1-3. (a) Mesoriẹ izu ọ dabu ruẹ ọmọyen nọ fon? (b) Mesoriẹ i Jehova ọ guọlọ taghene ihworho enẹyen i fon?

GBE RORO kpahen izu ro vwo ẹguọlọ, ro mwuegbe ibiẹ ọmọyen ọhworhare no riẹ isukuru. Ọ dabu mwuiẹro taghene ọ wọ ọmọyen na, ewun ro no kurhọ i dabu fon. Ọnana ọ lẹrhẹ ọmọ na vwo omọkpokpọ, ọ ji lẹrhẹ awọrọ rhe taghene eri vwiẹriẹ a dabu hẹrote yi.

² Ọsẹ ọwan ro rhiẹ i Jehova, ọ guọlọre nẹ ọwan i rhiẹ ihworho ri fonron. (Psalm 18:26) O rheri taghene ana mẹrẹn erere erhe rhiẹ ihworho ri fonron. Ọwan i rhe  rhiẹ ihworho ri fonron, na rhua ọghọ vwe yi.—Ezekiel 36:22; se 1 Peter 2:12.

³ Me yo mevirhọ re ne rhiẹ ihworho ri fonron? Mesoriẹ re ne rhiẹ ihworho ri fonron o rhomu rẹn ọwan? Re ne yono kpahen enọ enana, ọwan ina sabu mẹrẹn ewene ezẹko ro fori ne ru.

4, 5. (a) Mesoriẹ o fo ne rhiẹ ihworho ri fonron? (b) Me yẹ emama e yono ọwan kpahen ukẹro i Jehova ọ ha ni ẹfuọn?

⁴ Ọwan e yono oborẹ ene ru fon nyoma udje i Jehova. (Leviticus 11:​44, 45) Omarana, nime ọwan i guọlọ “hẹrokele Osolobrugwẹ” yẹ ọsoriẹ e rhiẹ ihworho ri fonron.—Ephesians 5:1.

⁵ Emama e yono ọwan ekwakwa buebun kpahen ukẹro ri Jehova ọ ha ni ẹfuọn. Jehova ọ ma ekwakwa ra lẹrhẹ aphẹrẹ ọrhẹ ame ọwan fuan. (Jeremiah 10:12) Gbe roro kpahen izede buebun rẹ akpọ na o ruẹ omayen fuan lele, dedevwo ituakpọ i gberie omamọ ne. Jerẹ udje, Jehova ọ ma ekwakwa ekokamu ezẹko re nyerẹn, imaikroskopu ọvo ya na sabu mẹrẹn ekwakwa enana. Ekwakwa enana ina sabu wene emru rọ nọ sabu kpe ohworho rhiẹ emru rọ vwọ suẹ ẹkuọn. Ọnana ghini izede igbevwunu. Egba irherhe a ha ekwakwa ekokamu enana re nyerẹn na ha kwaphiẹ ekwakwa ra ruaren.—Romans 1:20.

6, 7. Marhẹ Urhi Moses o ru djephia taghene ihworho ra ga i Jehova ina vi fon?

⁶ Ọwan i ji mẹrẹn oborẹ ẹfuọn ọ ghanren te nẹ Urhi Jehova ọ yẹ emọ Israel nyoma i Moses. Jerẹ udje, ihworho na ina fon ọrẹ ugboma ni Jehova o ki ha ẹga aye. Uvuẹn Ẹdẹ Izobo Re Phoroma na, orherẹn ọduado na ọnọ vi wọ ọgbọ eva. (Leviticus 16:4, 23, 24) Habaye, bọmọke irherẹn ereva na ina ki sabu ze izobo, aye  ine ghwe abọ ọrhẹ aghwẹ aye vwẹre. (Exodus 30:17-21; 2 Chronicles 4:6) Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, oborẹ o nerhumu ja huvwele irhi ri sekpahen ẹfuọn, yẹ uhwu.—Leviticus 15:31; Numbers 19:17-20.

⁷ Inyenana vwo? Ọwan ina sabu yono ekwakwa buebun kpahen evwan i Jehova nẹ Urhi na rhe. (Malachi 3:6) Ọnana ọ dabu djephia taghene idibo i Jehova ina vi fon. Evwan i Jehova e ji wene-e. Inyenana, ọ guọlọre taghene idibo enẹyen i rhiẹ ihworho ri fonron.—James 1:27.

8. Izede ego ye ne vi rhiẹ ihworho ri fonron?

⁸ Jerẹ oborẹ i Jehova o ni ekwakwa rhọ, re ne rhiẹ ihworho ri fonron, ọ ghwẹ ọrẹ ene ru ugboma, iwun, ọrhẹ oghwa re rhirhiẹ fon ọvo. Ẹfuọn o sekpahen ọsoso akpenyerẹn ọwan. O sekpahen ogame, uruemru, ọrhẹ iroro ọwan. Itiọrurhomẹmro, ni Jehova ọ sabu ha ukẹro rọ fonron ni ọwan, ọwan ine vi fon uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwan.

9, 10. Me yo mevirhọ ra na fon ọrẹ ogame ọwan?

⁹ Ogame rọ fonron. Ọwan i sabu vwobọrhọ ẹga efian izede owuorowu-u. Ọke emọ Israel a ha abọ evrẹn obẹ i Babylon, ihworho ra ga ẹga efian yi kinhariẹ aye. Isaiah ọ mẹraro taghene emọ Israel ina rharhumu riẹ amwa aye jeghwai rharhumu ha ẹga rọ fonron mwu. Jehova nọ ta rẹn aye: “Are i nẹ uvuien rhe, are i vwa hobọte ekwakwa ri vwa fo-on! Are i nẹ erhẹrhẹ ye rhe, are i ru oma are fon.” Aye i sabu ha iyono, iruemru, yanghene irueruo ẹga efian ọrẹ i Babylon ba ogame rẹ aye a harẹn Osolobrugwẹ-ẹ.—Isaiah 52:11.

 ¹⁰ Ilele Kristi urhomẹmro inyenana e tiomanẹ ẹga efian. (Se 1 Corinthians 10:21.) Uvuẹn akpọ na ephian, iyono buebun, irueruo re ru nẹ otọre rhe, ọrhẹ ekwakwa re vwo ekwerhọ kpahen ri titiri, i sekpahen iyono ẹga efian. Jerẹ udje, uvuẹn amwa buebun, aye i vwo ekwerhọ taghene o vwo emru uvuẹn ugboma na ro nyerẹn erhe hwu hin, o ji vwo irueruo buebun rẹ aye e ruẹ fọkiẹ ekwerhọ ọnana. (Ecclesiastes 9:5, 6, 10) O fori nẹ Ilele Kristi tiomanẹ aruẹ irueruo erana. Ọwan ina sabu mẹrẹn ọhiẹn ro nẹ abọ ihworho ekrun ọwan sa, ne vwobọrhọ aruẹ irueruo erana. Ọrẹn, nime ọwan i guọlọre nẹ i Jehova ọ ha ukẹro rọ fonron ni ọwan, ọwan i fiobọrhotọre rẹn ọhiẹn na-a.—Acts 5:29.

11. Me yo mevirhọ re ne rhiẹ ihworho ri fonron ọrẹ uruemru?

¹¹ Uruemru rọ fonron. Ni Jehova ọ sabu ha ukẹro rọ fonron ni ọwan, ọwan ina kẹnoma rẹn irueruo ọfanrhiẹn ephian. (Se Ephesians 5:5.) Uvuẹn i Baibol na, Jehova ọ ta rẹn ọwan taghene a “kẹnoma rẹn irueruo ọfanrhiẹn.” Ọ dabu dje yi fiotọre taghene ihworho re vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn ri vwa ghwẹriẹ, i “ha Uvie Osolobrugwẹ riuku-u.”—1 Corinthians 6:9, 10, 18; se Iyẹnrẹn Ra Habaye 22.

12, 13. Mesoriẹ o fo nẹ ọwan i fon ọrẹ iroro?

¹² Iroro ri fonron. Oborẹ ohworho o roro o lele fi idjaghwẹ rọ kpara. (Matthew 5:28; 15:18, 19) Iroro ri fonron o mwu ọwan kparẹ idjaghwẹ izede rọ fonron. Itiọrurhomẹmro, ọwan ihworho ri vwa gba, omarana ọwan a sabu vwo iroro ri sọre nẹ ọke ya ruẹ ọke. Erhe vwo iroro esọsọ, o fori na tiẹn aye ogege. Arha tiẹn aye-e, orho ru, ọwan ni na mẹrẹnvwrurhe taghene ẹhẹn ọwan ọrhọ fon ghwomara-an. Ọwan na damoma re ne ruẹ ekwakwa esọsọ re roro kpahan na. Ọrẹn,  o fori nẹ ọwan i rhe roro kpahen ekwakwa ri fonron. (Se Philippians 4:8.) Omarana, ọwan i gba kẹnoma rẹn iruẹn ọrhẹ ughe re jiri ọfanrhiẹn yanghene ozighi. Ọwan i dabu jomarhotọre djẹ oborẹ e se, oborẹ e nẹ, ọrhẹ oborẹ a ta kpahan.—Psalm 19:8, 9.

¹³ Na sabu daji uvuẹn ẹguọlọ Osolobrugwẹ, ọwan ine vi fon ọrẹ ogame, uruemru, ọrhẹ iroro. Ọrẹn, o rhiẹ oborẹ ọ ghanren rẹn i Jehova na fon ọrẹ ugboma.

14. Mesoriẹ ọ ghanren na fon ọrẹ ugboma?

¹⁴ Erhe ru ugboma ọwan ọrhẹ ekete re rhirhiẹ fon, ọwan ọrhẹ ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ ọwan na mẹrẹn erere. Oma ọnọ rhọ merhen ọwan, awọrọ ina ji guọlọ rhiẹ ugbehian ọwan. Ọrẹn, o ji vwo iroro ọghoghanren ọrọrọ rẹ ọsoriẹ o fo na fon ọrẹ ugboma. Arha fon ọ họghọ vwe i Jehova. Roro kpahen udje ọnana: Gba haye taghene o vwo ọmọ owu wa mẹrẹn ọke ephian ra vwa dabu hẹrote, omayen ogbegbe, evwan ọnọ sabu biomuo kpahen eri vwiẹriẹ. Omaran ọ ji havwọ, orhianẹ ọwan i vwa dabu hẹrote oma ọwan, ji ruẹ oma ọwan fua-an, ihworho ina sabu tẹmro ibiobiomu kpahen i Jehova. Paul nọ tare: “Ovwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan suẹ ukọ owuorowu-u, neneyo a ja rha mẹrẹn upe uvuẹn iruo aghwoghwo ọwan; ame e dje oma ame rhiẹ idibo Osolobrugwẹ ọrẹ kerhirhiẹ kerhirhiẹ.”—2 Corinthians 6:3, 4.

15, 16. Me ọwan ine ruo na sabu ru oma ọwan fon?

¹⁵ Ugboma ọrhẹ ewun ọwan. Re ne ruẹ oma ọwan fon, o fori no rhiẹ usuẹn uruemru ọwan ọke ephian. Jerẹ udje, a wọ kẹdẹ kẹdẹ uphẹn ọrhọ havwiẹ. Ọwan a ha oza ọrhẹ ame ghwe abọ ọwan, maido bọmọke e ki sere emaren yanghene riẹ emaren, ọrhẹ erhe  ye kpitanghwẹ rhe yanghene arha ha obọ te ekwakwa ri gberi. Ana sabu ha ukẹro ghemeghe ni abọ eghwe, ọrẹn ọ ghanranren omamọ neneyo na ja rha yẹ awọrọ emiamo. Ọnọ sabu simi arhọ dede. Orhianẹ ọwan e vwo omamọ ekete re kpitanghwẹ-ẹ, ọwan ina sabu guọlọ izede orhorhomu erọrọ re ne ye ne. Emọ Israel ọke ahwanren e vwo omamọ ekete re kpitanghwẹ-ẹ, omarana aye ne riẹ ekete ro serabọ harẹn oghwa ihworho ọrhẹ ekete ame ọ havwọ, nẹ aye a tọn otọre nẹ isọn aye rhọ ji rhurhie.—Deuteronomy 23:12, 13.

¹⁶ Iwun ọwan i ghanran vwẹre, rhiẹ ere lo ruanruan yanghene rhiẹ eri se rhe obọ nẹ aye i ki fẹro-o. Ọrẹn, o fori nẹ aye i dabu serhọ ji fon. (Se 1 Timothy 2:9, 10.) Ọwan i guọlọre taghene omẹhaphia ọwan ọ rhua ujiri vwe i Jehova ọke ephian.—Titus 2:10.

17. Mesoriẹ o fo ne ru oghwa ọwan ọrhẹ ekete re rhirhiẹ fon?

 ¹⁷ Oghwa ọrhẹ ekete re rhirhiẹ. O toro ekete ọwan e rhirhiẹ-ẹ, ọwan e ruẹ oghwa ọwan fuan. Ọwan e ji ruẹ imoto, idjighere, imotosaiko, yanghene aruẹ erọrọ sansan re vwori fuan, maido orhianẹ ọwan a ha ye riẹ iyono yanghene aghwoghwo. Nime uvuẹn owian aghwoghwo na, ọwan e yono awọrọ kpahen akpọ rọ fonron re ne nyerẹn uvuẹn i paradais. (Luke 23:43; Revelation 11:18) Oborẹ oghwa ọwan ọrhẹ ekete re rhirhiẹ ọ havwọ, ọnọ sabu djephia taghene e mwuegbe hẹrhẹ akpọ ọkpokpọ rọ fonron re ne rhirhiẹ.

18. Mesoriẹ o fo ne ruẹ ekete ogame ọwan nọ fon?

¹⁸ Ekete ogame ọwan. Ọwan e djephia taghene ẹfuọn ọ ghanranren nyoma re ruẹ ekete ogame ọwan fuan, sẹ Aghwẹlẹ Uvie yanghene ekete re ruẹ emẹvwa sansan. Ihworho i rha rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie ọke ọrukaro, aye a djokarhọ oborẹ Aghwẹlẹ Uvie na ọ fon lele. Ọnana nọ ha ujiri vwe i Jehova. Ọwan ephian ri ha uvuẹn ukoko na, i vwo uphẹn re ne ruẹ Aghwẹlẹ Uvie ọwan fon jeghwai kwaphiẹ ye rhọ.—2 Chronicles 34:10.

19. Me yẹ ọwan ine tiobọnu?

¹⁹ Dedevwo i Baibol na ọ ghwai hunute ọsoso iruemru ibiobiomu re ne tiobọnu-u, ọrẹn o vwo iruemru-urhi ri na ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ i Jehova o roro kpahen aruẹ ekwakwa erana. Jehova ọ guọlọ nẹ ọwan i phopho isigrẹti, da enyo vrẹn oma, yanghene ha imwu egbogbanho-on. Orhianẹ ọwan igbehian Osolobrugwẹ, ọwan ina kẹnoma rẹn ekwakwa enana. Mesoriẹ? Nime ọwan e mwuọghọ rẹn ẹghẹlẹ arhọ. Aruẹ iruemru erana ina sabu lẹrhẹ ọwan kiki  hwu, suẹ emiamo rẹn ọwan jeghwai suẹ ẹkuọn rẹn awọrọ. Ihworho buebun a damoma nẹ aye i tiobọnu iruemru ibiobiomu erana fọkime aye i guọlọ vwo oma ọkpokpọ. Ọrẹn, ọwan ri rhiẹ igbehian i Jehova i guọlọ dobọ iruemru erana ji fọkiẹ ẹguọlọ re vwo kpahiẹn. Ọmase owu nọ tare: “Nyoma userhumu i Jehova, mi sabu ruẹ akpenyerẹn mẹ fon jeghwai tiobọnu ekwakwa mi rhiẹ evrẹn hariẹn. . . . Manẹ mẹmẹ ọvo i vwa sabu ru ewene erana-a.” Omarana, jenẹ a ta kpahen iruemru-urhi Baibol isionrin ri na sabu ha userhumu rẹn ohworho dobọ iruemru ibiobiomu ji.

20, 21. Iruemru ego yi Jehova ọ guọlọre na kẹnoma riẹn?

²⁰ “Rẹ ọwan e vwo ive enana ne na, imizu mẹ eghoghanren, jenẹ ọwan i ru oma ọwan fon nẹ i kemru kemru ri rhiẹ aghwa rẹn ugboma ọrhẹ ẹhẹn na, ne rhiẹ ihworho efuanfon ọrẹ ofẹnzẹ Osolobrugwẹ.” (2 Corinthians 7:1) Jehova ọ guọlọre na kẹnoma rẹn iruemru ri vwa fon, ri na sabu suẹ ẹkuọn rẹn ẹhẹn yanghene ugboma ọwan.

²¹ Emru owu rẹ ọsoriẹ re ne “ru oma ọwan fon nẹ i kemru kemru ri rhiẹ aghwa,” a hunute yi uvuẹn 2 Corinthians 6:17, 18. Jehova nọ ta rẹn ọwan: “Dobọji ẹ hobọte ekwakwa re vwa fon.” No veri: “Ne mi na ha are ruẹ oghwa. Ne mi ne rhiẹ Ọsẹ harẹn are, are ni ne rhiẹ emọ ehworhare ọrhẹ emọ emẹse ha mẹ.” Itiọrurhomẹmro, ọwan i rha kẹnoma rẹn ekwakwa ri na lẹrhẹ ọwan gbe obaro i Jehova, nẹ ono vwo ẹguọlọ kpahen ọwan jerẹ ọsẹ ro vwo ẹguọlọ kpahen emọyen.

22-25. Iruemru-urhi Baibol ego yi na sabu ha userhumu rẹn owan tiobọnu iruemru ri vwa fon?

²² “Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova Osolobrugwẹ ọnọ ọrhẹ ọsoso ọmudu ọnọ ọrhẹ ọsoso  ugboma ọnọ kugbe ọsoso ẹhẹn ọnọ.” (Matthew 22:37) Ọnana yẹ akama rọ mai ghanren kparobọ. (Matthew 22:38) Jehova ye ne vi vwo ẹguọlọ kpahen. Marhẹ ọwan ine ru sabu vwo ẹguọlọ kpahiẹn, orhianẹ ọwan e ruẹ ekwakwa ri na lẹrhẹ ọwan kiki hwu yanghene suẹ ẹkuọn rẹn avwẹrhiẹn ọwan? Ukpomaran, ọwan e ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan ọ teri na sabu ni arhọ rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ ọwan ghanghanren.

²³ “[Jehova] yọ yẹ ihworho ephian arhọ ọrhẹ ẹhẹn kugbe ekwakwa ephian.” (Acts 17:24, 25) Orhianẹ ugbehian ọnọ ọ yẹruọ omamọ ẹghẹlẹ, wu ne dorien fughwẹ gbinẹ wu na ghwọghiẹ? Arhọ ẹghẹlẹ igbevwunu ro nẹ obẹ i Jehova rhe. Ọwan e dje ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ ọnana. Omarana, ọwan i guọlọ nyerẹn akpọ ọwan izede rọ nọ ha ujiri vwe Osolobrugwẹ.—Psalm 36:9.

²⁴ “Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen ọreva jerẹ oma ọnọ.” (Matthew 22:39) Iruemru ri vwa fon i vwa ha ẹkuọn vwe ọwan ọvo-o. Aye a ji suẹ ẹkuọn rẹn awọrọ, buebun aye ihworho rẹ ọwan i vwe ẹguọlọ kpahen. Jerẹ udje, ohworho ro rhirhiẹ oghwa owu rhẹ ohworho ro phopho isigrẹti ọnọ sabu vwo emiamo ọgbogbanhon, nime o mwuẹ iphirhi isigrẹti na ha. Ọrẹn, ọwan i rhe tiobọnu iruemru ibiobiomu, ne djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen ereva ọwan.—1 John 4:20, 21.

²⁵ “Rha karorhọ aye nẹ aye homariotọre jeghwai huvwele itu igọmẹti ọrhẹ eri ha omẹgbanhon usuon.” (Titus 3:1) Uvuẹn ẹkwotọre buebun, re ne vwo yanghene ha imwu egbogbanhon ezẹko ruiruo ọ kparehaso urhi. Ra mẹriẹn taghene i Jehova o jurhi rẹn ọwan na họghọ rẹn itu igọmẹti na, ọwan na huvwele aruẹ irhi erana.—Romans 13:1.

26. (a) Me yẹ ọwan ine ruo nẹ i Jehova o kwerhọ ogame ọwan? (b) Mesoriẹ ra na fon obaro Osolobrugwẹ orhiẹ akpenyerẹn rọ mai rhomu kparobọ?

 ²⁶ Orhianẹ ọwan i guọlọ rhiẹ ugbehian i Jehova, o fori nẹ ọwan i ruẹ ewene ezẹko. Omarana, o fori na tuiẹnrhọ ogege. Ọ lọhọ re ne tiobọnu uruemru rọ vwọ fo-on, ọren ọwan ina sabu ruie! Jehova o veri taghene ọnọ sa ọwan erhumu. Ọrhọ ta: “Mẹmẹ, Jehova, yẹ Osolobrugwẹ are, Ohworho ro yono are nẹ are i mẹrẹn erere harẹn omobọ are, Ohworho ro sun are lele izede ro fori nẹ are nyalele.” (Isaiah 48:17) Ọwan i rhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri ru oma ọwan fon, ana sabu vwo imwẹro taghene ọwan a ha ujiri vwe Osolobrugwẹ.