1. Me yo fori ne ru neneyo ogame ọwan ọ merhen Jehova oma, mesoriẹ?

JESU ọrhọ ta: “Era ga ẹga urhomẹmro na ina ga Ọsẹ na rhẹ ẹhẹn kugbe urhomẹmro, nime, aruo ihworho enana yẹ Ọsẹ na ọ guọlọ ne ha ẹga riẹn.” (John 4:23; 6:44) Owuowọnwan ọnọ vi “rha damerhọ ekwakwa ri na lẹrhẹ oma merhen Ọrovwori na.” (Ephesians 5:10) Ọnana ọ lọhọ ọke ephia-an. Echu ọ damoma rọ nọ phiẹ ọwan rhọ ne ruẹ ekwakwa ri na lẹrhẹ evwan biomu i Jehova.—Revelation 12:9.

2. Dje kpahen oborẹ ọ phiare uvwre Ugbenu i Sinai.

² Marhẹ Echu o ru damoma rọ nọ phiẹ ọwan rhọ? Izede owu yẹ ọrẹ ọ yanghan iroro ọwan kpahen oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun. Djokarhọ oborẹ ọ phia rẹn agbamwa Israel ọke aye e jedọn kẹrẹ Ugbenu i Sinai. Moses no riẹ oberun ugbenu na, ihworho na na hẹrhẹ ọke ọnọ ghwẹrioma rhiẹ ekete aye i jedọn rhọ na. Ọke oru, ihworho na a rha sabu hẹrhẹ-ẹ, nẹ aye i ta rẹn Aaron nọ ma osolobrugwẹ rẹn aye. Aaron nọ ha oro ma oma ọmọ erhuẹn. Omarana, ihworho na na riorẹ. Aye ne gbigbegbe kinhariẹ ọmọ erhuẹn na jeghwai gburhomu rhotọre riẹn. Aye ne roro taghene aye i rhe  gburhomu rhotọre rẹn ọmọ erhuẹn na, i Jehova yẹ aye a ha ẹga riẹn. Ọrẹn, dedevwo ihworho na i hariẹ taghene irueruo ọnana ‘orẹ harẹn i Jehova,’ o mevirhọ taghene oborẹ aye i ruru na ọ gbare-e. Jehova ọ ha ukẹro omẹgo ha nie, buebun aye i hwu rhọye. (Exodus 32:1-6, 10, 28) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan? Wu vwe jenẹ a phiọ rhọ-ọ. Wu “vwa hobọte ekwakwa ri vwa fo-on,” jenẹ i Jehova o yonuo kpahen oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre.—Isaiah 52:11; Ezekiel 44:23; Galatians 5:9.

3, 4. Mesoriẹ o rhomu ne yono kpahen ọtonrhọ erẹ buebun ri titiri?

³ Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, o yono inyikọ enẹyen nẹ aye dje udje ogame ọfuanfon phia. Ọke ro hwu hin, inyikọ na ne yono idibo ekpokpọ erọrọ kpahen iruemru-urhi Jehova. Ọrẹn ọke inyikọ na e hwu, iyono efian ne yono iyono esọsọ, irueruo egehọ, ọrhẹ erẹ sansan uvuẹn ukoko na. Aye i tobọ rharhumu wene odẹ erẹ egehọ ezẹko no fo harẹn Ilele Kristi. (2 Thessalonians 2:7, 10; 2 John 6, 7) Buebun erẹ enana i ji titi inyenana, aye e jiri iyono efian, tobọ te irueruo ikpodje dede. *—Revelation 18:2-4, 23.

⁴ Uvuẹn akpọ na inyenana, erẹ sansan oborẹ i ghanranren uvuẹn akpenyerẹn ihworho. Ọrẹn, we rhe yono kpahen ukẹro i Jehova ọ ha ni emru ọke ephian, wu na mẹrẹn oborẹ ọsoriẹ wu ne wene iroro ọnọ kpahen erẹ ezẹko. Ọnana ọ ghwai lọhọ-ọ, ọrẹn vwo imwẹro na taghene i Jehova ọnọ sa erhumu. Jene yono kpahen ọtonrhọ erẹ ezẹko ri titiri, neneyo ọwan i sabu vwẹruọ aruẹ ukẹro i Jehova ọ ha ni aye.

5. Iyẹnrẹn ọgo yo djerie phia taghene rhẹ i December 25 ye vwiẹ i Jesu-u?

⁵ Ekete buebun uvuẹn akpọ na, ihworho a riorẹ Ikrismasi uvuẹn December 25, aye ne roro taghene ẹdẹ ọrana ye vwiẹ i Jesu. Baibol na ọ ta rẹn ọwan kpahen ẹdẹ yanghene ubiamo re vwiẹ i Jesu-u, ọrẹn ọ ta rẹn ọwan kpahen oborẹ ọ phiare uvwre ẹgbukpe re vwiẹ ye. Luke ọrhọ ya taghene ọke re vwiẹ i Jesu uvuẹn i Bethlehem, ‘isuingegede i ha otafe,’ ra hẹrote igegede aye. (Luke 2:8-11) Uvuẹn ubiamo i December, Bethlehem ọ fọ omamọ, ji ọke oso ọrhẹ ọke imito e se, omarana isuingegede i sabu daji otafe rhẹ igegede aye uvuẹn aso-on. Me ye yono nẹ ọnana rhe? E vwiẹ i Jesu ọke aruọke na o gberẹ djẹrẹ, orhiẹ ubiamo ọrẹ i Decembe-er. Baibol na ọrhẹ iyẹnrẹn ri ha ikuengbe ahwanren, i djephia taghene e vwiẹriẹ uvwre ọke ibiamo re rhe rhẹ September ọrhẹ October.

6, 7. (a) Marhẹ irueruọ Ikrismasi buebun ri titiri i ru tonrhọ? (b) Me yo no mwu ọwan ruẹ ẹghẹlẹ?

⁶ Omarana, marhẹ Ikrismasi o ru tonrhọ? O nẹ erẹ egehọ rhe, jerẹ orẹ Saturnalia rẹ itu Rome a ria, aye a riorẹ na fọkiẹ Saturn ro rhiẹ osolobrugwẹ ọrẹ ewawọ. Ọbe na Encyclopedia Americana ọrhọ ta: “Saturnalia ro rhiẹ orẹ itu i Rome a ria uvuẹn erhẹrhẹ ubiamo i December, yẹ udje rẹn irueruo buebun re ruẹ ẹghẹlẹ uvuẹn orẹ Ikrismasi. Jerẹ udje, nyoma orẹ ọnana, yẹ irueruo ipati eduado, ra ghalẹ ẹghẹlẹ ọrhẹ irueruo ra torhẹ ikando i nurhe.” Habaye, a ji riorẹ ẹdẹ re vwiẹ osolobrugwẹ uvo ọrẹ i Persia re se Mithra uvuẹn i December 25.

⁷ Ọrẹn, ihworho buebun ra riorẹ Ikrismasi inyenana, i vwe roro kpahen ekete rọ tonrhọ-ọ. Aye e roro taghene ọke Ikrismasi yẹ ẹdẹ aye ina ghwọghọ ọke rhẹ ekrun  aye, riẹ omamọ emaren, jeghwai ghalẹ ẹghẹlẹ. Itiọrurhomẹmro, e vwo ẹguọlọ kpahen ekrun ọwan ọrhẹ igbehian ọwan, Jehova ọ ji guọlọ taghene idibo yi ruẹ ẹghẹlẹ rẹn awọrọ. “Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ohworho ro tiobọnuẹ ghwologhwolo,” omaran 2 Corinthians 9:7 ọ tare. Jehova ọ guọlọ ne ruẹ ẹghẹlẹ rẹn awọrọ uvuẹn irueruo oghẹnrensan ọvo-o. Ihworho i Jehova e tiobọnu ẹghẹle ghwologhwolo, aye i vwe fiẹrorhọ taghene ana rharhumu kwosa ẹghẹlẹ na rẹn aye-e, aye a ji riakpọ rhẹ igbehian ọrhẹ ekrun aye ọke ro jerẹ  aye uvuẹn ẹgbukpe na. Aye e tiobọnuẹ nime aye i vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ.—Luke 14:12-14.

8. Ọke i Jesu ọ ha ọmọboban yẹ ihworho re yono kpahen ikereti na a yẹ ye ẹghẹlẹ? Dje yi fiotọre.

⁸ Ihworho buebun a ta taghene aye e ruẹ ẹghẹlẹ uvuẹn ẹdẹ Ikrismasi, nime evwẹghwanren awansa i kpare ẹghẹlẹ vwe i Jesu ọke rọ ha ọmọboban uvuẹn ekete ra hẹrote eranmo. Itiọrurhomẹmro, o vwo ehworhare ezẹko ri ya mẹrẹn i Jesu, ji yẹ ye ẹghẹlẹ. Uvuẹn ọke i Baibol, ra ha ẹghẹlẹ vwe ohworho oghẹnrensan oborẹ o titiri. (1 Kings 10:1, 2, 10, 13) Ọrẹn, wu rheri taghene i Baibol na ọ tare taghene ehworhare enana ihworho re yono kpahen ikereti, ihworho re ruẹ imajiki, ọrhẹ ihworho ra vwa ga i Jehova? Habaye, aye a nyarhẹn ya mẹrẹn i Jesu ọke rọ ha ọmọboban uvuẹn ekete ra hẹrote eranmo na-a. Ọrẹn, aye i nyarhẹn ya mẹriẹn ọkẹ rọ ha “ọmọvwerhe” uvuẹn oghwa.—Matthew 2:1, 2, 11.

9. Erẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho ego ya hunute uvuẹn i Baibol na?

⁹ Ẹdẹ re vwiẹ ọmọ, ẹdẹ omamerhomẹ. (Psalm 127:3) Ọrẹn, ọrana o mevirhọ taghene ọwan i gba riorẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho-o. Gbe roro kpahen ọnana: Orẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho eva ọvo, ya hunute uvuẹn i Baibol na. Owu ọrẹ i Pharaoh Egypt, ọreva ye yẹ ọrẹ Orodje Herod Antipas. (Se Genesis 40:20-22; Mark 6:21-29.) Ihworho awanva enana re suẹn na rhẹ idibo i Jehova-a. Itiọrurhomẹmro, o vwo ekete owuorowu uvuẹn i Baibol na rọ tare taghene odibo i Jehova ọ riorẹ ẹdẹ re vwiẹ ye-e.

10. Ukẹro ọgo yẹ Ilele Kristi erukaro i ha ni orẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho?

¹⁰ The World Book Encyclopedia ọ tare taghene Ilele  Kristi erukaro na, i “ni orẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho rhiẹ irueruo egehọ.” Aruẹ irueruo erana a bọnrẹn aye kpahen iyono efian. Jerẹ udje, itu i Greek ọke ahwanren i vwo imwẹro taghene o vwo ọmakashe rọ sẹrorẹ ohworho ọsoso ọke ro nyerẹn rọ homaphia uvuẹn ẹdẹ re vwiẹ ye. Aye ne roro taghene ọmakashe ọnana o vwo onyerẹnkugbe rhẹ osolobrugwẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho na. Habaye, orẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho o surhobọmwu irueruo ra ha ikereti bepha ọrhẹ irueruo ra guọlọ oborẹ akpenyerẹn ohworho ono rhirhiẹ obaro na.

11. Marhẹ oma o ru i Jehova kpahen uruemru ghwologhwolo ọwan?

¹¹ Ihworho buebun e roro taghene ẹdẹ re vwiẹ aye, ẹdẹ oghẹnrensan re ne dje ọdaremẹro ọrhẹ ẹguọlọ rẹn aye. Ọrẹn ana sabu dje ẹguọlọ rẹn ekrun ọwan ọrhẹ igbehian ọwan uvuẹn ọsoso ẹgbukpe na, ukperẹ ono rhiẹ ẹdẹ oghẹnrensan owu ọvo. Jehova ọ guọlọre ne rhiẹ ihworho esiri ọrhẹ ihworho ghwologhwolo ọke ephian. (Se Acts 20:35.) Ọwan a kpẹmẹ i Jehova kẹdẹ kẹdẹ fọkiẹ ẹghẹlẹ arhọ rọ yẹrẹ ọwan, orhiẹ ẹdẹ re vwiẹ ọwan ọvo ya na kpẹmiẹ-ẹ.—Psalm 8:3, 4; 36:9.

12. Marhẹ ẹdẹ ohworho o hwu, o ru rhomu ghwẹ ẹdẹ re vwiẹ ye?

¹² Ecclesiastes 7:1 ọrhọ ta: “Omamọ odẹ o rhomu ghwẹ omamọ ichani, ẹdẹ ohworho o hwu, o rhomu ghwẹ ẹdẹ re vwiẹ ye.” Marhẹ ẹdẹ ohworho o hwu, o ru rhomu ghwẹ ẹdẹ re vwiẹ ye? Ọke re vwiẹ ọwan, a ji ha arhọ ọwan ru emru owuorowu ro rhomurun yanghene ro biomuru-un. Ọrẹn arha ha arhọ ọwan ga i Jehova jeghwai ru oborẹ o rhomurun rẹn awọrọ, ọwan ne vwo “omamo odẹ,” Jehova ọnọ ji karorhọ ọwan erhe hwu. (Job 14:14, 15) Ihworho i Jehova i vwa riorẹ ẹdẹ re vwiẹ aye yanghene ẹdẹ re vwiẹ i Jesu-u. Itiọrurhomẹmro,  irueruo owu ọvo ri Jesu ọ ta rẹn ọwan ne ru yẹ Ẹkarorhọ uhwu ọnẹyen.—Luke 22:17-20; Hebrews 1:3, 4.

13, 14. Me yẹ orẹ Ista o surhobọmwu?

¹³ Ihworho buebun i vwo imwẹro taghene ọke aye a riorẹ Ista, orẹ ẹrhọmọnuhwu i Jesu yẹ aye a ria. Ọrẹn, orẹ ọrẹ Ista o surhobọmwu Eostre, ro rhiẹ osolobrugwẹ  ọmase urhiọke ọrhẹ uvo ọrẹ Anglo-Saxon. The Dictionary of Mythology no djerie fiotọre taghene, ọye yẹ osolobrugwẹ ọmase rọ lẹrhẹ ihworho vwiẹ. Irueruo Ista ezẹko i surhobọmwu ọnana. Jerẹ udje, Encyclopædia Britannica nọ tare, iyẹnlele “emru oka ro titiri ro mevirhọ arhọ ọrhẹ ẹrhọmọnuhwu.” Habaye, uvuẹn ogame egehọ, afiontọ emru oka ra ha ruiruo ọke jijiri ne ro mevirhọ oborẹ ọ lẹrhẹ ihworho vwiẹ. Omarana, ọ dabu fiotọre taghene orẹ Ista o surhobọmwu ẹrhọmọnuhwu i Jesu-u.

¹⁴ Ọke i Jehova ọ mẹrẹn ihworho re kuẹ irueruo ẹga efian kugbe ẹrhọmọnuhwu ọmọyen, oma ọ merhiẹn? Ẹjo. (2 Corinthians 6:17, 18) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ta rẹn ọwan na riẹ orẹ ẹrhọmọnuhwu i Jesu-u.

15. Mesoriẹ Ilele Kristi a kẹnoma rẹn irueruo ezẹko ri sekpahen ohworho ro hwuru?

¹⁵ Ilele Kristi urhomẹmro a kẹnoma rẹn irueruo buebun ri sekpahen ohworho ro hwuru. Ohworho orho hwu, ihworho ro hwu jovwo e mwuomarhọ ọsoso ason na lele irueruo aye. Ọke re sin orinmi na, ihworho ekruien ne doron eyẹn yanghene idodo rhẹ uvuẹn usin na bọmọke e ki gbe usin na. Habaye, ẹdẹ ezẹko, ibiamo, yanghene ẹgbukpe ezẹko i rha vrẹn hin, o ji vwo irueruo erọrọ re ruẹ erhe sin ohworho na hin ne. Ihworho e vwobọrhọ ekwakwa enana fọkime aye i vwo imwẹro taghene ohworho ro hwuru na ọnọ sabu sa aye erhumu yanghene ha ẹkuọn vwe aye. Ọrẹn i Baibol na o yonorin taghene ihworho ri hwuru “e rhe emru owuorowu ghwomara-an.” Omarana, ihworho ri guọlọ daji uvuẹn ẹguọlọ Osolobrugwẹ, i vwe vwobọrhọ irueruo ri surhobọmwu ẹga ra harẹn irinmi-i.—Ecclesiastes 9:5, 10.

16, 17. Me ye ne roro kpahen ọke e mwuegbe orọnmo?

¹⁶ Irueruo orọnmo ọke omamerhomẹ. Oborẹ e ruẹ irueruo orọnmo lele uvuẹn ekete sansan uvuẹn akpọ na i vẹnẹren. Ihworho i vwe roro kpahen oborẹ irueruo orọnmo ezẹko i ru tonrhọ-ọ, omarana aye i vwa rha sabu rhe sẹ irueruo ezẹko vwọye i tonrhọ uvuẹn ogame egehọ-ọ. Ọrẹn, Ilele Kristi re mwuegbe orọnmo aye, i damoma ru kemru kemru rọ nọ merhen i Jehova oma. Aye i rhe yono kpahen ọtonrhọ irueruo orọnmo ezẹko, aye ina sabu brorhiẹn ri serhọ.—Mark 10:6-9.

¹⁷ Ihworho i vwo imwẹro na taghene irueruo orọnmo ezẹko a rhua ‘efikparobọ’ vwe eri rọnmọren obọ. (Isaiah 65:11) Jerẹ udje, uvuẹn ekete ezẹko ihworho e donron irosu yanghene ekwakwa erọrọ rhẹ oma ọhworhare ọrhẹ ọmase ra rọnmọ na. Aye i vwo imwẹro na taghene irueruo ọnana ọnọ lẹrhẹ aye vwo emọ, omamerhomẹ ọrhẹ otọme, jeghwai sẹrorẹ aye nẹ ekwakwa ibiobiomu. Ọrẹn, Ilele Kristi a kẹnoma rẹn irueruo ri surhobọmwu ogame efian.—Se 2 Corinthians 6:14-18.

18. Iruemru-urhi Baibol erọrọ ego yi sekpahen irueruo orọnmo?

¹⁸ O fori nẹ irueruo orọnmo Olele Kristi orhiẹ ọrẹ ọghọ ọrhẹ ọke aghọghọ, no ji rhiẹ emru omamerhomẹ rẹn ihworho ri rhiẹ orọnmo na. Epha ri rhiẹ irueruo orọnmo Ilele Kristi i vwa ta erharherẹ ẹmro, ẹmro ọfanrhiẹn, yanghene ru oborẹ ono jo dje ọghọ phia rẹn era rọnmọ na yanghene awọrọ-ọ. (Proverbs 26:18, 19; Luke 6:31; 10:27) “Uruemru re dje akpenyerẹn phia,” ọ vwọ homaphia uvuẹn irueruo orọnmo Olele Kristi-i. (1 John 2:16) Orhianẹ we mwuegbe orọnmo, jenẹ o mwuo ẹro  taghene wa rha karorhọ irueruo orọnmo ọnọ, ọnọ yọ omamerhomẹ.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 28.

19, 20. Bọgo uruemru ra kpare itebele enyo rierun ha ze itebele owuowọnwan ọ tonrhọ?

¹⁹ Uruemru owu ro titiri uvuẹn irueruo orọnmo ọrhẹ irueruo akpẹriọ erọrọ, yẹ uruemru ra kpare itebele enyo rierun ha ze itebele owuowọnwan. Uvwre ọke ọrana, owuọwan nọ nẹrhomo, ọrẹn ihworho ri hẹrhẹre na kpare itebele enyo aye rierun. Ukẹro ọgo yo fori nẹ Ilele Kristi i ha ni irueruo ọnana?

²⁰ Ọbe na International Handbook on Alcohol and Culture, ọ tare taghene ọkezẹko itebele enyo ra kpara ha ze owuowọnwan ọ tonrhọ uvuẹn irueruo egehọ ọke ahwanren “ra ha enyo ze izobo rẹn isolobrugwẹ.” Aye e ruẹ ọnana “nẹ aye i mẹrẹn ebrurhọ, nyoma aye a nẹrhomo jerẹ, ‘jenẹ a tọ!’ yanghene ‘jene vwo omọkpokpọ!’” Ọke ahwanren ihworho a kpare itebele enyo rierun rẹ aye a nekpẹn ebrurhọ mie isolobrugwẹ aye. Ọrẹn, Jehova o vwo tiobọnuẹ ebrurhọ izede omara-an.—John 14:6; 16:23.

21. Aruẹ erẹ ego yo fori nẹ Ilele Kristi i kẹnoma hariẹn?

²¹ Ọke we rhe brorhiẹn sẹ wu ne vwobọrhọ orẹ yanghene wu vwobọrhọ ye-e, gbe roro kpahen uruemru ọrhẹ irueruo orẹ na o jirẹ. Jerẹ udje, irueruo ọrhẹ erẹ ezẹko i sekpahen igbegbe ọfanrhiẹn, enyo ẹda vrẹn oma ọrhẹ irueruo ọfanrhiẹn. Habaye, aruẹ irueruo  enana e jiri uruemru ehworhare e lele ehworhare merhẹn ọrhẹ uruemru emẹse e lele emẹse merhẹn, yanghene uruemru ra ga ẹkwotọre. Orhianẹ ọwan e vwobọrhọ aruẹ erẹ enana, ọwan i ghini vwo utuoma kpahen oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen?—Psalm 1:1, 2; 97:10; 119:37.

22. Me yọ nọ sa Olele Kristi erhumu brorhiẹn sẹ ono vwobọrhọ orẹ?

²² O fori nẹ Ilele Kristi i dabu jomarhotọre nẹ aye i sabu kẹnoma rẹn erẹ sansan ri Jehova o vwo utuoma kpahen. Ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Sẹ are a ria yanghene are a da yanghene are e ruẹ ekwakwa erọrọ, are i ruẹ kemru kemru nọ ha ujiri vwe Osolobrugwẹ.” (1 Corinthians 10:31; se Iyẹnrẹn ra habaye 29.) Itiọrurhomẹmro, rhẹ erẹ ephian yi surhobọmwu irueruo ọfanrhiẹn, ẹga efian, yanghene uruemru ra ga ẹkwotọre-e. Orhianẹ orẹ ọ kparehaso iruemru-urhi Baibo-ol, ọwan yi ne brorhiẹn harẹn omobọ ọwan sẹ ene vwobọrhọ ye. O fori ne ji roro kpahen oborẹ orhienbro ọwan ọnọ hobọte awọrọ lele.

23, 24. Marhẹ ene ru sabu dje orhienbro ọwan kpahen erẹ ezẹko fiotọre rẹn ihworho ekrun ọwan ri vwe rhiẹ Iseri Jehova?

²³ Ọkezẹko wu vwe rhe vwobọrhọ erẹ ri Jehova o vwo utuoma kpahen ghwomara-an. Ọrẹn ihworho ekrun ọwan ezẹko ri vwe rhiẹ Iseri Jehova ina sabu rhe roro taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye-e, yanghene wa guọlọ homaba aye ghwomara-an. Aye ina sabu rhe roro taghene ọke orẹ ọvo yẹ ekrun na i vwori aye ina ghwọghọ ọke kugbe. Omarana, me wu na sabu ru? O vwo izede buebun wu ne ru djephia taghene wu vwo ẹguọlọ kpahen  aye, aye i ji ghanren ha wẹn omamọ. (Proverbs 11:25; Ecclesiastes 3:12, 13) Wu na sabu ha use rẹn aye nẹ aye i me leluo riakpọ kugbe uvuẹn ọke ọrọrọ.

²⁴ Orhianẹ ihworho ekrun ọnọ i guọlọ rhe kpahen oborẹ ọsoriẹ wu vwe vwobọrhọ erẹ ezẹko, wu na sabu ya guọlọ iyẹnrẹn uvuẹn ẹbe ọwan ọrhẹ uvuẹn jw.org, ri na sa erhumu dje iroro enọ fiotọre harẹn aye. Wu vwe djephia nyoma uruemru ọnọ taghene ọnọ yọ mai gba-a, yanghene wu vwa gba aye kwerhọ ẹmro ọnọ-ọ. Je ihworho ekrun ọnọ rhe taghene wu dabu roro kpahen erhirhiẹ buebun vwẹre, wu ki brorhiẹn omobọ ọnọ. Ha ẹhẹn ọnọ riotọre, jeghwai ‘jenẹ ẹmro ọnọ orhiẹ ọrẹ dẹndẹn ọke ephian, nọ vuọn rhẹ adanwun’.—Colossians 4:6.

25, 26. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye vwo ẹguọlọ kpahen iruemru-urhi Jehova?

²⁵ Orhiẹ oborẹ ọ ghanranren nẹ ọwan ephian i vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ re vwe vwobọrhọ erẹ ezẹko. (Hebrews 5:14) Ọdamẹ ọwan ọrẹ ene ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Habaye, emiemọ i vi ha userhumu rẹn emọ aye vwẹruọ iruemru-urhi Baibol jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen aye. Aye i rhe vwo imwẹro taghene i Jehova ọ havwiẹ, aye ine ji ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ oma merhiẹn.—Isaiah 48:17, 18; 1 Peter 3:15.

²⁶ Oma ọ merhen i Jehova ọke a damoma ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri, na sabu ga ye izede rọ fonron ọrhẹ izede urhomẹmro. (John 4:23) Ọrẹn, ihworho buebun e roro taghene ohworho ọ sabu ta urhomẹmro uvuẹn akpọ ọnana ra vwa ta urhomẹmro-o. Ghini urhomẹmro? Jenẹ a ta kpahen ọnana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahiẹn.