbee i gbaɛ̄tɔ̄loo daakuu Baibol nyɔɔ dua dogo ama, pya nɛɛ kɛgɛ i sa i kue pya sere loo.—1 Pit 4:3, 4.

4. Pya amunu elap dogo na eyere i mɛm loo sɔ̄ pya nɛɛ i baaloo a?

4 E na a i dap yerebah nɛ kɔ i egerebu sɔ̄ pya nɛɛ i baaloo sa i kɔ gbɛ a? Alu ebɛɛ̄ kɔ i ɛrɛ e’agatɛ̄ yira kɔ Jɛhova eyerebah i nɛ. Doodoo nu kpega, i yira dap “zimɛ dɛ̄dɛɛ̄ ekpā lo a gaa bɛmiā lo pɔrɔ edɔɔ̄.” (Ɛfɛs 6:16) Mɛ a naale aba yira na i gbī a. I gbīnage wereloo. E na anua a? Nyɔnɛbee wereloo “naa nwaabah ɛrɛ saŋ.” A yira nɛ sa bɛābu bu dɛ̄dɛɛ̄ nu a bee piya. (1 Kɔr 13:4-7, 13) Nyaawo, i naa ɛp kɛ̄ wereloo i ɛrɛ loo Jɛhova, pya i wuga bu yira, le loo pya a i baaloo eyerebah i nɛ kɔ i egerebu kɛ̄bah baaloo doo.

WERELOO I ƐRƐ LOO JƐHOVA YEREBAH I NƐ KƆ I EGEREBU KƐ̄BAH BAALOO

5. Bu mɛ sīdee na wereloo Jizɔs ɛrɛ loo ye Tɛ bee ye yere mɛm loo a?

5 Uunɛ lɛɛ pya baa Jizɔs gae fɛ ye, Jizɔs bee kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ ba tɔɔ̄ agara kɔ: “M doodoo kɛ̄ Tɛ bee mɛ nɛ lok doo [nyɔnɛbee] m wereloo Tɛ a.” (Jɔn 14:31) Wereloo Jizɔs ɛrɛ loo Jɛhova bee ye yere mɛm loo kɔ a egerebu gbɛnɛ-edo doā-ɛp. Wereloo i ɛrɛ loo Jɛhova dapnage i yerebah nɛ.

6. Dookɛ̄ Pya Rom 5:3-5 kɔ doo, egerebu kɛ̄bah baaloo a aabu nyɔuwe wee tɔɔ̄loo pya zooro Jɛhova doodoo wa?

6 Wereloo pya zooro Bari ye ɛrɛ loo edora kɔ ba a egerebu tɛ̄ŋaloo. Bu edoba, sɔ̄ pya a le tɔbiaɛ pya Juu bee kɔ pya nɛɛ lɛɛratam a ɔbɛ zue ue, wereloo ba ɛrɛ loo Bari bee wa zū kɔ ba a “gbaɛ̄tɔ̄loo Bari ee pya nɛɛ.” (Doonu 5:29; 1 Jɔn 5:3) Dua e’agatɛ̄ wereloo ama yerenage mɛm loo pya i wuga a gaa yira agɛrɛ kɛ̄bah e’agabah tɛ̄ŋaloo a aabah pya bɛbɛɛ anii’ee. Taā loo i ɔ, i su nua dee a i kpaā nɛ lo e egerebu kɛ̄bah baaloo a aabu nyɔuwe.—Doonu 5:41; buū Pya Rom 5:3-5.

7. I doo dogo doodoo wa sɔ̄ pya i butɔ i gbanasī?

7 Naa daba, wee aga kaāna sɔ̄ ziī nɛɛ a le i butɔ i tɛ̄ŋaloo. Sɔ̄ o bɔātɛ̄ enɔ nu akiiloo Jɛhova, pio pya nɛɛ a le o butɔ dap kɛɛrɛ kɔ elua edag a. Pya dɔɔ̄na dap kɛɛrɛ kɔ oo suāna loo a. (Dooreloo Maak 3:21.) Ba dap i gbanasī sa i si bag loo. Aa i lu nyɛŋia loo kɔ alu egbana i sī. Jizɔs bee kɔ: “Pya tɔ nɛɛ na a elu pya ye baa a.” (Mat 10:36) Bu kaka, kaɛlɛɛ kɛ̄ pya i butɔ i ɛp doo, ii wa ɛp nua pya i nɛɛ baa. Bu kiiyasī, kɛ̄ wereloo i ɛrɛ loo Jɛhova nyim doo, kɛ̄ wereloo i ɛrɛ loo pya nɛɛ enyim nage doo lo. (Mat 22:37-39) Ii le e’ɔbɛ enyɔɔnɛ daakuu a le bu Baibol nyɔɔbee i gaa gbī edoo nu enia dɔɔ̄na nɛɛ.

I dap tɔga pio sɔ̄. Kerewo, Jɛhova le i loo lo egbɔ̄ i nyiɛ sa i yere mɛm loo (Ɛp 8-10 barakpaɛ̄)

8-9. E na a bee yerebah nɛ ziī wuga nɛɛwa kɔ a yira agɛrɛ kɛ̄bah gbanasī a?

8 Georgina i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a, bee yira agɛrɛ kaɛlɛɛ e’agabah gbanasī a aabah ye ka. Georgina bee baatɛ̄ kɔ: “Na ka le mm bee bɔātɛ̄ enyɔɔnɛ Pya Ekeebee nɔ Baibol. Mɛ sɔ̄ ini’ī enɔɔ̄ etɛ̄na sɔ̄ m bee bɔātɛ̄ esi enɔānu, na ka bee bɔānagetɛ̄ etɛ̄ŋa mɛ loo. M bee gbī muɛ̄ kɔ a wee nyɔɔnɛ pya anna yira kɔnia ue, e a wee su pya wa esah ue mɛ kɔā ue nɛ. A wee mɛ tue, mɛ aa zia bee, mɛ bii bah oo, sa top pya na kpa tɛrɛ ee. M bee liamaā sɔ̄ m elua 15 zua. Na ka bee gbī e’ɔbɛ mɛ lɛɛloo taāŋabah Jɛhova tɛ̄maloo ekɔ m tɔɔ̄ kpaɛ̄ pya dɔɔ̄na miɔŋɔ nɛɛwa ba wee ɔ̄ sɔɔ̄ sa doogi bag dogo. Aga e egerebu gbanasī sɔ̄ a aabah nɛɛ ebee a wereloo sa a kuūdɛɛ̄loo.”

9 E na a bee yerebah nɛ Georgina kɔ a egerebu a? A kɔ: “M ebuna yube ekpo Baibol lɛɛ sɔ̄ na ka mɛ bɔātɛ̄ egbanasī. M ebee suā kɔ m emɔnae kaka, sa m tɔɔ̄ waɛloo Jɛhova. M wee yere kara dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, e a wee mɛ gbaɛ̄tɔ̄loo. Sɔ̄ m bee lege lo kɛ̄, ziī wuga nɛɛwa bee mɛ kue kɔ m lu ye tɔ, e i wee gbaa nɔ Baibol. Bu pya sɔ̄ ama, pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa wee mɛ yere mɛm loo. Ba bee mɛ su doodoo nɛɛ a nuuna wa butɔ. M bee muɛ̄ leere kɔ Jɛhova si ekpo ee pya a i gbanasī, kaɛlɛɛ dua nɛɛ ba lu.”

10. E na i suā leere kɔ Jɛhova i Bari edoo a?

10 Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee kɔ lɔgɔ nu naale edap “i kpoora lɛɛ loo wereloo Bari a le bu Kraist Jizɔs Nɛɛ-a-i-ɛrɛ.” (Rom 8:38, 39) Kere i tɔga bu ziī nwī sɔ̄, Jɛhova ele i loo lo egbɔ̄ i nyiɛ sa i yere mɛm loo. E dookɛ̄ nu a bee sira loo Georgina tɔgɛ doo, Jɛhova yerenage bah i nɛ tɛ̄maloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa bu bɔŋanaloo.

WERELOO LOO PYA WUGA BU YIRA EYEREBAH I NƐ KƆ I EGEREBU KƐ̄BAH BAALOO

11. Bu mɛ sīdee na wereloo Jizɔs baatɛ̄ bu kpa Jɔn 15:12, 13 yerebah nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ a? Naa nɛ edoba.

11 Uunɛ lɛɛ Jizɔs gae u, a bee nyɛŋiabu pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ ba a wereloo ɛnia aba. (Buū Jɔn 15:12, 13.) A bee suā kɔ wereloo a wa aa bu nyiɛ eyerebah wa nɛ kɔ ba a tɔɔ̄ bu gbaaloo sa egerebu kɛ̄bah baaloo a aabu nyɔuwe. Naa ɛp edoba bɔŋanaloo a bee le Tɛsalɔnaika. Gaa bee lu etɛ̄ŋaloo pya wuga a le bu lo bɔŋanaloo aā sɔ̄ a bee lu eyere. Kerewo, pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa a le bu lo bɔŋanaloo bee tɔgɛ kaāna edoba loo yira agɛrɛ le wereloo. (1 Tɛs 1:3, 6, 7) Pɔɔl bee wa yere mɛm loo kɔ ba a kiisī lo etɔgɛ wereloo “emanyɔɔ.” (1 Tɛs 4:9, 10) Wereloo ezū wa kɔ ba a gbɔ̄nyiɛ pya alu ebiinɛ nɛ kɛ̄ sa yerebah nɛ pya loo ɔ. (1 Tɛs 5:14) Ba bee su zuurabahtɔ̄ Pɔɔl nyɔɔbee bu ye eree baɛ kpa a bee ɛm sɔ̄ ziī zua etɛ̄na, a bee kɔ: ‘Wereloo bui ɛrɛ loo ziī kiisī lo enyim.’ (2 Tɛs 1:3-5) Wa wereloo bee wa yerebah nɛ kɔ ba a egerebu bu e’aga kɛ̄tɔɔ̄ le tɛ̄ŋaloo.

Wereloo i ɛrɛ doodoo pya Nɛɛ Kraist dap i yerebah nɛ kɔ i egerebu kɛ̄bah baaloo (Ɛp 12 barakpaɛ̄) *

12. Sɔ̄ nɔ̄ gaa bee dɔ ziī barasī, bu mɛ sīdee na pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa a le lo barasī bee tɔgɛ wereloo loo ɛnia aba a?

12 Naa kɛɛrɛ nu a bee siraloo Danylo i bee kue bee tua sɔ̄ a le ye wa. Sɔ̄ be bee dɔ wa buɛ̄, ba bee kiisī lo esi enɔānu, zue ue kuma kɛ̄ ba dap doo, sa dɔɔ̄ nuede ba ɛrɛ nɛ pya wa wuga nɛɛdam le nɛɛwa. Ziī dee, pya nɔ̄ bee aa Danylo. Danylo kɔ, “Ba bee kɔ m anna na yira. Sɔ̄ mm bee yiga edoo wo, ba bee mɛ zip sa doodoo bee ba etaāe mɛ, mɛ ba tā lo naā kuma bunyɔɔ. Lɛɛ ba gae aa, ba bee mɛ kɔ nɛ kɔ ba e’obiae lu sa su bah ekpo maāloo na wa. Mɛ pya i wuga bu yira bee i nwaabah yere bu train ture dɔɔ̄na buɛ̄. Mm le e’ibere kɛ̄ pya lo wuga bee mɛ tɔgɛ wereloo doo. E sɔ̄ i ina lo aā buɛ̄, pya wuga a le lo buɛ̄ bee i nɛ nuede sa i yerebah nɛ lo egbī tam i si le tɔ i tɔɔ̄ bu! Nu a sira aabu na bee, ili bee dapnage yerebah nɛ pya dɔɔ̄na wuga ba teera aa wa buɛ̄ nyɔɔ nɔ̄.” Dua nu a bee sira ama tɔgɛ kɔ wereloo pya Nɛɛ Kraist ɛrɛ loo ɛnia aba yerebah kɔ ba a dap egerebu kɛ̄bah baaloo.

WERELOO I ƐRƐ LOO PYA I BAA YEREBAH I NƐ KƆ I EGEREBU KƐ̄BAH BAALOO

13. Bu mɛ sīdee na kaɛ edɔɔ̄ eyerebah i nɛ kɔ i egerebu bu esiatam nɛ Jɛhova kere pya nɛɛ baa i loo a?

13 Jizɔs bee kɔ nɛ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ kɔ ba a wereloo pya a wa baaloo. (Mat 5:44, 45) Waɛge doo wo ni? Eeye! Mɛ a dap waɛ tɛ̄maloo yerebah a aaloo kaɛ edɔɔ̄ Bari. Eyuu kaɛ edɔɔ̄ Bari na, wereloo, gbaāloo egerebu, kaāna beenyiɛ, fɛgɛ dogo, le aa oloo loo. (Gal 5:22, 23) Pya elap dogo ama yerebah i nɛ kɔ i egerebu kɛ̄bah baaloo. Gbɛnɛ-edo pya a i gbanasī enyaana wa elap dogo nyɔnɛbee wa dam, wa wa, wa nwiī, ale nɛɛ le aba le tɔgɛ pya elap dogo Bari ama. Gbɛnɛ-edo pya a i gbanasī elua nage pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. Nyɔɔwo lo a aga a bah ewereloo pya a a baaloo nyɔnɛbee o gaa taāŋabah Jɛhova, yere kara bara kaɛ edɔɔ̄. (Luk 11:13) Lɛɛ o suā leere kɔ gbaɛ̄tɔ̄loo Bari na nu a bɔloo kɔ o kiisī lo edoo a.—Kam 3:5-7.

14-15. Pya Rom 12:17-21 bee yerebah nɛ Yasmeen kɔ a tɔgɛ wereloo kumaloo ye dam a gaa bee ye gbanasī bu e’agabah doodoo wa?

14 Naa kɛɛrɛ edoba Yasmeen a tɔɔ̄ Middle East. Sɔ̄ a bee lu nɛɛ Ekeebee Jɛhova, ye dam bee kɛɛrɛ kɔ elua edag ye, sa a bee gbī e’ɔbɛ ye lɛɛloo taāŋabah Bari. A bee ye tue sa kɔ nɛ pya wa manamana, ziī nɛɛ zaāsī yigabari le ziī nwī-aa-yɔ kɔ ba a yere ye bɔɔ bu sa ye kɔ nɛ kɔ a gaa lap wa butɔ. Ye dam tuegi pya wuga nɛɛdam bie enɔānu! Yasmeen wee to gbɛnɛkpo sɔ̄ nyɔɔbee a bee lu e’aara ye bu pɔrɔ sīdee.

15 Bie Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ, pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa bee gbɔ̄nyiɛ Yasmeen sa ye yere mɛm loo. Pya kanɛɛ bee ye yere mɛm loo tɛ̄maloo pya ue a le bu Pya Rom 12:17-21. (Buū) Yasmeen kɔ, “a bee aga. Mɛ m bee bara kɔ Jɛhova a yerebah mɛ nɛ, e m bee doo kuma kɛ̄ m dap doo lo esu pya zuurabahtɔ̄ a le bu Baibol yere bu dogo. Sɔ̄ na dam ɛmɛnɛbee yere gba i katɔ, m wee siŋ. Sɔ̄ a mɛ kɔ gbɛ, m wee agara bu fɛgɛ. E sɔ̄ loo ye bee dumɛ, m bee ye kuūdɛɛ̄loo.”

Tɔtɔgɛ wereloo loo pya a i gbanasī dap doo kɔ ba a nyaana wa ekɛɛrɛ (Ɛp 16-17 barakpaɛ̄) *

16-17. E na o nɔ aāloo edoba Yasmeen a?

16 Bee lu enɛ ekpɛanu Yasmeen nyɔɔ wereloo a bee tɔgɛ loo ye dam. Alɛ bee kɔ: “Na dam bee bɔātɛ̄ edɛrɛ mɛ nyiɛ nyɔɔ kaāna nyɔnɛbee a suā kɔ m wee kɔ kaka dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. A bee bɔātɛ̄ egbaɛ̄ mɛ tɔ̄loo sɔ̄ i gaa kɔ nu akiiloo yigabari, e a bee yiga kɔ a naale edoonae taāŋa bie tɔ. Nyaawo, a yere mɛ mɛm loo kɔ m si enɔānu bu bɔŋanaloo. Na dam le mm le le anyaawo, sa efɛɛloo le bu i tɔ. M bɛābu kɔ na dam esu kaka ue ziī dee a ee sa mɛ nyɔɔnɛ taāŋabah Jɛhova.”

17 Edoba Yasmeen tɔgɛ kɔ wereloo “yira nɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu, . . . bɛābu bu dɛ̄dɛɛ̄ nu, toora dɛ̄dɛɛ̄ nu.” (1 Kɔr 13:4, 7) Baaloo dap agabah sa bee piya, mɛ wereloo ɛrɛ ekpo ye ee. A dap nyaana nɛɛ a gaa bee gbanasī taāŋabah Jɛhova. A doo kɔ bu Jɛhova a ɛɛ. Mɛ kere pya gbanasī kiisī lo ebaa i loo, i dap le gaa ɛrɛ ɛɛbu. Bu mɛ sīdee?

ƐRƐ ƐƐBU KƐ̄BAH BAALOO

18. E na anua i ɛrɛ ɛɛbu sɔ̄ alu ebaa i loo a?

18 Jizɔs bee kɔ: “Leelee a le i nɛ ɛrɛgeba sɔ̄ ba i baaloo.” (Luk 6:22) Ii gbī kɔ alu ebaa i loo. Naa kpe i loo sɔ̄ alu etɛ̄ŋa i loo. Nyɔɔwo e na anua i ɛrɛ ɛɛbu sɔ̄ alu ebaa i loo a. Ɛp taa nu anua ama. Tuatua, sɔ̄ i egerebu, i ɛrɛ yerekpotɛ̄ a aabah Bari. (1 Pit 4:13, 14) Eree baɛ, i yira agatɛ̄ sa agaloo. (1 Pit 1:7) E eree taa, i ɛrɛ ekpɛanu a kuī eera, lo a le dum a naa tah.—Rom 2:6, 7.

19. E na anua pya nɛɛ lɛɛratam bee ɛrɛ ɛɛbu sɔ̄ elua ezip wa sah a?

19 Nwīgbagbara sɔ̄ aā sɔ̄ Jizɔs aakɛ̄ bu luh, pya nɛɛ lɛɛratam bee ɛrɛ ɛɛbu lo Jizɔs bee kɔ nu kumaloo a. Sɔ̄ elua ezip wa sa wa nɛ lok kɔ ba a ɔbɛ zue ue, bu wa bee ɛɛ. E na anua a? “[Nyɔnɛbee] a elua ebuū wa nua pya a bɔloo lo ebɔbɛɛ kɛɛ nyɔɔ bee [Jizɔs].” (Doonu 5:40-42) Ba bee wereloo wa Tɛtɔ ee kɛ̄ ba ɛrɛ bɔɔ loo pya wa baa doo. E ba bee tɔgɛ wereloo tɛ̄maloo ezue le yereue sa naa “biewo.” Gbɛnɛ-edo pya i wuga anii’ee kiisī lo esitam nɛ Jɛhova bu bɔloo ture nyiɛ loo kaɛlɛɛ e’aga kɛ̄tɔɔ̄. Ba suā kɔ Jɛhova naale e’ibere wa tam le wereloo ba tɔgɛ loo ye bee.—Hib 6:10.

20. E na i nɔ bu lo ekobee ue enyɔɔnɛ a?

20 Pya nyɔuwe ele gaa i baaloo kuma sɔ̄ nyɔuwe le gaa kiisī. (Jɔn 15:19) Mɛ a naa lu ebɛɛ̄ kɔ bɔɔ a aa i. Dookɛ̄ i muɛ̄ doo bu lo ekobee ue enyɔɔnɛ, Jɛhova edoo kɔ pya a ye tɔɔ̄ agara nɛ a “yira agɛrɛ” sa wa “kpega.” (2 Tɛs 3:3) Nyɔɔwo, doraa i kiisī lo ewereloo Jɛhova, wereloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa, le pya a i baaloo. Lo i nyɔɔnɛ zuurabahtɔ̄ ama, i bia bu gbaaloo sa i yira e agatɛ̄, i su ka nua loo Jɛhova, e i tɔgɛ kɔ wereloo ɛrɛ ekpo ee baaloo.

YƆƆ 106 Ɛ’ɛrɛ Elap Dogo Wereloo

^ bar. 5 Bu ekobee ue ama, i muɛ̄ kɛ̄ wereloo i ɛrɛ loo Jɛhova, loo pya i wuga bu yira, le loo pya a i baaloo edap i yerebah nɛ kɔ i egerebu baaloo a aabu nyɔuwe doo. I muɛ̄nage nu anua Jizɔs bee kɔ i dap ɛrɛ ɛɛbu kere alu ebaa i loo.

^ bar. 1 Elua enyaana pio bee ama.

^ bar. 58 UE A BAATƐ̄ FOTO: Sɔ̄ pya nɔ̄ eyere bɔɔ bu Danylo sah, pya wuga bu yira bee yerebah nɛ ye wa le ɛɛ kɔ ba a dap kii dɔɔ̄na buɛ̄, e pya wuga a le lo buɛ̄ bee wa su leere.

^ bar. 60 UE A BAATƐ̄ FOTO: Dam Yasmeen bee ye gbanasī, mɛ pya kanɛɛ bee ye nɛ le zuurabahtɔ̄. A bee tɔgɛ kɔ a lue kaāna wa sa a bee kuūdɛɛ̄loo ye dam sɔ̄ loo ye bee dumɛ.