UYONO 45
Uvie ra Ghalẹre
Uvwre ọke i Solomon ọ ga i Jehova, o vwo ufuoma uvuẹn agbamwa Israel. Ọrẹn, Solomon nọ rọnmọ emẹse buebun ri nẹ emwa erọrọ rhe, emẹse na a ga ema. Bibiesuọn bibiesuọn, emẹse na ni riẹriẹ i Solomon, nọ ha ẹga rẹn ema. Jehova nọ tuekwẹre kpahen i Solomon. Jehova nọ ta rẹn i Solomon: ‘Ana ha uvie na nẹ uvwioghwa ọnọ jeghwai ghaliẹ rhẹ akwava. Mi na ha obọrẹ ọ maido uvuẹn uvie na rẹn idibo enọ nẹ aye i sun, uvwioghwa ọnọ yo no sun obọrẹ ọ mai kamu.’
Jehova no dje orhienbro yi phia izede ọrọrọ. Owu usuẹn idibo i Solomon re se Jeroboam, nọ mẹrẹn ọmẹraro Ahijah, ọke rọ nya uvuẹn izede. Ahijah nọ bẹrẹ ewun ọnẹyen rhẹ akwa ikpereva, nọ ta rẹn i Jeroboam: ‘Jehova ọnọ ha uvie na nẹ uvwioghwa i Solomon jeghwai ghaliẹ akwava. Ha akwa ikpe usuẹn ewun mi bẹrẹre na, nime wu ne sun ivwiẹ ikpe.’ Ọke i Solomon o rhon ọnana, nọ guọlọ kpe i Jeroboam. Jeroboam nọ zẹ riẹ Egypt. Ọke oru, Solomon no hwuru, ọmọyen re se i Rehoboam no rhiẹ orodje. Jeroboam nọ ghwẹrioma riẹ Israel.
Ihworho ri kpako ne uvuẹn Israel, ni ta rẹn i Rehoboam: ‘Wu rha dabu rhe ihworho na sun, aye ine vwo atamwu kpahuọn.’ Ọrẹn, igbehian i Rehoboam ri rhiẹ iphuphẹn, ni ta
riẹn: ‘O fori ne wu djoma kpahen ihworho na! Ru ewian aye gbanhonrhọ!’ Rehoboam nọ ha urhebro igbehian yen. Nọ djoma kpahen ihworho na, ọnana nọ lẹrhẹ ihworho na kparehasuiẹ. Aye ni ha i Jeroboam mwu ẹrhẹ orodje no suẹn ivwiẹ ikpe na, re me rhe rhẹ uvie ọrẹ Israel. Ne me rhe ivwiẹ eva re hẹrhẹre rhẹ uvie ọrẹ i Judah, ihworho ri Rehoboam o suẹn na, ni sẹrorẹ atamwu kpahiẹn. Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, na ghalẹ uvwiẹ ikpereva ọrẹ Israel na rhẹ akwava.Jeroboam ọ guọlọ nẹ ihworho yi, i ya ha ẹga rẹn i Jehova uvuẹn Jerusalem rẹ Rehoboam orho suẹ-ẹn. Wu rhe oborẹ ọsoriẹ? Ofẹn o mwu i Jeroboam taghene ihworho na ina nyaje vwo ya hobọtua i Rehoboam. Omarana, Jeroboam nọ ha oro ma emọ erhuẹn eva, nọ ta rẹn ihworho na: ‘Jerusalem o seri phan. Are ina sabu ga i Jehova obonẹ.’ Ihworho na ni sẹrerhumuji Jehova, aye na ha ẹga rẹn ema erhuẹn ri Jeroboam ọ maren na.
“Are i vwe kwomakugbe egehọ-ọ. Nime onyerẹnkugbe ọgo yẹ evwata i vwori rhẹ jẹ mọrẹn urhi? . . . Gbinẹ ẹkẹ ọgo yẹ Olele Kristi o vwori rhẹ ọgehọ?”—2 Corinthians 6:14, 15