1-3. (a) Me yẹ obọdẹn ẹghẹlẹ owu ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan? Marhẹ ene ru haye ruiruo izede rọ sọre? (b) Marhẹ yo fori na ha ẹghẹlẹ ọrẹ ẹmro ẹta ruiruo lele?

ỌHWORHARE owu nọ dẹ idjighere harẹn ibiẹ ọmọyen ọhworhare. Oma ọ merhen riẹn ọke rọ yẹ ọmọyen ẹghẹlẹ ọghoghanren ọrana. Ọrẹn, orhianẹ ọmọ na nọ kpare idjighere na ghwa yanghanyanghan, nọ hariẹ bọmọ ohworho, jeghwai kon ohworho na vwo? Marhẹ oma ono ruẹ ọsẹ na?

² Jehova yo tiobọnu “ẹghẹlẹ irhorhomu ọrhẹ obọdẹn ẹghẹlẹ ephian.” (James 1:17) Ẹghẹlẹ owu rọ yẹrẹ ọwan yẹ omẹgbanhon ra tẹmro. Ẹghẹlẹ ọrẹ ẹmro ẹta ọ lẹrhẹ ọwan sabu ta iroro ọrhẹ ọdamẹ ọwan phia. Ọwan a sabu ta ẹmro ra ha userhumu rẹn ihworho, ra ji lẹrhẹ oma merhen aye. Ọrẹn, oborẹ a ta ina ji sabu suẹ ẹkuọn ọrhẹ omiamiamo rẹn awọrọ.

³ Ẹmro o vwo omẹgbanhon, Jehova o yonirin ọwan oborẹ ana ha ẹghẹlẹ ọrẹ ẹmro ẹta dabu ruiruo lele. Ọrhọ ta rẹn ọwan: “Are i vwe jenẹ orharhere ẹmro o nẹ unu are rhe-e, ọrẹn, ẹmro ro rhomurun ọvo, rọ bọn ihworho gbanhan sekpahen oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ, neneyo  ẹmro na ọ sabu rhua erere vwe ihworho re rhon yi.” (Ephesians 4:29) Jene yono kpahen oborẹ ene ru sabu ha ẹghẹlẹ ọnana ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, ruiruo izede rọ nọ lẹrhẹ oma merhiẹn jeghwai ha udu rhẹ awọrọ aghwẹ.

4, 5. Me ya na sabu yono nẹ omẹgbanhon ẹmro rọ ha uvuẹn proverbs?

⁴ Ẹmro i vwo omẹgbanhon, omarana o fori na dabu jomarhotọre sekpahen oborẹ a ta ọrhẹ oborẹ ana ta ye lele. Proverbs 15:4 nọ tare: “Ẹrẹnmo ọfọfọ orhan ọrẹ arhọ, ọrẹn ẹmro ro vwo serhọ ọ ghwọghọ ẹhẹn na.” Jerẹ oborẹ erhan ro vwo erhumu ọ rhuọnrhuọn oma jeghwai tiobọnu arhọ, omaran omamọ ẹmro ọ rhuọnrhuọn ohworho ro rhon yi. Ọrẹ ovẹnẹ, ẹmro hwianhwian ọ suẹ ẹkuọn rẹn awọrọ, ọ vwọ ji lẹrhẹ oma merhen aye-e.—Proverbs 18:21.

⁵ Proverbs 12:18 ọrhọ ta: “Ẹmro re vwe roro te ọ họhọ odan ọlọkọ ra ha dumu ohworho. Erharhere ẹmro ina sabu suẹ emiamiamo ọrẹ iroro jeghwai ghwọghọ onyerẹnkugbe. Ọkezẹko wu na sabu karorhọ ọke ohworho ọ ta erharhere ẹmro rọ ha ẹkuọn wẹn omamọ. Ẹmro i Proverbs ọrana nọ habaye: “Ọrẹn ẹmro ọvwẹghwanren ọ ha usimi phia.” Ẹmro ememerhen ina sabu kwaphiẹ ọmudu rọ ghwọghọre rhọ, ji kwaphiẹ ẹghwọ rọ ha uvwre igbehian rhọ. (Se Proverbs 16:24.) Arha karorhọ taghene ẹmro ọwan a hobọte awọrọ, ana dabu haye ruiruo izede ro serhọ.

6. Mesoriẹ ọ bẹn re ne suẹn oborẹ a ta?

⁶ Iroro ọrọrọ rẹ ọsoriẹ ra na dabu jomarhotọre rhẹ ẹmro ọwan yẹ, ọwan ephian ihworho ri vwa gba. “Iroro rọ ha uvuẹn ọmudu onyakpọ o biomurun,” habaye, ẹmro ọwan o dje oborẹ ọ ha ọmudu ọwan phia.  (Genesis 8:21; Luke 6:45) Ọ bẹn ra sabu suẹn oborẹ a ta. (Se James 3:2-4.) Ọrẹn, o fori na rha damoma wian kpahen oborẹ a tẹmro rẹn awọrọ lele no rhomurhọ.

7, 8. Marhẹ ẹmro ọwan ono ru hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova?

⁷ O ji fo na jomarhotọre rhẹ ẹmro ọwan nime, Jehova ọnọ mọrọn ọwan fọkiẹ oborẹ a ta ọrhẹ oborẹ a tariẹ lele. James 1:26 ọrhọ ta: “Orhianẹ ohworho o roro taghene ọye ọ ga Osolobrugwẹ ọrẹn o vwo suẹn ẹrẹnmo ọnẹye-en, ọ phiẹ ọmudu ọnẹyen rhọ, ogame ọnẹyen ji ofefe.” Ẹmro na “ofefe” ọnọ ji sabu mevirhọ oborẹ o vwo ‘fiemru.’ (1 Corinthians 15:17) Omarana, arha jomarhotọre rhẹ ẹmro ọwa-an, ana sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova.—James 3:8-10.

⁸ Itiọrurhomẹmro, e vwo omamọ iroro ri na lẹrhẹ ọwan jomarhotọre rhẹ oborẹ ọwan a ta ọrhẹ oborẹ a ta ye lele. Na sabu ha ẹmro ọwan ro rhiẹ ẹghẹlẹ ruiruo lele oborẹ i Jehova ọ guọliriẹ, o fori ne rhe aruẹ ẹmro ra na kẹnoma riẹn.

9, 10. (a) Aruẹ ẹmro ego yi vuọn ekete ephian inyenana? (b) Mesoriẹ ana kẹnoma rẹn ẹmro igbegbon?

⁹ Erharhere ẹmro yanghene ẹmro ibiobiomu ra ha ruiruo, i vuọn ekete ephian inyenana. Ihworho buebun e roro taghene o fori nẹ aye dumirhonrin, jeghwai ha ẹmro ri vwe serhọ dje oborẹ aye a ta. Ọgbọ buebun ihworho ra tẹmro ra lẹrhẹ ohworho chẹẹ, a ha ẹmro igbegbon dje ekan jeghwai ta erharhere ẹmro neneyo ihworho i sabu chẹẹ. Ọrẹn, ọnyikọ Paul ọrhọ ta: “Are ine vi tiobọnu ọsoso ekwakwa enana: ekwẹre, evwenbiomu, obiobiomu, ẹmro obiobiomu ọrhẹ ẹmro igbegbon re nẹ unu are sa.” (Colossians 3:8) Ọ ji ta taghene “ẹmro igbegbon ra ha djechẹ,” a vwa “hunute aye kakaka uvwre” Ilele Kristi urhomẹmro-o.—Ephesians 5:3, 4.

¹⁰ Ẹmro igbegbon i vwa lẹrhẹ oma merhen i Jehova ọrhẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahiẹ-ẹn. Ọnana ijẹfuọn. Uvuẹn i Baibol na, “ijẹfuọn” ọ ha usuẹn “ewian erẹ ugboma na.” (Galatians 5:19-21) “Ijẹfuọn” ọnọ sabu sekpahen aruẹ edandan sansan, uruemru ijẹfuọn owu ọ sabu lele fi ọrọrọ. Orhianẹ ohworho o vwo uruemru rọ tẹmro ijẹfuọn yanghene ẹmro igbegbon, ọrẹn o kwe dobọji-i, ọnana no djephia taghene o fo ohworho ro no rhirhiẹ ukoko na-a.—2 Corinthians 12:21; Ephesians 4:19; se Iyẹnrẹn ra habaye 23.

11, 12. (a) Me ye iguengun rọ suẹ ẹkuọn? (b) Mesoriẹ o fo na kẹnoma rẹn uremru ra rhaphiẹ ohworho?

¹¹ O ji fo na kẹnoma rẹn iguengun rọ suẹ ẹkuọn. Ọwan i vwo uruemru re vwo ọdamẹ kpahen awọrọ, ra ji yẹ aye iyẹnrẹn ro sekpahen igbehian ọrhẹ ekrun. Uvuẹn ọke Ilele Kristi ọrukaro dede, aye i ji guọlọ rhe oborẹ imizu aye e ruẹ lele ọrhẹ oborẹ aye ine ru ha userhumu  rẹn aye. (Ephesians 6:21, 22; Colossians 4:8, 9) Ọrẹn, ọ phẹrẹ re ne wene ẹmro ra ta kpahen awọrọ rhiẹ iguengun rọ suẹ ẹkuọn. Orhianẹ ọwan a wanriẹn ẹmro iguengun, ana sabu ta ekwakwa ri vwe rhiẹ urhomẹmro yanghene ta kpahen ekwakwa ri fori ni rhiẹ odjahen. Arha jomarhotọre-e, orharhere ẹmro ọnana ọnọ dẹrẹrhiẹ ọrẹ a mọrenfian ba ohworho yanghene ọrẹ a rhaphiẹ ohworho. Itu i Pharisee na i rhaphiẹ i Jesu ọke aye a mọrenfian bariẹn kpahen ekwakwa ro vwo ru. (Matthew 9:32-34; 12:22-24) Ra rhaphiẹ ohworho, o biomu odẹ ohworho, ọ suẹ unuẹkọ ọrhẹ omiamiamo, ọ ji ghwọghọ igbehian.—Proverbs 26:20.

¹² Jehova ọ guọlọre taghene a ha ẹmro ọwan sa awọrọ erhumu ji yẹ aye urhebro, orhiẹ ọrẹ ana dẹrẹ igbehian rhiẹ ivwreghrẹ-ẹn. Jehova o vwo utuoma kpahen ihworho re “fi otighri rhẹ erhẹrhẹ imizu.” (Proverbs 6:16-19) Echu ro rhiẹ Dẹbolo na yẹ ohworho ọrukaro rọ rhaphiẹ awan, ọ rhaphiẹ Osolobrugwẹ. (Revelation 12:9, 10) Uvuẹn akpọ na inyenana, ihworho a sabu mọrẹnfian ba awọrọ. Ọrẹn o fo nẹ ọnana ọ homaphia uvuẹn ukoko Ilele Kristi-i. (Galatians 5:19-21) Omarana o fori na jomarhotọre rhẹ ẹmro ra ta, ne ji rhe roro kpahiẹn vwẹre na ki ta ye. Bọmọke wu na ki rharhumu wanriẹn ẹmro ro sekpahen ohworho, gba nọ oma: ‘Oborẹ mia guọlọ ta na urhomẹmro? Omamọ ẹmro? Ọnọ sa ọravwọ erhumu? Mi na guọlọ nẹ ohworho mia ta kpahan na, o rhon oborẹ mi tare? Marhẹ oma ono ru mẹ orhianẹ ohworho ọ tẹmro ọnana kpahen mẹ?’—Se 1 Thessalonians 4:11.

13, 14. (a) Me yẹ ẹmro obiobiomu ọnọ sabu ruẹ awọrọ? (b) Me yẹ ephien? Mesoriẹ o fo nẹ Ilele Kristi kẹnoma rẹn uruemru re phien awọrọ?

¹³ Ọkezẹko, ọwan ephian a tẹmro ra lẹrhẹ ọwan vioja  orho ru. Ọrẹn, ọwan a guọlọ vwo uruemru re gun awọrọ yanghene ra ta erharhere ẹmro ri vwe serhọ kpahen aye-e. A vwa ha uphẹn rẹn ẹmro obiobiomu ni shọrọ ruẹ akpenyerẹn ọwa-an. Paul ọrhọ ta: “Are tiobọnu aruo ekwẹre ọgbogbanhon ephian, evwenbiomu, ekwẹre, ovan, kugbe ẹmro obiobiomu, ọrhẹ kemru kemru rọ suẹ ẹkuọn.” (Ephesians 4:31) Baibol erọrọ i rhian “ẹmro obiobiomu” rhẹ “ẹmro ọkon,” “ẹmro ra suẹ ẹkuọn,” ọrhẹ “ẹmro aruehinmo.” Ẹmro obiobiomu ọ vwọ lẹrhẹ ihworho vwo ọghọ-ọ, ọ lẹrhẹ aye ni oma aye sakamu. Ọ phẹrẹ ra suẹ ẹkuọn rẹn emọvwerhe, omarana o fori na dabu jomarhotọre na ja rha ha ẹmro ọwan suẹ ẹkuọn rẹn aye.—Colossians 3:21.

¹⁴ Baibol na ọ yẹrẹ ọwan orhetio kpahen ẹmro ọgbogbanhon owu rọ ha usuẹn ẹmro obiobiomu, nọyẹ ephien. Ephien yẹ ọrẹ a ha arudo dje awọrọ ekan ọke ephian nọ suẹ ẹkuọn rẹn aye. Ono rhiẹ emru omemwurhọ orhianẹ ohworho o phien ohworho rọ rọnmọ yanghene emọyen! Itiọrurhomẹmro, ohworho ro vwo kwe dobọ ephien ji, ọ sabu rhirhiẹ ukoko na-a. (1 Corinthians 5:11-13; 6:9, 10) Jerẹ oborẹ e yono ne, arha tẹmro igbegbon, ẹmro efian, yanghene erharhere ẹmro, ana ghwọghọ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova ọrhẹ awọrọ.

15. Aruẹ ẹmro ọgo yọ bọn onyerẹnkugbe gbanhan?

¹⁵ Marhẹ ene ru ha ẹghẹlẹ ọrẹ ẹmro ẹta ruiruo izede i Jehova ọ guọliriẹ? Dedevwo i Baibol na ọ ghwai ta rẹn ọwan oborẹ ana ta yanghene oborẹ ana ja ta-a, ọrẹn ọ ta rẹn ọwan na ta “ẹmro ro rhomurun ọvo, rọ bọn ihworho gbanhan.” (Ephesians 4:29) Ẹmro ra bọn ihworho gbanhan a fuan, ẹmro esiri, ọrhẹ urhomẹmro. Jehova ọ  guọlọre na ha ẹmro ọwan yẹ awọrọ urhebro jeghwai haye sa aye erhumu. Ọnana ọnọ sabu rhiẹ emru egbobọse. Ọ guọlọ omẹdamu omamọ ra na ta omamọ ẹmro nime ọ phẹrẹ ra ta erharhere ẹmro ọrhẹ ẹmro ri vwe serhọ. (Titus 2:8) Jena ta kpahen izede ezẹko ra na sabu bọn awọrọ gbanhon rhẹ ẹmro ọwan.

16, 17. (a) Mesoriẹ o fo ne jiri awọrọ? (b) Ọrọmo ya na sabu jiri?

¹⁶ Jehova ọrhẹ i Jesu e tiobọnu ujiri. O fori na hẹrokele aye. (Matthew 3:17; 25:19-23; John 1:47) Ne tiobọnu ujiri rọ nọ ghini yẹ ohworho urhebro, o sekpahen ọrẹ e roro jeghwai dje ọdamẹ rẹn ohworho na. Proverbs 15:23 ọrhọ ta: “Ẹmro ra tare ọke ro fori, marhẹ o rhomu te!” Oma ọ merhen ọwan ohworho orho jiri ọwan nẹ ẹhẹn rhe fọkiẹ owian ọgbogbanhon ọwan, yanghene orho dje ọdaremẹro kpahen oborẹ e ruru.—Se Matthew 7:12; se Iyẹnrẹn ra habaye 27.

¹⁷ Wu rhe vwo uruemru wa guọlọ orhorhomu uvuẹn oma awọrọ, ọnọ lọhọ wu na yẹ aye ujiri ro nẹ ẹhẹn rhe. Jerẹ udje, ọkezẹko wu djokarhọ ye taghene ohworho uvuẹn ukoko na ọ dabu mwuegbe rhẹ ẹmro enẹyen yanghene ọ damoma nọ kpahenrhọ enọ uvuẹn iyono ukoko. Uphuphẹn ọnọ sabu se oseri kpahen urhomẹmro na obẹ isukuru, yanghene ohworho rọ kpako ne o vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọke ephian. Ọkezẹko ẹmro ọdaremẹro enọ yẹ oborẹ aye i guọlọre. O ji rhiẹ oborẹ ọghanranren nẹ esa ọ ta rẹn aniẹ taghene o vwo ẹguọlo kpahiẹn, no ji jirie. (Proverbs 31:10, 28) Jerẹ oborẹ ewawọ ọ guọlọ ude ọrhẹ ame, omaran o ji fo ne jiri ihworho. Emọ i ghini guọlọ ujiri omamọ. Guọlọ uphẹn ne jiri aye fọkiẹ omamọ iruemru aye ọrhẹ omẹdamu aye. Ujiri ọnọ sabu bọn  udu ọrhẹ imwẹro aye gbanhonrhọ, ọnọ ji sabu lẹrhẹ aye damoma ru oborẹ orhomurun.

18, 19. Mesoriẹ o fo na damoma yẹ awọrọ uduẹharhaghwẹ? Marhẹ ene ru sabu ru ọnana?

¹⁸ Ọwan i rha yẹ awọrọ uduẹharhaghwẹ, na hẹrokele udje i Jehova. Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen “ihworho dẹndẹn” ọrhẹ ‘ihworho ọmudu aye i ghwọghọre.’ (Isaiah 57:15) Jehova ọ guọlọre na “rha ha urhebro rẹn owuowọnwan” jeghwai rha “ha urhebro bọrọbọrọ rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre.” (1 Thessalonians 5:11, 14) Ọwan i rhe ru te omaran, oma nọ merhen i Jehova fọkiẹ omẹdamu ọwan.

 ¹⁹ Wu na sabu djokarhọ ye taghene owuọwan uvuẹn ukoko na, ẹhẹn yen o seriotọre yanghene ọ ghwọghọre. Me wu na sabu ta rọ nọ ha userhumu riẹn? Ọkezẹko wu sabu kwaphiẹ ebẹnbẹn na rhọ-ọ, ọrẹn wu na sabu je yi rhe taghene wu vwo ọdamẹ kpahiẹn. Jerẹ udje, wu na sabu kwaphiẹ ọke rhọ ne wu kọn bruie. Wu na sabu se ekete i Baibol rọ nọ yẹ ye uduẹharhaghwẹ, jeghwai lelie nẹrhomo dede. (Psalm 34:18; Matthew 10:29-31) Yẹ aruẹ ihworho enana imwẹro taghene imizu uvuẹn ukoko na i vwo ẹguọlọ kpahen aye. (1 Corinthians 12:12-26; James 5:14, 15) Ha ẹmro na phia izede ro no ghini djephia taghene oborẹ wa ta na o mwuruo ẹro.—Se Proverbs 12:25.

20, 21. Me yọ lẹrhẹ ihworho ha urhebro phẹphẹrẹ?

 ²⁰ A ji bọn awọrọ gbanhan, arha yẹ aye omamọ urhebro. Ọwan ephian i guọlọ urhebro ọke ephian, nime a gba-a. Proverbs 19:20 ọrhọ ta: “Kerhọ urhebro jeghwai rhiabọ dede ọghwọghwu, ne wu sabu ghwanren uvuẹn akpenyerẹn ọnọ.” Rhẹ ekpako ọvo ye tiobọnu urhebro-o. O fori nẹ emiemọ i kpọ emọ aye vi. (Ephesians 6:4) Imizu emẹse ina sabu ha omamọ urhebro rẹn omoma aye. (Titus 2:3-5) Nime ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ọwan, a guọlọ ha urhebro rẹn aye izede rọ nọ lẹrhẹ aye mwomarhọ-ọ. Me yọ nọ sa ọwan erhumu?

²¹ Ọkezẹko wu na sabu karorhọ ọke ohworho ọ yọ omamọ urhebro ezẹko izede rọ lọhọre, rọ ji phẹrẹ ẹha. Mesoriẹ ọ wian wẹn omamọ? Ọkezẹko wu mẹrenriẹn vwrurhe taghene ohworho na o ghini vwo ọdamẹ kpahuọn. Yanghene ọ ha ẹmro na phia izede esiri ọrhẹ ẹguọlọ. (Colossians 4:6) Habaye, ọ ji bọn urhebro na kpahen i Baibol na. (2 Timothy 3:16) Sẹ ọwan e se nẹ uvuẹn i Baibol na yanghene ekete ọrọrọ, o fori nẹ urhebro re tiobọnẹ a bọn yen kpahen i Baibol na. O fo nẹ ohworho owuorowu ọ gba awọrọ ha ẹmro enẹye-en, yanghene nọ chahẹn i Baibol na no serhọ rhẹ iroro omobọ ye-e. Wu rha karorhọ izede ra nya yọ urhebro, ọnọ sa erhumu ọke we tiobọnu urhebro rẹn awọrọ.

22. Marhẹ wu na ha ẹghẹle ọrẹ ẹmro ẹta ọnọ ruiruo lele?

²² Omẹgbanhon ra tẹmro ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. O fori nẹ ẹguọlọ re vwo kpahiẹn o mwu ọwan haye ruiruo izede ro serhọ. Karorhọ taghene ẹmro o vwo omẹgbanhon rọ nọ ghwọghọ yanghene bọn ohworho gbanhon. Omarana, jenẹ ọwan ephian i ha ẹmro ọwan bọn awọrọ gbanhon jeghwai yẹ aye uduẹharhaghwẹ.