Skip to content

Skip to table of contents

14 EKOBEE UE ENƆ

“Tɛ̄maloo Lo Ba Ama Na Dɛ̄dɛɛ̄ Nɛɛ Esuā Kɔmɛ Bui Lu Pya A Wee Mɛ Nyɔɔnɛ Dumɛ” A

“Tɛ̄maloo Lo Ba Ama Na Dɛ̄dɛɛ̄ Nɛɛ Esuā Kɔmɛ Bui Lu Pya A Wee Mɛ Nyɔɔnɛ Dumɛ” A

“Tɛ̄maloo lo ba ama na dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ esuā kɔmɛ bui lu pya a wee mɛ nyɔɔnɛ dumɛ, lo a le bui ɛrɛ wereloo loo ɛnia bui.”—JƆN 13:35.

YƆƆ 106 Ɛ’ɛrɛ Elap Dogo Wereloo

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ a

Mumuɛ kɛ̄ pya nɛɛ Bari tɔgɛ wereloo yɛɛ ɛnia aba doo ɛrɛ pah nyɔɔ pya a naale Pya Ekeebee doodoo wa? (Ɛp 1 barakpaɛ̄)

1. Ena a wee nia gbɛnɛ-edo nɛɛ tua sɔ̄ ba si enɔānu a? (Ɛpnage foto.)

 NAA su kɔ tua sɔ̄ ziī dam le wa si enɔānu bie Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ Pya Ekeebee Jɛhova, kɛ̄ pya wuga bee wa su baɛbah suā doo le wereloo ba muɛ yɛɛ pya wuga bee wa nia kaāna. Sɔ̄ ba le nyɔɔ dee aa kii be, lo wa bee kɔ nɛ ye dam kɔ: ‘A ɛrɛ nu alu kee m muɛ yɛɛ Pya Ekeebee Jɛhova a mɛ nia kaāna.’

2. Ena edora kɔ pio nɛɛ a ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova a?

2 Wereloo a le yɛɛ Pya Nɛɛ Kraist lu kaāna keebee. Bu kaka, Pya Ekeebee Jɛhova naa mmana. (1 Jɔn 1:8) Nyɔɔwo, kɛ̄ i agɛrɛbah tɔɔ̄ waɛloo pya nɛɛ a le bu bɔŋanaloo leere doo, kɛ̄ i muɛnage wa ekwɔ doo lo. (Rom 3:23) Alu ekiɛ̄nu kɔ pio nɛɛ e’aaraloo kɔ ekwɔ pya dɔɔ̄na a doo kɔ ba a ɔbɛ etaāŋabah Jɛhova.

3. Ena i tɛ̄maloo suāloo kaka pya aa nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs a? (Jɔn 13:34, 35)

3 Naa sikɛ̄ ɛp dɔ Kpa Kaɛ alu esu ekobee ue ama aā. (Buū Jɔn 13:34, 35.) Ena edoo kɔ i suāloo pya kaka Nɛɛ Kraist a? Ɛɛ wereloo, naale kɔ ba mmana. Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ Jizɔs naa bee kɔ: ‘Tɛ̄maloo lo ba ama bui gaa le suā kɔ bui lu pya a wee mɛ nyɔɔnɛ dumɛ’ a. A bee kɔ: “Tɛ̄maloo lo ba ama na dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ esuā kɔmɛ bui lu pya a wee mɛ nyɔɔnɛ dumɛ” a. Bu lo sīdee, Jizɔs tɔgɛ kɔ a naale aba pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ na esuā kɔ ba lu kaka pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ tɛ̄maloo wereloo wiibu naale loo ba tɔgɛ loo ɛnia aba a, mɛ pya a naale Pya Nɛɛ Kraist esuānage.

4. Ena pio nɛɛ wee gbī esuā akiiloo pya kaka Nɛɛ Kraist a?

4 Pya nɛɛ a naale Pya Ekeebee Jɛhova dap bura kɔ: ‘Bu mɛ sīdee na alu esuāloo kaka pya aa nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs tɛ̄maloo wereloo ba ɛrɛ a? Bu mɛ sīdee na Jizɔs bee tɔgɛ wereloo loo pya ye nɛɛ lɛɛratam a? E bu mɛ sīdee na i dap nɔ edoba Jizɔs anii’ee a?’ Pya Ekeebee wee doo leere lo e’ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ ture pya ebip ama. Dodoo wo dap i yerebah nɛ kɔ i tɔgɛ wereloo yereloo, eetɔɔ̄ na sɔ̄ i gaa nyɔɔnɛ pya i wuga a naa mmana dānia nu.—Ɛfɛs 5:2.

ENA ANUA ALU ESUĀLOO PYA KAKA NƐƐ KRAIST TƐ̄MALOO WERELOO A?

5. Naa baatɛ̄ pya ue Jizɔs a le bu kpa Jɔn 15:12, 13.

5 Jizɔs bee baatɛ̄ leere kɔ nu edoo kɔ alu esuāloo kaka pya a gaa ye nyɔɔnɛ dumɛ na keebee wereloo ba ɛrɛ loo ɛnia aba. (Buū Jɔn 15:12, 13.) Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ Jizɔs bee wa nɛ lok kɔ: “Wereloo ɛnia bui, dookɛ̄ mda i wereloo doo.” Ena lo ama kura a? Dookɛ̄ Jizɔs kiisī lo ebaatɛ̄ doo, ɛɛ na wereloo su loo waana zɔɔ, lo a le dua wereloo a dap zū Nɛɛ Kraist kɔ a u bee ye wuga bu yira lo alu ebɛɛ̄. b

6. Bu mɛ sīdee na Muɛ̄ Ue Bari tɔgɛ kɛ̄ wereloo kuī doo a?

6 Muɛ̄ Ue Bari tɔgɛ i kɔ wereloo lu elap dogo a kuī. Ziī yɛɛ pya dɔ Baibol a wee nia gbɛnɛ-edo nɛɛ na lo a kɔ: “Bari na wereloo.” (1 Jɔn 4:8) “O wereloo o nɛɛ yɔrɔ le doodoo oloo loo.” (Mat 22:39) “Wereloo uu dɛ̄dɛɛ̄ pɔrɔ.” (1 Pit 4:8) “Wereloo naa wee dɔ lɔgɔ sɔ̄.” (1 Kɔr 13:8) Pya dɔ ama le pya lo dɔɔ̄na tɔgɛ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ kɔ ba a suā kɔ elap dogo ama lee kaāna.

7. Ena anua Setan naale edap doo kɔ kaāna wereloo le gbaaloo a le yɛɛ pya nɛɛ a?

7 Gbɛnɛ-edo nɛɛ wee bip kɔ: ‘I tɛɛ̄ doodoo wa suāloo lo kaka sīdee taāŋabah? Dɛ̄dɛɛ̄ sīdee taāŋabah kɔ ba gaa tɔgɛe kaka ue, mɛ ziī ziī aba tɔgɛ keekee nu akiiloo Bari.’ Setan ekwɔɔgɛ pya nɛɛ tɛ̄maloo eyere gbɛnɛ-edo ekwɔ sīdee yigabari, e lo ama doo kɔ a agabah pya nɛɛ esuāloo kaka sīdee yigabari. Mɛ a naale edap yere bɔŋanaloo Pya Nɛɛ Kraist ba wereloo sa gbaaloo ziī lu wuga bu yube nyɔuwe. Aba Jɛhova na a dap doo wo a. Suānu le bu lo ama nyɔnɛbee kaāna wereloo aaloo Jɛhova, lo a kura kɔ aba pya a ɛrɛ ye edɔɔ̄ le ye leelee na a dap ɛrɛ kaāna wereloo yɛɛ wa a. (1 Jɔn 4:7) Taɛ nu anua a lo sa Jizɔs bee kɔ aba kaka pya a ye nyɔɔnɛ dumɛ na edap tɔgɛ wereloo wiibu naale loo a!

8-9. Bu mɛ sīdee na wereloo gbɛnɛ-edo nɛɛ muɛ yɛɛ Pya Ekeebee Jɛhova wa ɛrɛ pah nyɔɔ a?

8 Dookɛ̄ Jizɔs bee kɔ serekɛ̄ doo, gbɛnɛ-edo nɛɛ esuāloo pya kaka nɛɛ Kraist tɛ̄maloo wereloo ba tɔgɛ kumaloo ɛnia aba. Bu edoba, ziī wuga nɛɛdam a kura Ian bee nyɛŋiabu tuatua kɔnvɛnsɔn a bee si, lo a bee lu e’ɛrɛ bie kɛ̄ a wee lu etɔɔ̄ bira bii a le kpaɛ̄ ye be. Pio enɔɔ̄ akii adumɛ Ian bee si kɛ̄ bira bii ama wee si ee bii. A bee kɔ: “Kɛ̄ pya a bee si lo kɔnvɛnsɔn doo dogo doo bee lu kaāna kee loo dogo pya a bee si ee bii bu lo gɔh. Pya Ekeebee a le lo kɛ̄ bee fɛɛrɛloo sa yaanu leere, e pya wa miɔŋɔ bee fɛɛrɛnage loo.” A bee kɔ yereloo kɔ: “Lo a eenyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ ɛɛ na bee, pya nɛɛ ama sueloo kɛ̄ sa le bu efɛɛloo, lo alu nu m gbī bu na dum. Mm dapna nyɛŋiabu pya ekɔaue a bee lu enɛ lo dee, mɛ dogo pya lo Ekeebee na a mɛ nia gbɛnɛ a.” c Bu kaka, dua elap dogo ama tɔgɛ dua wereloo i ɛrɛ loo ɛnia ii. Nyɔɔbee i wereloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa a, i aara wa bu fɛgɛ le enwadɛɛ̄.

9 Nu bee tɔɔ̄nage loo ziī wuga nɛɛdam a kura John doo wo tua sɔ̄ a bee bɔātɛ̄ esi enɔānu Pya Nɛɛ Kraist. A bee kɔ: “Kɛ̄ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ mɛ yiiloo doo bee mɛ tɔaloo kaāna—a bee kɔ dɛ̄dɛɛ̄ aba lu pya a mmana. Wa kaka wereloo bee doo kɔ m suā kɔ m emɔnae kaka sīdee taāŋabah.” d Aā ziī sɔ̄ yii ziī, pya edoba ama tɔgɛ kɔ pya nɛɛ Jɛhova aa doo nu a tɔgɛ kɔ ba lu pya kaka Nɛɛ Kraist.

10. Taɛ mɛ sɔ̄ na i wee ɛrɛ dee lo etɔgɛ wereloo Pya Nɛɛ Kraist a? (Buūnage ue a le kɛɛ̄.)

10 Dookɛ̄ i bee kɔ doo tua sɔ̄ a, lɔgɔ pya i wuga bu yira naa mmana. Pio sɔ̄, ba wee kɔ ale doo nu eyere i saŋ bu. e (Jem 3:2) Sɔ̄ a sira doo wo, dee kpaā i nɛ lo etɔgɛ wereloo Pya Nɛɛ Kraist tɛ̄maloo kɛ̄ i doo dogo kumaloo doo. Lo a sira doo wo, ena i dap nɔ aāloo edoba Jizɔs a?—Jɔn 13:15.

BU MƐ SĪDEE NA JIZƆS BEE TƆGƐ WERELOO KUMALOO PYA YE NƐƐ LƐƐRATAM A?

Jizɔs bee aara pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ bu wereloo sɔ̄ ba bee tɔgɛ elap dogo a naa lee (Ɛp 11-13 barakpaɛ̄)

11. Amunu pɔrɔ elap dogo na Jems le Jɔn bee ɛrɛ a? (Ɛpnage foto.)

11 Jizɔs naa bee ɛmadɛɛ̄ kɔ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ a mmana. Taāwo, a bee wa yerebah nɛ kɔ ba a kwabaloo pya kɛ̄ ba ɔloo lokwa ba dap doo nu a nia Jɛhova. A ɛrɛ sɔ̄ Jems le Jɔn alu baɛ pya ye nɛɛ lɛɛratam bee kɔ nɛ wa ka kɔ a bara Jizɔs kɔ a nɛe wa gbɛnɛ dɔ bu Buɛ̄-mɛnɛ Bari. (Mat 20:20, 21) Jems le Jɔn gaa bee tɔgɛ dogo eeloo nɛ nyɔɔ le kɔ ba gbī elu gbɛnɛ.—Kam 16:18.

12. Ekɔ a bee le aba Jems le Jɔn na a bee ɛrɛ pɔrɔ elap dogo ani? Naa baatɛ̄.

12 Naale aba Jems le Jɔn na a bee tɔgɛ pɔrɔ elap dogo bie lo kɛ̄ a. Naa ɛp kɛ̄ pya dɔɔ̄na nɛɛ lɛɛratam Jizɔs bee doonage dogo doo: “Sɔ̄ lop aba edaā ba bee ɛrɛ saŋ pima baɛ wuga ama.” (Mat 20:24) I dap kɛɛrɛbu dua amkɛ̄ a bee le yɛɛ Jems, Jɔn, le pya dɔɔ̄na nɛɛ lɛɛratam. Naadaba pya lo dɔɔ̄na bee dap kɔ: ‘O kɛɛrɛ kɔ o lu mɛɛ lo ebip gbɛnɛ dɔ i ee bu Buɛ̄-mɛnɛ bunyɔɔ ni? Naale aba baɛ bɔɔlo na esiatam nɛ Jizɔs a. Kuu dɛ̄dɛɛ̄ ii lo e’ɛrɛ gbɛnɛ dɔ dookɛ̄ bɔɔlo kɛɛrɛ kɔ a kuunage bɔɔlo doo!’ Ɛrɛgeba kɛ̄ a le doo, pya nɛɛ lɛɛratam ama bee lɛɛbaloo kɔ nwīgbagbara taāŋa a wa yii yɛɛ ama a doo kɔ ba aa tɔgɛna wereloo kumaloo ɛnia aba taɛ lo sɔ̄.

13. Jizɔs bee doo dogo kiiloo tɛɛ̄ ekwɔ pya ye nɛɛ lɛɛratam doodoo wa? (Matiu 20:25-28)

13 Jizɔs bee aabaloo kɛ̄tɔɔ̄ ama doodoo wa? A naa bee ɛrɛ saŋ. A naa bee kɔ ekiie wee gbī pya nɛɛ lɛɛratam a kaāna, pya nɛɛ ekumalookɛ̄ sa wereloo ɛnia aba dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Taāwo, Jizɔs bee wa ɛrɛ egerebu kumaloo sa suā kɔ ba gbī edoo nu a lee. (Buū Matiu 20:25-28.) A bee lege gaa tɔgɛ wereloo wa kumaloo kere ba bee kiisī lo egbī esuā nɛɛ alu gbɛnɛ a wa le yɛɛ.—Maak 9:34; Luk 22:24.

14. Dua kɛ̄ a mɛā doodoo wa na a bee lu ekpɔā pya nɛɛ lɛɛratam Jizɔs bie a?

14 Jizɔs bee suā kɔ kɛ̄ a bee lu ekpɔā pya ye nɛɛ lɛɛratam bie bee wa ɛrɛ pah nyɔɔ. (Jɔn 2:24, 25) Ba bee nyim aakɛ̄ bie kɛ̄ pya zaāsī yigabari wee ɛp gbɛnɛ dɔ le siābee nua nu a wa kuī loo. (Mat 23:6; su vidio a kura The Front Seats in the Synagogue bu study note akiiloo Matiu 23:6, [NWT] dooreloo.) Pya zaāsī yigabari pya Juu wee ɛpnage aba aba kɔ ba lee e ee pya dɔɔ̄na. f (Luk 18:9-12) Jizɔs bee suā kɔ kɛ̄ a bee lu ekpɔā pya ye nɛɛ lɛɛratam bie dap ɛrɛ pah nyɔɔ kɛ̄ ba ɛp aba aba le kɛ̄ ba ɛp pya dɔɔ̄na doo. (Kam 19:11) A naa bee ɛmadɛɛ̄ kɔ pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ naale etɛɛ̄ ekwɔ, e a naa bee doo dogo yee kɛ̄ sɔ̄ ba tɛɛ̄ ekwɔ. A bee suā kɔ ba gbī edoo nu a lee, nyɔɔwo a bee wa yerebah nɛ kɔ ba a be eebah wa dogo eeloo nɛ nyɔɔ le gbī esiā bee, sa ɛrɛ elap dogo wereloo.

BU MƐ SĪDEE NA I DAP NƆ EDOBA JIZƆS A?

15. Ena i dap nɔ aāloo nu a bee siraloo Jems le Jɔn a?

15 I dap nɔ gbɛnɛ-edo nu aāloo nu Jems le Jɔn doo ama. Naa bee lee kɔ ba a bara kɔ alu enɛe wa dɔ bu Buɛ̄-mɛnɛ Bari. Mɛ pya lo dɔɔ̄na nɛɛ lɛɛratam naa bee doonage leere sɔ̄ ba lɛɛbaloo kɔ nu a bee sira ama a lap gbaaloo a bee wa le yɛɛ. Kerewo, Jizɔs bee aara dɛ̄dɛɛ̄ 12 pya ye nɛɛ lɛɛratam bu fɛgɛ le wereloo. Ena i nɔ aāloo a? Naale aba nu pya dɔɔ̄na nɛɛ doo na a kuī a, mɛ kɛ̄ ili doo dogo kumaloo wa tɛɛ̄ ekwɔ doo lunage gbɛnɛ. Ena edap i yerebah nɛ a? Sɔ̄ bu i biira loo nu ziī i wuga bu yira i doo loo, i bip aba ii kɔ: ‘Ena anua nu ama biire mɛ bu gbɛnɛ a? Ekɔ a tɔgɛ kɔ a ɛrɛ ziī pɔrɔ elap dogo a bɔloo kɔ m kwabaloo ni? Ekɔ nɛɛ a doo nu a mɛ biirebu ama gaa kpesī e’aga kɛ̄tɔɔ̄ ni? Kere a bɔloo kɔ m ɛrɛ saŋ, m dapge tɔgɛ wereloo wiibu naale loo tɛ̄maloo e’ɛp lo ekwɔ tɛrɛ ni?’ Kɛ̄ i kiisī lo e’aara pya dɔɔ̄na bu wereloo doo, kɛ̄ i tɔgɛnage kɔ i lue kaka pya aa nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs doo lo.

16. Dɔɔ̄na e na i dap nɔ aāloo edoba Jizɔs a?

16 Edoba Jizɔs tɔgɛnage i kɔ i piiga lo edābeeloo pya i wuga bu yira. (Kam 20:5) Bu kaka, Jizɔs bee suā nu a le bu beenyiɛ nɛɛ. Mɛ ili ii suā. Kerewo, i dap aaloo ekwɔ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. (Ɛfɛs 4:1, 2; 1 Pit 3:8) Wee waɛ edoo wo sɔ̄ i wa suāloo leere. Naa ɛp ziī edoba ama.

17. Bu mɛ sīdee na ziī nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee ɛrɛ biī aāloo susuā loo ziī ye wuga bu yira leere a?

17 Ziī nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut a gaa si tam bie East Africa nyɛŋiabu nu akiiloo ziī wuga nɛɛdam. Tua sɔ̄ lo nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee kɛɛrɛ kɔ a naa lu fɛgɛ. Lo nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee doo dogo doodoo wa kumaloo? A kɔ: “Taā m kpooraloo lɛɛ loo lo wuga nɛɛdam, m bee biaɛfii lo esuā ye loo leere.” Dodoo wo bee doo kɔ lo nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut a suā gbɛnɛ-edo nu akiiloo lo wuga nɛɛdam, e a bee muɛ kɔ kɛ̄ a bee lu ekpɔā ye aākɛ̄ doo bee ɛrɛ pah nyɔɔ ye dogo. Lo nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut bee kɔ yereloo kɔ: “Sɔ̄ m bee dābeeloo kɛ̄ lo wuga nɛɛdam epiiga doo lokwa a dap kwabaloo ye dogo, le kɛ̄ enyaa doo, bu mɛ bee ye ɛɛ loo. A bee lu na kaāna gbo.” Bu kaka, sɔ i piiga lo edābeeloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa, wee i waɛbah etɔgɛ wereloo wa kumaloo.

18. Amunu ebip na i dap bip aba ii lo a le i kɛɛrɛ kɔ i wuga bu yira edora i piya nu loo a? (Kam 26:20)

18 Pio sɔ̄ i dap muɛ kɔ alu ebɛɛ̄ kɔ i kue ziī i wuga bu yira lo edora nu a i biirebu sa ye nyɔɔnɛ kɔnia. Kerewo, a lee i dasī bip pya ebip ama aba ii kɔ: ‘M suāge kaka ue akiiloo nu a sira ama ni?’ (Kam 18:13) ‘Dapge lu kɔ a naa bee ɛmɛnɛ doo nu ebiire mɛ bu ni?’ (Eklis 7:20) ‘M ebee tɛɛ̄ge dua ekwɔ ama ni?’ (Eklis 7:21, 22) ‘Ekɔ sisi loo lo nɛɛ edoo kɔ lo taāŋa a sikɛ̄ gbasu ni?’ (Buū Kam 26:20.) Susu sɔ̄ ɛā ekɛɛrɛ nyɔɔ pya ebip ama, dap doo kɔ i suā kɔ wereloo i ɛrɛ loo pya i wuga dap i yerebah nɛ kɔ i ɛp wa tɛɛ̄ ekwɔ tɛrɛ.

19. Ena o biaɛfii lo edoo a?

19 Bɔŋanaloo Pya Ekeebee Jɛhova aa tɔgɛ kɔ ba lue kaka pya aa nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs. Ziī ziī ii tɔgɛ kɔ i lue pya a nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs sɔ̄ i tɔgɛ wereloo wiibu naale loo kumaloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa kaɛlɛɛ kɔ ba naa mmana. Dodoo wo dap doo kɔ i yerebah nɛ pya dɔɔ̄na kɔ ba a suāloo kaka sīdee taāŋabah, e ba enyɔɔnɛ i taāŋabah Jɛhova, Bari wereloo. Doraa i biaɛfii lo ekiisī bu etɔgɛ wereloo lo a i su nua pya kaka Nɛɛ Kraist.

YƆƆ 17 “M Gbī”

a Taɛ gbɛnɛ-edo nɛɛ enɔ kaka ue sɔ̄ ba muɛ kaāna wereloo a i le yɛɛ. Kerewo, ii mmana, nyɔɔwo a dap i agabah etɔgɛ wereloo kumaloo pya i wuga bu yira pio sɔ̄. Dooraa i ɛp nu anua wereloo lu ebɛɛ̄ le kɛ̄ i dap nɔ edoba Jizɔs sɔ̄ pya i wuga i tɛɛ̄ ekwɔ loo doo.

c Buū ekobee ue a kɔ “At Last, My Life Has a Purpose,” a le bu Watchtower, November 1, 2012, 13-14 naɛsī.

d Buū ekobee ue a kɔ “My Life Seemed Good,” bu Watchtower, May 1, 2012, 18-19 naɛsi.

e Bu ekobee ue ama, ii aa kɔ nu akiiloo gbɛnɛ pɔrɔ lo a bɔloo kɔ pya kanɛɛ a aabaloo, doodoo pya lo alu ekue bee bu 1 Pya Kɔrint 6:9, 10.

f Sɔ̄ pio zua etɛ̄na, bee lu ekɔ ziī nɛɛ tɔgɛnu alu Juu bee kɔ: “Bu yube nyɔuwe, nu a naa kiikɛ̄ ee tup le lop nɛɛ kaāna doodoo Abreham. Lo ba lu tup le lop nɛɛ, na nwiī le mm le wa yɛɛ; lo ba lu lop nɛɛ, na nwiī le mm le wa yɛɛ; lo ba lu o’oo nɛɛ, na nwiī le mm le wa yɛɛ; lo ba lu baɛ nɛɛ, ɛɛ na nwiī le mm; lo alu aba ziī nɛɛ, ɛɛ mda.”