Skip to content

Skip to table of contents

4 EKOBEE UE ENƆ

Kiraasī Lo Etɔgɛ Wereloo Loo Ziī

Kiraasī Lo Etɔgɛ Wereloo Loo Ziī

“Ɛɛrɛaa bu loo ziī doodoo pya aba wuga.”—ROM 12:10.

YƆƆ 109 Wereloo Aā Taɛ Bu Beenyiɛ A

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. Bu mɛ sīdee na i muɛ̄ kɔ wereloo naale bu gbɛnɛ-edo butɔ anii’ee a?

BAIBOL ebee kɔ sere kɛ̄ kɔ bu kpɛdumɛ dee pya nɛɛ naale e “kɛɛrɛ pya dɔɔ̄na.” (2 Tim 3:1, 3) I muɛ̄ lo mɔmanudɛɛ̄ a gaa dooa gbɔ̄mɛɛ̄ anii’ee. Bu edoba, gbɛnɛ-edo dam le wa ekpoa ziī lɛaloo, ɛrɛ biirabu loo ziī sa doo kɔ pya wa miɔŋɔ a ɛp kɔ a naa lu eweree wa loo. Kere pya butɔ ba tɔɔ̄ aba tɔ naa ɛrɛnage gbaaloo yɛɛ wa. Ziī gbara a wee nɛ zuurabahtɔ̄ nɛɛ bee kɔ: “Ka, tɛ, le pya miɔŋɔ gbaa yaara sa ɛrɛ ziīnɛloo aāloo bigi kɔmputa, gbɛnɛ ka fon, ale bira vidio game. Kere pya butɔ ama gbaa tɔɔ̄ aba tɔ, ba naa suāloo ziī leere.”

2-3. (a) Dookɛ̄ Pya Rom 12:10 kɔ doo, ba mɛɛ̄ na i tɔgɛ wereloo kumaloo a? (b) E na i kɛɛrɛ nu akiiloo bu ekobee ue ama a?

2 Ii gbī ebee pya nɛɛ a naa tɔgɛ wereloo a le bu nyɔuwe anii’ee. (Rom 12:2) Taāwo, alu ebɛɛ̄ kɔ i tɔgɛ wereloo kumaloo pya i butɔ le pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa bu bɔŋanaloo. (Buū Pya Rom 12:10.) E na tɔgɛ wereloo kumaloo ziī kura a? Alu bee ue a baatɛ̄ kaāna gbanialoo a wee le yɛɛ pya ba nuuna aba butɔ. Dua wereloo ama na a lee kɔ i ɛrɛ kumaloo pya i butɔ bu edɔɔ̄, lo a le pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa a le bu bɔŋanaloo a. Sɔ̄ i ɛrɛ wereloo kumaloo ziī, i yerebah doo kɔ gbaaloo lo alu ziī gbɛnɛ gah loo kaka taāŋabah a le.—Maika 2:12.

3 Lo eyerebah doo kɔ i dap ɛrɛ sa tɔgɛ wereloo kumaloo ziī, doraa i ɛp nu i dap nɔ aāloo pya edoba a le bu Baibol.

JƐHOVA ƐRƐ “LE BEENYIƐ”

4. Bu mɛ sīdee na kpa Jemes 5:11 i yerebah nɛ kɔ i tɔgɛ nia loo dua wereloo Jɛhova i ɛrɛ kumaloo a?

4 Baibol muuna pya le elap dogo Jɛhova. Bu edoba, a kɔ “Bari na wereloo” a. (1 Jɔn 4:8) Susuā lo ama doo kɔ i tɔɔ̄ ye waɛloo. Mɛ Baibol kɔnage kɔ Jɛhova ɛrɛ kaāna “le beenyiɛ.” (Buū Jemes 5:11.) Naa ɛp kɛ̄ lo ama tɔgɛ dua togatoga wereloo Jɛhova i ɛrɛ kumaloo doo a!

5. Bu mɛ sīdee na Jɛhova tɔgɛ toesaɛ̄ a, e i dap ye nɔ doodoo wa?

5 Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ kpa Jemes 5:11 su le beenyiɛ Jɛhova ɛrɛ dooreloo dɔɔ̄na elap dogo a doo kɔ i tɔɔ̄ ye waɛloo, lo a le ye toesaɛ̄. (A’aa 34:6) Ziī sīdee Jɛhova i tɔgɛ toesaɛ̄ kumaloo na lo e’aaloo pya i ekwɔ i nɛ. (Yɔɔ 51:1) Bu Baibol, toesaɛ̄ eenyɔɔ aadee aaloo nu nɛ nɛɛ. Toesaɛ̄ lu kaāna taɛ a aabu beenyiɛ nɛɛ sɔ̄ a muɛ̄ kɔ ziī nɛɛ le bu etɛɛrɛloo sa a gbī eyerebah ye nɛ. Jɛhova baatɛ̄ dua taɛ alɛ ɛrɛ lo eyerebah i nɛ kɔ a eenyɔɔ lo ka wee ɛrɛ kumaloo ye nwiī. (Ais 49:15) Toesaɛ̄ Jɛhova zū ye kɔ a yerebah i nɛ sɔ̄ i le bu etɛɛrɛloo. (Yɔɔ 37:39; 1 Kɔr 10:13) I dap tɔgɛ toesaɛ̄ kumaloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa tɛ̄maloo e’aaloo wa nɛ sa ii biea saŋ bu i sɔ̄ ba i doo piya nu loo. (Ɛfɛs 4:32) Mɛ ziī gbɛnɛ sīdee i dap tɔgɛ toesaɛ̄ na tɛ̄maloo eyerebah nɛ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa sɔ̄ ba le bu e’aga kɛ̄tɔɔ̄. Sɔ̄ wereloo i zū kɔ i tɔgɛ toesaɛ̄ kumaloo pya dɔɔ̄na, i gaa nɔ Jɛhova lo nɛɛ a tɔgɛ wereloo ee dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ.—Ɛfɛs 5:1.

JONATAN LE DEVID “BEE GBAA LU ZIĪ”

6. Bu mɛ sīdee na Jonatan le Devid bee tɔgɛ wereloo loo ziī a?

6 Baibol aara pio e’ɛma akiiloo pya nɛɛ a naa mmana lo ba bee ɛrɛ wereloo loo ziī. Kɛɛrɛbu edoba Jonatan le Devid. Baibol kɔ: “Beenyiɛ Jonatan le beenyiɛ Devid bee gbaa lu ziī, e Jonatan bee ye wereloo doodoo alɛɛ beenyiɛ.” (1 Sam 18:1) Ebee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee Devid kɔ elu mɛnɛ dɔ Sɔɔl. Sɔ̄ lo ama etɛ̄na, Sɔɔl bee manyiɛ Devid sa bee gbī efɛ ye. Mɛ Jonatan nwiī Sɔɔl naa bee gbaaloo ye tɛ bu ye nɔnɔɔ lo efɛ Devid. Jonatan le Devid bee yira yii nɛ ziī kɔ ba ekiiesī lo elu gbo sa yerebah nɛ ziī.—1 Sam 20:42.

Kɔ Jonatan bee nama Devid naa bee ye kpaɛ̄ lɛɛloo etɔgɛ wereloo loo Devid (Ɛp 6-9 barakpaɛ̄)

7. E na alu ziī nu ebee dap doo kɔ Jonatan le Devid aa lu gbo a?

7 Wereloo a bee le yɛɛ Jonatan le Devid bɔloo eyere nukuādɛɛ̄ loo sɔ̄ i kɛɛrɛbu pio nu ebee wa dap kpeg lɛɛloo elu gbo. Bu edoba, Jonatan bee su nu a dap lu 30 zua nama Devid. Jonatan ebee dap biaɛfii kɔ lɔgɔ nu enyɔɔnɛe zege nɛɛ a sii aadee suānu ama dānia naale. Kerewo, Jonatan naa bee ɛp Devid kumakɛ̄.

8. E na anua o kɛɛrɛ kɔ Jonatan bee lu le gbo Devid a?

8 Jonatan ebee dap manyiɛ Devid. Nyɔɔbee ɛɛ nwiī Sɔɔl, Jonatan ebee dap kɔ alɛ na dɔ mɛnɛ kuu a. (1 Sam 20:31) Mɛ Jonatan bee kumalookɛ̄ sa su loo sere kɛɛ̄ Jɛhova. Nyɔɔwo, a bee yerekpotɛ̄ Devid nɛɛ Jɛhova bee sagɛ kɔ alu mɛnɛ. A bee tɔɔ̄ agara nɛ Devid, kere lo ama bee biirebu Sɔɔl.—1 Sam 20:32-34.

9. Jonatan bee mage nyiɛ Devid ni? Naa baatɛ̄.

9 Jonatan bee wereloo Devid, nyɔɔwo, a naa bee ye manyiɛ. Jonatan bee lu nɛɛ nɔ̄ a ɛrɛ mɛm sa para tā bū. Bee lu ekɔ kumaloo ye tɛ le ɛɛ kɔ ba “ɛrɛ nwanaloo ee goh” sa “ɛrɛ ekpo ee sasa-ekpo.” (2 Sam 1:22, 23) Nyɔɔwo, Jonatan ebee dap kaaga loo pya gbɛnɛ gbɛnɛ nu ebee doo. Kerewo, Jonatan naa bee nyɔɔnɛ Devid be nyɔɔ dɔ mɛnɛ ale ma ye nyiɛ. Taāwo, kɛ̄ Devid bee ɛrɛ mɛm sa dɛɛa nyɔɔ Jɛhova doo bee nia Jonatan. Bu kaka, a bee le taɛ sɔ̄ Devid bee fɛ Goliat na Jonatan bee ye wereloo doodoo alɛɛ loo a. Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ dua wereloo a le doo wo kumaloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa a?

BU MƐ SĪDEE NA I DAP TƆGƐ WERELOO LOO ƐNIA II ANII’EE A?

10. E na ue a kɔ “wereaaloo ɛnia bui agɛrɛ aābu beenyiɛ” kura a?

10 Baibol kɔ i nɛ kɔ “wereaaloo ɛnia bui agɛrɛ aā bu beenyiɛ.” (1 Pit 1:22) Jɛhova sere lo edoba kɛ̄ i nɛ. Ye wereloo toga mmɛ kɛ̄ lo i tɔɔ̄ ye nɛ, lɔgɔ nu egbee i gbanialoo naale. (Rom 8:38, 39) Edaābeeloo a le bu bee ue Grik alu ekure “agɛrɛ” na pipiiga ale yɛyɛgɛ yereloo. Pio sɔ̄, a wee lu ebɛɛ̄ kɔ i piiga lo etɔgɛ wereloo kumaloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. Sɔ̄ pya dɔɔ̄na i biirebu, lu ebɛɛ̄ kɔ i kiisī “lo e’egerebu loo ɛnia [ii] bu wereloo, lo e’ɛrɛ taɛ lo esere gbanialoo edɔɔ̄ loo ebɔp efɛɛloo.” (Ɛfɛs 4:1-3) Lo i piiga lo esere i “bɔp efɛɛloo,” ii le ebie nyiɛ nyɔɔ ekwɔ pya i wuga. I piiga kuma kɛ̄ i dap doo lo e’ɛp pya i wuga dookɛ̄ Jɛhova wa ɛp doo.—1 Sam 16:7; Yɔɔ 130:3.

Bee lu ezuurabahtɔ̄ Yuodia le Sintiki kɔ ba a ɛrɛ aba ekɛɛrɛ, lo alu nu a wee aga kɔ a le yɛɛ pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa pio sɔ̄ (Ɛp 11 barakpaɛ̄)

11. E na anua ɛrɛ wereloo loo ziī dap aga siga sɔ̄ a?

11 A naa wee aadee waɛ etɔgɛ wereloo kumaloo pya i wuga nɛɛdam ale nɛɛwa, eetɔɔ̄ na sɔ̄ i suā wa ekwɔ. A siranage kɔ lo ama bee lu ziī nu finiabah pya Nɛɛ Kraist bu tua sɔ̄ o’oo tup zua a bee kpesī. Bu edoba, Yuodia le Sintiki naa bee ɛrɛ lɔgɔ taāŋa bu nyɔɔnɛ Pɔɔl “si tam bu le yereue.” Mɛ a ɛrɛ sɔ̄ ba naa bee dābeeloo ziī. Nyɔɔwo, Pɔɔl bee wa yere mɛm loo kɔ “ba a ɛrɛ aba ekɛɛrɛ bu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ.”—Fil 4:2, 3.

Pya kanɛɛ a le zege dap lu kaāna gbo pya kanɛɛ ba e’ana (Ɛp 12 barakpaɛ̄)

12. Bu mɛ sīdee na i dap ɛrɛ wereloo loo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa a?

12 Bu mɛ sīdee na i dap tɔgɛ wereloo kumaloo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa anii’ee a? Sɔ̄ i suāloo pya le ii le bu yira leere, dap i waɛbah edā wa bee loo sa i were wa loo. Naa lu ebɛɛ̄ kɔ i zua ale kɛ̄ i aa a kpeg i lɛɛ loo ewereloo ziī. Nyɛŋiabu kɔ Jonatan bee su nu alu 30 zua nama Devid; kerewo a bee lu gbo a ye tɔɔ̄ waɛloo kaāna. O dapge ɛrɛ taɛ bu nɛɛ o nama ale nɛɛ a a nama ni? Tɛ̄maloo edoo wo, o tɔgɛ kɔ o wereeloo dɛ̄dɛɛ̄ “pya wuga.”—1 Pit 2:17.

Ɛp 12 barakpaɛ̄ *

13. E na anua ii le edap tɔɔ̄ waɛloo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu bɔŋanaloo bu aba sīdee a?

13 Ɛrɛ wereloo loo pya le ii gbaa yira kurage kɔ i tɔɔ̄ waɛloo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le bu bɔŋanaloo bu aba sīdee ni? Eeye, naa waɛ doo wo. A naa kura kɔ a bee piya sɔ̄ i tɔɔ̄ waɛloo siga nɛɛ kaāna ee pya dɔɔ̄na nyɔɔbee i ɛrɛ aba ekɛɛrɛ. Jizɔs bee su dɛ̄dɛɛ̄ pya ye nɛɛ lɛɛratam kure pya ye “gbo,” mɛ a bee tɔɔ̄ waɛloo Jɔn kaāna. (Jɔn 13:23; 15:15; 20:2) Kerewo, Jizɔs naa bee aara Jɔn leere ee pya lo dɔɔ̄na. Bu edoba, sɔ̄ Jɔn le ye wuga Jems bee bara gbɛnɛ dɔ bu Buɛ̄-mɛnɛ Bari, Jizɔs bee wa kɔ nɛ kɔ: “Lo e’ɛŋɛtɛ̄ mɛ bara bale ale na bara bakie naale lo mda enɛ.” (Maak 10:35-40) Bu nɔnɔ Jizɔs, ii le e’ɛp i gbo a i tɔɔ̄ waɛloo kaāna ee pya dɔɔ̄na. (Jem 2:3, 4) Dodoo wo edoo kɔ i ɛrɛ edɔɔ̄ popooa, lo alu ziī nu a naa ɛrɛ lɔgɔ kɛ̄ etɔɔ̄ bu bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist.—Jud 17-19.

14. Dookɛ̄ Pya Filipai 2:3 kɔ doo, e na eyerebah i nɛ kɔ i aa doo ɛrabah a?

14 Sɔ̄ i ɛrɛ wereloo kumaloo ɛnia ii, lo ama edoo kɔ ɛrabah aa le bu bɔŋanaloo. Nyɛŋiabu kɔ Jonatan naa bee nyɔɔnɛ Devid doo ɛrabah, sa ye ɛp nua nɛɛ a gbī esu dɔ mɛnɛ ye lɛɛebah. Dɛ̄dɛɛ̄ ii dap nɔ edoba Jonatan. Bui aa manyiɛ pya nɛɛ le bui aa gbaa si tam nyɔɔbee pya nu ba dap doo, “mɛ bu kumalookɛ̄ lo ekɛɛrɛ kɔ pya dɔɔ̄na lee eenyɔɔ bɔɔlo.” (Buū Pya Filipai 2:3.) Nyɛŋiabu kɔ ziī ziī nɛɛ a le bu bɔŋanaloo ɛrɛ nu ba dap doo. Tɛ̄maloo esu loo i kumakɛ̄, i muɛ̄ le a le bu pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa sa i ɛrɛ biī aāloo pya edoba kɛ̄ ba bɔ ture nyiɛ loo doo.—1 Kɔr 12:21-25.

15. E na o nɔ aāloo nu a bee siraloo Tanya le pya ye butɔ ani?

15 Sɔ̄ i kpesī doā-ɛp ii bee ɛmadɛɛ̄, Jɛhova egbɔ̄ i tɛ̄maloo wereloo le yerebah i ɛrɛ aābah pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. Naa kɛɛrɛbu nu a bee siraloo ziī butɔ a bee si International Convention a kura “Wereloo Naa Wee Dɔ Lɔgɔ Sɔ̄!” a bee lu e’ɛrɛ a bu zua 2019 bie United States ye Dee Nwīpinikaɛ. Ziī wa a kura Tanya lo a bee ɛrɛ taa bee nwiī bee kɔ: “I bee le bu i fah gaa obia kii hotel i bee tɔɔ̄, sɔ̄ ziī dɔɔ̄na fah bee aa dɔɔ̄na bah sa tubo i fah. Muū naa bee yiiloo lɔgɔ ii, mɛ bɔɔ bee i aa sa i aabu fah sa yira loo dee. Ziī nɛɛ bee i kue kɔ i lu wee yii bu ye fah lokwa loo i sukɛ̄. A bee le ziī i wuga a gaa bee aanage lo kɔnvɛnsɔn. A naa bee le aba alɛ na a bee yira a. O’oo pya alu Sweden a aa lo kɔnvɛnsɔn bee yira nage. Pya lo wuga nɛɛwa bee aa na nwiīnɛɛwa le mm uuwa loo, sa loo i bee sukɛ̄. M bee wa kɔ nɛ kɔ taāŋa naale mɛ ba dap kii, kerewo ba naa bee yiga ekii. Ba bee i tɔɔ̄ kpaɛ̄ mmɛ sɔ̄ pya doo pie loo nɛɛ bee lu, e ba bee muɛ̄ kɔ i ɛrɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu a i bɛɛ̄. Bu dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ ama, i bee muɛ̄ wereloo Jɛhova. Nu a bee sira ama bee yere mɛm loo wereloo i ɛrɛ loo pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa, sa agɛrɛtɛ̄ i wereloo le tɔgɛ nia loo Jɛhova.” O dapge nyɛŋiabu ziī sɔ̄ o bee le bu ebɛɛ̄ sa ziī nɛɛ wuga tɔgɛ wereloo a kumaloo ni?

16. E na anua i tɔgɛ wereloo kumaloo ɛnia ii a?

16 Naa kɛɛrɛbu nu a sira aabu sɔ̄ i tɔgɛ wereloo kumaloo ɛnia ii. I nɛ egbɔ̄nyiɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa sɔ̄ ba le bu ebɛɛ̄. I agɛrɛtɛ̄ gbaaloo a le yɛɛ pya nɛɛ Bari. I tɔgɛ kɔ i lue pya a nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs, e lo ama zuura pya a ɛrɛ le beenyiɛ nua loo kaka taāŋabah. E lo a eetɔɔ̄ na kɔ i nɛ ka “Bari dɛ̄dɛɛ̄ toesaɛ̄ le Bari dɛ̄dɛɛ̄ eaga beenyiɛ” lo a le Jɛhova. (2 Kɔr 1:3) Doraa dɛ̄dɛɛ̄ ii i kiisī lo e’ɛrɛ sa tɔgɛ wereloo kumaloo ɛnia ii.

YƆƆ 130 Wee Aaloo Pɔrɔ

^ bar. 5 Jizɔs bee kɔ elu eyere nukuādɛɛ̄ loo pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ tɛ̄maloo wereloo ba ɛrɛ loo ɛnia aba. Dɛ̄dɛɛ̄ ii ɛrɛ epiiga lo edoo nu alu egbī i aābah ama. I dap agɛrɛtɛ̄ wereloo i ɛrɛ loo pya wuga tɛ̄maloo e’ɛrɛ wa ɛɛbu loo doodoo pya aba butɔ. Ekobee ue ama eyerebah i nɛ kɔ i dap ɛrɛ sa biibaloo ɛɛbu i nyɔɔnɛ pya nɛɛ le ii gbaa le bu aba yira ɛnia.

^ bar. 55 UE A BAATƐ̄ FOTO: Lu esu baɛbah suā ziī zege nɛɛ kanɛɛ a bee ɛrɛ biī aāloo nu a bee siraloo dɔɔ̄na nɛɛ kanɛɛ e’ana. Alaba le wa wa tɔgɛ wereloo sa aara saanɛɛ ɛnia aba.