1-3. (a) Me yẹ ọwan i yono nẹ Proverbs 13:20? (b) Mesoriẹ o fo na ha ẹghwanren djẹ igbehian ọwan?

WU DJOKARHỌ oborẹ ọmọboban o ni ọsẹ ye ọrhẹ izie dẹ ne? Ọmọ na o ki rhe oborẹ a tẹmro, o rhon ọsoso ẹmro jeghwai mẹrẹn kemru kemru. Ọke ọmọ na ọrhọ ghwanran ne, nọ hẹrokele ọsẹ ye ọrhẹ izie. O vwo gbe ọwan unu ọke ra mẹrẹn ihworho ri te edje ne re roro jeghwai ruẹ jerẹ ihworho rẹ aye lele ghwọghọ ọke rhoma-a.

² Proverbs 13:20 o yonirin ọwan taghene: “Ohworho rọ nyalele ọvwẹghwanren ọnọ ghwanren.” Ẹmro na “ra nyalele” ohworho, o sekpahen ọrẹ ọwan a ghwọghọ ọke rhẹ ohworho na. Ọnana ọ ghwẹ ọrẹ a kọn bru ohworho na ọvo. Ọgba irherhe i Baibol owu ọ tare taghene ra nyalele ohworho, o sekpahen ọrẹ e vwo ẹguọlọ kpahen ohworho na jeghwai haye mwu ugbehian. Uruemru ihworho re lele nya usun ọke ephian a hobọte ọwan omamọ, maido aye e rhiẹ igbehian ri kpẹnkpẹnren.

³ Igbehian ọwan ina sabu hobọte ọwan izede ro rhomurun yanghene izede ro biomurun. Obọrẹ eva i Proverbs 13:20 nọ tare: “Ohworho ro lele ẹkpa ruẹ kugbe  ọnọ rioja.” Uvuẹn edjadjẹ i Hebrew, re ‘lele ohworho ruẹ kugbe’ ọnọ sabu mevirhọ ọrẹ we “lele” ohworho ọrana nya, nọyẹ re ne rhiẹ ugbehian yen. (Proverbs 22:24; Judges 14:20) Igbehian ri vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ina yẹ ọwan urhebro neneyo a sabu mọrọn esegburhomẹmro re vwo kpahiẹn. Na sabu ha ẹghwanren djẹ igbehian ọwan, jenẹ a ta kpahen aruẹ ihworho ri Jehova ọ ha mwu igbehian.

4. Mesoriẹ orhiẹ uphẹn ọduado re ne rhiẹ ugbehian Osolobrugwẹ? Mesoriẹ i Jehova o se Abraham “ugbehian mẹ”?

⁴ Jehova ro rhiẹ Osuinsuensun Akpọ Ephian, ọ yẹrẹ ọwan uphẹn re ne rhiẹ igbehian ọnẹyen. Ọnana uphẹn ọduado. Jehova ọ dabu sanọ ihworho ri ne rhiẹ igbehian enẹyen. Ihworho ri vwo ẹguọlọ ọrhẹ esegburhomẹmro kpahiẹn yọ ha mwu igbehian. Jene roro kpahen Abraham. O mwuegbe ro no ru kemru kemru rẹn Osolobrugwẹ. Ọgbọ buebun, Abraham o djephia taghene o vwo esegburhomẹmro, ọ jeghwai huvwele. Abraham o mwuegbe rọ nọ ha ọmọyen Isaac ze izobo. Abraham o vwo esegburhomẹmro taghene “Osolobrugwẹ ọnọ sabu rhọmiẹ nẹ uhwu rhe.” (Hebrews 11:17-19; Genesis 22:1, 2, 9-13) Abraham o vwo esegburhomẹmro ọ jeghwai huvwele, ọnana yẹ ọsoriẹ i Jehova o seyi “ugbehian mẹ.”—Isaiah 41:8; James 2:21-23.

5. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni ihworho ri vwo atamwu kpahiẹn?

⁵ Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni igbehian enẹyen. Igbehian i Jehova i vwo ọdamẹ aye ine vwo atamwu kpahiẹn ghwẹ emru ọrọrọ. (Se 2 Samuel 22:26.) Aye e vwo atamwu jeghwai huvwele yi fọkiẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahiẹn. Baibol na ọ tare taghene Osolobrugwẹ “o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ohworho ọsoso,” ihworho  ra huvwele yi. (Proverbs 3:32) Jehova ọ ha use rẹn aye nẹ aye me rhiẹ epha oghẹnrensan uvuẹn “oghwọgbọ” ọnẹyen. Ọ ha use rẹn aye nẹ aye ha ẹga riẹn jeghwai nẹrhomo vwe yi ọke ephian.—Psalm 15:1-5.

6. Marhẹ ọwan ine ru djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen i Jesu?

⁶ Jesu ọrhọ ta: “Orhianẹ ohworho o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ, ọye ọnọ mọrọn irhi mẹ, Ọsẹ mẹ nẹ ọnọ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn.” (John 14:23) Omarana, na sabu rhiẹ ugbehian i Jehova, ọwan ine ji vwo ẹguọlọ kpahen i Jesu jeghwai ru oborẹ o yonirin ọwan taghene e ru. Jerẹ udje, ọwan a huvwele ọkpọvi Jesu kpahen iyẹnrẹn esiri na re ne ghwoghwo ọrhẹ ọrẹ ene ruẹ idibo ihworho. (Matthew 28:19, 20; John 14:15, 21) Nime ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen i Jesu, na “ha kpahen idjaghwẹ ye kpẹnkpẹnkpẹn.” (1 Peter 2:21) Ọke i Jehova ọ mẹrẹn ọwan taghene e ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri na sabu hẹrokele ọmọyen ọrẹ ẹmro ọrhẹ oborẹ e ruẹ ephian, oma nọ merhiẹn.

7. Mesoriẹ o fo nẹ igbehian ọwan i rhiẹ igbehian i Jehova?

⁷ Igbehian i Jehova e vwo esegburhomẹmro, atamwu, jeghwai huvwele, aye e ji vwo ẹguọlọ kpahen ọmọyen. Ọwan a djẹ aruẹ igbehian i Jehova o vwori? Orhianẹ igbehian enọ a hẹrokele i Jesu jeghwai yono awọrọ kpahen Uvie Osolobrugwẹ, nọyẹ aye ina sabu ha userhumu wẹn rhiẹ omamọ ohworho ji sẹrorẹ atamwu wu vwo kpahen i Jehova.

8. Me yo jeruo uvuẹn ugbehian rọ ha uvwre i Ruth ọrhẹ Naomi?

⁸ Uvuẹn i Baibol na, ọwan ina sabu yono kpahen ihworho buebun ri vwo igbehian, jerẹ ugbehian ọrẹ i Ruth ọrhẹ izu esa ye, Naomi. Ekete emẹse enana i nurhe  ọrhẹ irueruo aye ọ vẹnẹren, habaye, Naomi ọ kpako ghwẹ i Ruth omamọ. Ọrẹn, aye ni me rhiẹ igbehian ri kpẹnkpẹnren, nime aye i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova. Ọke i Naomi ọ guọlọ nẹ amwa i Moab nọ rharhumu riẹ Israel, “Ruth no tigban yen.” Nọ ta rẹn Naomi: “Ihworho enọ ine rhiẹ ihworho mẹ, Osolobrugwẹ ọnọ ono ji rhiẹ Osolobrugwẹ mẹ.” (Ruth 1:14, 16) Ruth o dje uruemru esiri rẹn i Naomi. Ọke aye e ti Israel, Ruth ọ wianren gbangbanhon nọ sabu hobọtua ugbehian yen. Naomi o vwo ẹguọlọ kpahen i Ruth omamọ, nọ jeghwai yẹ ye omamọ urhebro. Ruth ọ dabu kerhọ ẹmro i Naomi, omarana aye ni mẹrẹn ebrurhọ buebun.—Ruth 3:6.

9. Me yọ mai merhuọn oma kpahen ugbehian rọ ha erhẹrhẹ i David ọrhẹ Jonathan?

⁹ David ọrhẹ Jonathan ji omamọ udje igbehian erọrọ ri vwo atamwu kpahen i Jehova. Jonathan ọ ha ẹgbukpe 30 djerhe i David, ọye yẹ ohworho rọ ha kpahiẹn ro no rhiẹ orodje uvuẹn Israel. (1 Samuel 17:33; 31:2; 2 Samuel 5:4) Ọrẹn, ọke ro rhe taghene i Jehova ọ djẹ i David no rhiẹ orodje, ọ rioma kpahiẹn yanghene lelie simoma-a. Ukpomaran, Jonathan o ru ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri nọ sabu hobọtua i David. Jerẹ udje, ọke rẹ i David ọ ha erhirhiẹ imwofẹn, Jonathan ọ sa riẹ erhumu “mẹrẹn omẹgbanhon i Jehova.” Ọ tobọ fi arhọ ye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn rẹn i David. (1 Samuel 23:16, 17) David ji ugbehian ro vwo atamwu. O veri taghene ọnọ hẹrote ekrun i Jonathan, ọye nọ nyamwu ive na ọke i Jonathan o hwu hin.—1 Samuel 18:1; 20:15-17, 30-34; 2 Samuel 9:1-7.

10. Me yẹ ọwan ina sabu yono nẹ udje igbehian awansa itu i Hebrew na?

¹⁰ Shadrach, Meshach ọrhẹ Abednego, enana igbehian  itu i Hebrew awansa re mwu nẹ oghwa ọke aye a ha emọvwerhe. Ra mẹriẹn taghene aye i serabọ rẹn ekrun aye, aye ni sa omomaye erhumu sẹrorẹ atamwu aye vwo kpahen i Jehova. Ọke aye e te imirẹghwa, esegburhomẹmro aye nọ mẹrẹn ọdamuni ọke Orodje Nebuchadnezzar o jurhi rẹn aye nẹ aye i ha ẹga rẹn oma ra ha oro ru. Shadrach, Meshach ọrhẹ Abednego e kwe ha ẹga rẹn oma na-a, aye ni ta rẹn orodje na: “Ame i ha ẹga rẹn isolobrugwẹ are-e, yanghene ha ẹga rẹn oma oro wu ha mwu na-a.” Ọke a damu esegburhomẹmro aye ni, igbehian awansa na ni sẹrorẹ atamwu aye vwo kpahen Osologbrugwẹ aye.—Daniel 1:1-17; 3:12, 16-28.

11. Marhẹ ọwan i ru rhe taghene i Paul ọrhẹ Timothy omamọ igbehian?

¹¹ Ọke rẹ ọnyikọ Paul ọ mẹrẹn idama re se i Timothy, ọye ọ mẹrẹnvwrurhe taghene i Timothy o vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ọ jeghwai hẹrote ukoko na. Omarana Paul no yono i Timothy nọ ha userhumu rẹn imizu ukoko na ri ha ekete sansan. (Acts 16:1-8; 17:10-14) Timothy ọ wianren omamọ, ọrana nọ lẹrhẹ i Paul ta: “Ọye o leliri mẹ rioja neneyo iyẹnrẹn esiri na ọ sabu riaro rhọ.” Paul o rheri taghene i Timothy ọnọ “dabu hẹrote” imizu ukoko na. Paul ọrhẹ Timothy ni me rhiẹ omamọ igbehian, nime aye awanva i wian kugbe uvuẹn ogame i Jehova.—Philippians 2:20-22; 1 Corinthians 4:17.

12, 13. (a) Mesoriẹ o fo na dabu jomarhotọre djẹ igbehian uvuẹn ukoko na dede? (b) Mesoriẹ ọnyikọ Paul ọ ha urhebro rọ ha 1 Corinthians 15:33 phia?

¹² Uvuẹn ukoko na, ana sabu yono mie imizu ọwan ehworhare ọrhẹ emẹse jeghwai ha userhumu rẹn owuowọnwan mọrọn esegburhomẹmro ọnẹyen. (Se Romans  1:11, 12.) Ọrẹn uvuẹn ukoko na dede, o fori nẹ ọwan i dabu jomarhotọre djẹ ihworho rẹ ọwan ina ha mwu igbehian rọ kpẹnkpẹnren. Ọwan i vwo omamọ imizu ehworhare ọrhẹ emẹse sansan ri nẹ amwa buebun rhe, ri ji vwo irueruo sansan. Ezẹko i rhiẹ ukoko na obọ, ọrẹn erọrọ a ga i Jehova ẹgbukpe buebun ne. Jerẹ oborẹ ọ ha ọke omamọ ọ ki bara, omaran onyerẹnkugbe ohworho o vwo rhẹ i Jehova ọ ji ha ọke ọ ki gbanhan. Omarana, o fori ne dje erhionrin ọrhẹ ẹguọlọ rẹn owuowọnwan jeghwai djẹ igbehian ọwan rhẹ ẹghwanren ọke ephian.—Romans 14:1; 15:1; Hebrews 5:12–6:3.

¹³ Ọkezẹko, erhirhiẹ ọgbogbanhon ọnọ sabu homaphia uvuẹn ukoko na, o fori na dabu jomarhotọre.  Omizu ọhworhare yanghene ọmase ọnọ sabu rhe ruẹ ekwakwa ri Baibol ọ teren. Ohworho ọnọ sabu vwo uruemru re gun iguengun rọ nọ sabu ghwọghọ ukoko na. Ọnana o gbe ọwan unu-u, nime uvuẹn ọke Ilele Kristi ọrukaro, ebẹnbẹn i ji homaphia ọkezẹko uvuẹn ukoko na. Omarana, ọnyikọ Paul nọ ha orhetio rẹn Ilele Kristi ọke ọrana: “We jenẹ e suon vru-u. Orharhere okugbe o biomu omamọ uruemru.” (1 Corinthians 15:12, 33) Paul ọ jeghwai ha orhetio rẹn i Timothy nọ dabu jomarhotọre djẹ ihworho rọ nọ ha mwu igbehian ri kpẹnkpẹnren. O fori nẹ ọwan i ji ru omaran inyenana.—Se 2 Timothy 2:20-22.

14. Marhẹ ihworho ọwan i ha mwu igbehian ine ru hobọte onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova?

¹⁴ Ọwan ine vi sẹrorẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. Ọnana yẹ oborẹ ọ mai ghanren rẹ ọwan i vwori. Omarana, ọwan i vwa ha ugbehian mwu kohworho kohworho rọ nọ sabu lẹrhẹ esegburhomẹmro ọwan seriotọre jeghwai ghwọghọ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova-a. Erhe dumu akworhẹ rhẹ uvuẹn enyo, ọwan i sabu fiẹrorhọ taghene ame yo no se ha-a, omaran ọ ji havwọ, ọwan i sabu vwo igbehian re ruẹ ekwakwa ri sọre ji fiẹrorhọ taghene ọnọ lọhọ re ne ru ekwakwa irhorhomu-u. O fori na dabu jomarhotọre djẹ ihworho ra na ha mwu igbehian ri kpẹnkpẹnren.—1 Corinthians 5:6; 2 Thessalonians 3:6, 7, 14.

15. Me wu ne ruo ne wu sabu vwo omamọ igbehian uvuẹn ukoko na?

¹⁵ Uvuẹn ukoko na, wu na sabu mẹrẹn ihworho ri ghini vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova. Aye ina sabu rhiẹ igbehian ri kpẹnkpẹnren wẹn. (Psalm 133:1) Wu vwa ha igbehian mwu ihworho ri rhiẹ otuẹdẹruọ yanghene  ri nẹ ekete wu nurhe ọvo-o. Karorhọ taghene Jonathan ọ kpako ghwẹ David, habaye Ruth ọmọvwerhe rẹn i Naomi. Ọwan i guọlọ nyalele urhebro i Baibol na: “Are i rhie ọmudu are firhọ.” (2 Corinthians 6:13; se 1 Peter 2:17.) Wa rha hẹrokele i Jehova ọke ephian, awọrọ ni na guọlọ rhiẹ ugbehian ọnọ.

16, 17. Orhianẹ ohworho o ruru ọwan sọ uvuẹn ukoko na, me yo fori nẹ ọwan i kẹnoma riẹn?

¹⁶ Uvuẹn ekrun ephian, o vwo iruemru sansan, iroro ẹdjẹ ọrhẹ izede sansan re ruẹ ekwakwa lele. Omaran ọ ji havwọ uvuẹn ukoko Ilele Kristi. Fọkiẹ ovẹnẹ sansan ọnana nọ lẹrhẹ akpọ merhan, ọwan na ji sabu yono ekwakwa buebun mie owuowọnwan. Ọkezẹko erhirhiẹ ọwan ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan je vwẹruọ imizu ọwan ehworhare yanghene erẹ emẹse jeghwai tuekwẹre kpahen aye. Ọkezẹko, ana sabu ru ọwan sọ yanghene lẹrhẹ ọwan biomevwan. (Proverbs 12:18) O fori ne kwe nẹ ebẹnbẹn erana i lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre yanghene lẹrhẹ ọwan nẹ ukoko na?

¹⁷ Ẹjo. Dedevwo ohworho ọnọ sabu ru ọwan sọ izede ezẹko, o fo nẹ owan i nẹ ukoko na-a. Rhẹ i Jehova yo ruru ọwan sọ-ọ. Jehova yọ yẹrẹ ọwan arhọ ọrhẹ ekwakwa ephian. Jehova o mwuovwan ẹguọlọ ọrhẹ atamwu ra na ha riẹn. (Revelation 4:11) Ukoko na ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe, rọ ha userhumu rẹn ọwan neneyo esegburhomẹmro ọwan ọ sabu gbanhon. (Hebrews 13:17) O fo nẹ ọwan i tiẹn ẹghẹlẹ ọrana nime ohworho o ruru ọwan sọ-ọ.—Se Psalm 119:165.

18. (a) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sabu lele imizu ukoko na nyerẹnkugbe? (b) Mesoriẹ o fo na harhomu awọrọ?

¹⁸ Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ri ha uvuẹn  ukoko na, habaye ọwan i ji guọlọ lele aye nyerẹnkugbe. Jehova o rheri taghene o vwo ohworho rọ gbare-e, o fori nẹ ọwan i ji mẹrẹn ọnana vwrurhe. (Proverbs 17:9; 1 Peter 4:8) Ọwan ephian e ruẹ sọ, ọrẹn ẹguọlọ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan na rha “harhomu owuowọnwan nẹ ẹhẹn sa.” (Colossians 3:13) Ẹguọlọ ọnọ sa ọwan erhumu na ja rha ha ibiẹ ẹghwọ rhiẹ emru ọduado. Itiọrurhomẹmro, ohworho orho ru ọwan sọ, ọ bẹn ra kpare iroro vrẹn. Ọ phẹrẹ ohworho o biomevwan jeghwai fi ohworho ọrana rhẹ ẹhẹn. Ọrẹn ọnana ọnọ lẹrhẹ oma ja merhen ọwan, ọnọ ji lẹrhẹ ọwan mwuomarhọ. Ọrẹ ovẹnẹ, arha harhomu ohworho ro ruru ọwan sọ, ọwan ine vwo omefuon, okugbe uvuẹn ukoko na, ọrọ mai ghanren, yẹ omamọ onyerẹnkugbe re ne vwo rhẹ i Jehova.—Matthew 6:14, 15; Luke 17:3, 4; Romans 14:19.

19. Ọkiọgo yẹ ọwan ine je kwomakugbe ohworho uvuẹn ukoko na?

¹⁹ Uvuẹn ekrun rẹ omamerhomẹ ọ havwọ, owuowọnwan o ruẹ ẹkẹ ro te rie nọ sabu toroba omamerhomẹ ekrun na. Ọrẹn gbe rorie taghene owuowan no ruẹ oborẹ ọsọre. Ihworho ephian uvuẹn ekrun na i damoma ha userhumu riẹn ọgbọ buebun, ọrẹn o kwe ha-a. Ọnọ sabu brorhiẹn rọ nọ kwa nẹ oghwa na, yanghene urhomu ekrun na ọnọ sabu ta riẹn no nẹ oghwa na. Aruẹ emru ọrana ọnọ sabu homaphia uvuẹn ukoko na. Ohworho ọnọ sabu rhe ruẹ oborẹ i Jehova ọ teren jeghwai suẹ ẹkuọn rẹn ukoko na. Ọrhọ tiẹn userhumu ra ha riẹn, no djephia nyoma idjaghwẹ ye taghene ọ guọlọ rhiẹ owuọwan usuẹn ukoko na-a. Ohworho na ọnọ sabu brorhiẹn ro no nẹ ukoko na ọrẹ  omobọ ye, yanghene ana sabu le yi nẹ ukoko na. Ọrana ọrhọ phia, i Baibol na o djerie fiotọre taghene ọwan i “vwe kwomakugbe” ohworho na-a. (Se 1 Corinthians 5:11-13; 2 John 9-11) Ọnana ọnọ sabu bẹn rẹn ọwan, orhianẹ ohworho na ugbehian yanghene owuọwan usuẹn ekrun ọwan. Ọrẹn uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọnana, atamwu re ne vwo kpahen i Jehova ono vi gbanhon ghwẹ atamwu re ne vwo kpahen awọrọ.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 8. 

20, 21. (a) Marhẹ ẹkwaphiẹrhotọre re le ohworho o ru dje ẹguọlọ phia? (b) Mesoriẹ ọ ghanren na dabu jomarhotọre djẹ igbehian rhẹ ẹghwanren?

²⁰ Ẹkwaphiẹrhotọre re le ohworho nẹ ukoko, ọnana izede ẹguọlọ ro nẹ obẹ i Jehova rhe. Ọnana ọ sẹrorẹ ukoko na nẹ abọ ihworho ri vwa nyalele irhi Jehova. (1 Corinthians 5:7; Hebrews 12:15, 16) Ọ ji ha userhumu rẹn ọwan vwo ẹguọlọ kpahen odẹ ọfuanfon Osolobrugwẹ ro rhiẹ i Jehova, evwan enẹyen ri gbare, ọrhẹ i Jehova harẹn omobọ ye. (1 Peter 1:15, 16) Ẹkwaphiẹrhotọre re le ohworho, ọnana izede re dje ẹguọlọ rẹn ohworho re le nẹ ukoko na. Ọghwọghwu ọgbogbanhon ọnana ọnọ sabu ha userhumu riẹn mẹrẹnvwurhe taghene oborẹ o ruẹ na ọ sọre, habaye ọnana ọnọ lẹrhiẹ ghwẹriẹ. Ihworho buebun re le nẹ ukoko i rharhumu bru i Jehova rhe ne, ne ji dede aye sasasa rhiẹ ukoko na.—Hebrews 12:11.

²¹ Igbehian ọwan a hobọte ọwan izede owu yanghene ọrọrọ. Omarana o fori na dabu jomarhotọre djẹ igbehian. Ọwan i rhe vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ri Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen, ọwan ni na mẹrẹn okugbe ihworho ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan mọrọn esegburhomẹmro ọwan bẹmẹdẹ.