A bọn irhi Osolobrugwẹ kpahen iruemru-urhi enẹyen. Iruemru-urhi enana, irhomẹmro kirighwo ra mẹrẹn uvuẹn i Baibol na. Aye a sa ọwan erhumu vwẹruọ oborẹ Osolobrugwẹ o roro ọrhẹ ukẹro rọ ha ni emru. Iruemru-urhi a sa ọwan erhumu bru omamọ orhiẹn uvuẹn akpenyerẹn ọwan jeghwai ru oborẹ ọgbare. Aye a sa ọwan erhumu uvuẹn erhirhiẹ ezẹko rẹ irhi Osolobrugwẹ ọ vwọ dabu dje kpahen.

▸ Urhomu-ẹmro 1, udjoghwẹ 8

Na huvwele i Jehova o mevirhọ taghene ana homakpahontọre ru kemru kemru rọ ta rẹn ọwan ne ru. Jehova ọ guọlọre na huvwele yi fọkiẹ ẹguọlọ ọwan i vwo kpahiẹn. (1 John 5:3) Erhe vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ jeghwai hẹrosuiẹ, ọwan ina nyalele ọkpọvi ọnẹyen uvuẹn erhirhiẹ ephian. O fori na ji huvwele yi orhianẹ erhirhiẹ ọwan ọgbanhonron dede. Orhomurun na huvwele i Jehova nime o yono ọwan oborẹ ene ru nyerẹn omamọ akpọ vwana, ọ jeghwai ve taghene ana riamerhen ebrurhọ buebun obaro na.—Isaiah 48:17.

▸ Urhomu-ẹmro 1, udjoghwẹ 10

Jehova ọ yẹ owuowọnwan ugbomọphẹ, yanghene omẹgbanhon rọ nọ djẹ odjẹ. Ọ ma ọwan jerẹ irọbọtu-u. (Deuteronomy 30:19; Joshua 24:15) Ọwan ina sabu ha ugbomọphẹ ọwan djẹ odjẹ ri serhọ. Ọrẹn arha jomarhotọre-e, ana sabu brorhiẹn ri vwe serhọ. Re vwo ugbomọphẹ na, no mevirhọ taghene ọwan ọvo yi ne brorhiẹn sẹ ene vwo atamwu kpahen i Jehova, jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn.

▸ Urhomu-ẹmro 1, udjoghwẹ 12

Jehova ọ ha evwan efuanfon, yanghene ọkpọvi mwu fọkiẹ uruemru ọrhẹ idjaghwẹ ọwan a kpara. Ana sabu yono kpahen oborẹ aye i havwọ, ọrhẹ oborẹ aye ine ru sa ọwan erhumu nyerẹn omamọ akpọ  uvuẹn i Baibol na. (Proverbs 6:16-19; 1 Corinthians 6:9-11) Ọkpọvi enana a sa ọwan erhumu rhe ukẹro Osolobrugwẹ ọ ha ni oborẹ ọsọre yanghene oborẹ ọgbare. Aye a ji sa ọwan erhumu rhe oborẹ ene ru dje ẹguọlọ phia, oborẹ e brorhiẹn ri serhọ ọrhẹ oborẹ e dje uruemru esiri phia rẹn awọrọ. Dedevwo evwan akpọ na o biomẹrhọ, evwan efuanfon i Jehova i vwe wene-e. (Deuteronomy 32:4-6; Malachi 3:6) Arha nyalele aye, ọnọ sẹrorẹ ọwan nẹ ẹkuọn ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ iroro.

▸ Urhomu-ẹmro 1, udjoghwẹ 17

Ẹhẹn obrorhiẹn ọwan yẹ omẹgbanhon rọ ha uvuẹn oma ọwan re rhe oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre. Jehova ọ yẹ owuowọnwan ẹhẹn obrorhiẹn. (Romans 2:14, 15) Nẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ọ sabu wian gbagba, ọwan ine vi yonie lele evwan efuanfon i Jehova. Erhe ru te omaran, ẹhẹn obrorhiẹn ọwan nẹ ọnọ sa ọwan erhumu brorhiẹn ri na merhen Osolobrugwẹ oma. (1 Peter 3:16) Ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ọnọ sabu ti ọwan orhọ arha guọlọ djẹ odjẹ ro vwo serhọ, yanghene ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan mẹrẹn omiamiamo erhe ru oborẹ ọsọre hin. Ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ọnọ sabu dobọ ẹwian ji, ọrẹn nyoma userhumu i Jehova, ana sabu ruie nọ rharhumu wian. Omamọ ẹhẹn obrorhiẹn ọnọ yẹ ọwan obọdẹn ufuoma ọrhẹ ọghọ.

▸ Urhomu-ẹmro 2, udjoghwẹ 3

Ne vwo ofẹnzẹ Osolobrugwẹ o mevirhọ taghene ene vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ okokodo kpahiẹn, na ji kẹnoma rẹn ekwakwa ro vwo utuoma kpahen. Ofẹnzẹ Osolobrugwẹ ọ sa ọwan erhumu ru oborẹ orhomurun jeghwai kẹnoma rẹn oborẹ obiomurun. (Psalm 111:10) O mwu ọwan dabu kerhọ kemru kemru ri Jehova ọ tare. Ọ ji sa ọwan erhumu sẹrorẹ ive re ve riẹn, nime ọwan e mwuọghọ riẹn. Ofẹnzẹ Osolobrugwẹ ọ hobọte oborẹ e roro, oborẹ e ruẹ awọrọ lele ọrhẹ odjẹ ọwan a djẹ kẹdẹkẹdẹ.

▸ Urhomu-ẹmro 2, udjoghwẹ 9

Ẹghwẹriẹ o sekpahen ọke ohworho o mwuomarhọ nime o ru oborẹ ọsọre. Ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ e mwuomarhọ, aye i rha mẹrẹnvwrurhe taghene aye i ru oborẹ ọ kparehasuẹ irhi enẹyen. Orhianẹ e ru oborẹ ọsọre, o fori na rẹ i Jehova nọ harhomu ọwan nyoma izobo otan i Jesu. (Matthew 26:28; 1 John 2:1, 2) Ọwan i rha ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe jeghwai sẹrerhumuji obiobiomu e ruo, ọwan ina sabu vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ harhomu ọwan. O fo nẹ ẹhẹn o rho kpokpo ọwan fọkiẹ oborẹ e ru vrẹn ne-e. (Psalm 103:10-14; 1 John 1:9; 3:19-22) O fori ne yono nẹ orusọ ọwan, wene ọsoso iroro esọsọ ọwan, jeghwai nyerẹn lele evwan i Jehova.

▸ Urhomu-ẹmro 2, udjoghwẹ 18

Ohworho ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa jeghwai tiẹn evwan efuanfon i Jehova ro vwo kwe ghwẹriẹ, ọ sabu daji uvuẹn ukoko na-a. O fori ne le yi nẹ ukoko na. Erhe le ohworho nẹ ukoko na, e rhe vwo onyerẹnkugbe owuorowu rhẹ ọravwọ-ọ, ọwan i ji lelie tẹmro-o. (1 Corinthians 5:11; 2 John 9-11) Ẹkwaphiẹrhotọre re le ohworho nẹ ukoko, ọ sẹrorẹ odẹ i Jehova ọrhẹ ukoko na. (1 Corinthians 5:6) Ẹkwaphiẹrhotọre re le ohworho nẹ ukoko, ji ọghwọghwu rọ ha userhumu rẹn ohworho na neneyo ọ sabu rharhumu ma ga i Jehova.—Luke 15:17.

▸ Urhomu-ẹmro 3, udjoghwẹ 19

Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan ọ ji guọlọ sa ọwan erhumu. Ọrana yẹ ọsoriẹ ọ yẹ ọwan ọkpọvi ọrhẹ ọghwọghwu nyoma i Baibol na ọrhẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ. Re rhiẹ ihworho ri vwa gba na, ọwan i ghini guọlọ userhumu ọnana. (Jeremiah 17:9) Ọke arha kerhọ ihworho ri Jehova ọ ha yẹ ọwan ọkpọvi, ọwan ne djephia taghene e mwuọghọ riẹn, a ji guọlọ huvwele yi.—Hebrews 13:7.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 2

Re rhiẹ ihworho ri vwa gba na, ọ phẹrẹ re vwo uruemru ufiuvwele ọrhẹ omẹkpare. Ọrẹn, Jehova ọ guọlọre taghene e vwo uruemru omeriotọre. Ọgbọ buebun, ọwan e yono uruemru omeriotọre ọke ra ha oma ọwan vwanwọn i Jehova ji mẹriẹn fiotọre taghene a kamurun omamọ obaruiẹ. (Job 38:1-4) Emru ọrọrọ kirighwo ro ji sekpahen uruemru omeriotọre, yẹ ọrẹ a ha ọdamẹ awọrọ ọrhẹ oborẹ ono rhomu rẹn aye karo, ukperẹ ono rhiẹ oma ọwan vwẹre. Omẹkpare ọ lẹrhẹ ohworho roro taghene o rhomu ghwẹ awọrọ. Ohworho ro vwo omeriotọre ọ dabu ni omayen sua jeghwai rhe ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri ọrhẹ ekete rọ vwiẹlẹ. Ofẹn o vwo mwuie ro no kwe orusọ ye-e, rọ nọ rẹ, jeghwai rhiabọ dede iroro ẹdjẹ ọrhẹ ọghwọghwu-u. Ohworho ro vwo omeriotọre ọ hẹrosuẹ i Jehova jeghwai nyalele ọkpọvi ọnẹyen.—1 Peter 5:5.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 4

Omẹgbanhon usuon yẹ omẹgbanhon re tiobọnẹ irhi jeghwai brorhiẹn. Omẹgbanhon usuon i Jehova yọ maido kparobọ obẹ odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na. Ọye yẹ Ohworho rọ mai vwo omẹgbanhon, nime ọye yọ ma ekwakwa ephian. Ọke ephian yọ ha omẹgbanhon ọnẹyen ruiruo izede rọ rhua erere vwe awọrọ. Jehova ọ yẹ ituakpọ ezẹko owian nẹ aye i hẹrote ọwan. Jerẹ udje, emiemọ, ekpako ukoko, ọrhẹ itu re suẹn, i vwo omẹgbanhon ezẹko, Jehova ọ guọlọre na homariotọre rẹn aye. (Romans 13:1-5; 1 Timothy 5:17) Ọrẹn irhi ituakpọ ọrhọ kparehaso irhi Osolobrugwẹ, ọwan na huvwele Osolobrugwẹ ukperẹ ono rhiẹ ituakpọ. (Acts 5:29) Ọwan i rha họghọ rẹn omẹgbanhon usuon ihworho i Jehova ọ ha mwu, ọwan ne djephia taghene a họghọ rẹn orhienbro enẹyen.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 7

Jehova ọ ha ekpako ri rhiẹ imizu ri tẹn ona ruiruo, nẹ aye i hẹrote ukoko na. (Deuteronomy 1:13; Acts 20:28) Ehworhare enana a sa ọwan erhumu ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhan, na ji  sabu ga ye ọrẹ ufuoma ọrhẹ izede rọ dabu mwidjẹn. (1 Corinthians 14:33, 40) Na sabu ha ekpako mwu nyoma ẹhẹn ọfuanfon na, aye ina nyamwu evwan kirighwo ri ha uvuẹn i Baibol na. (1 Timothy 3:1-7; Titus 1:5-9; 1 Peter 5:2, 3) Ọwan a hẹrosua jeghwai hobọtua ukoko Osolobrugwẹ, omarana ọwan na homariotọre rẹn ekpako na rhẹ omamerhomẹ.—Psalm 138:6; Hebrews 13:17.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 8

Jehova ọ yẹ emiemọ owian rẹ aye ina hẹrote emọ kugbe unuoghwa aye. Ọrẹn, Baibol na o djerie fiotọre taghene esa yẹ urhomu ọrẹ ekrun na. Orhianẹ o vwo ọsẹ uvuẹn unuoghwa na-a, izu na nọyẹ urhomu ọrẹ ekrun na. Ehwan ri rhenrhenvi urhomu ekrun na, i sekpahen ọrẹ ọnọ yẹ ekrun na emaren, iwun, ọrhẹ ekete rẹ aye ine rhirhiẹ. Orhiẹ oborẹ ọghanranren harẹn urhomu ekrun na rọ nọ kobaro ha userhumu rẹn ekrun na nẹ aye i ga i Jehova. Jerẹ udje, ọ damoma neneyo ekrun na i rhe riẹ iyono ukoko ọke ephian, vwobọrhọ owian aghwoghwo na, jeghwai yono i Baibol na kugbe. Urhomu ekrun na yọ ji kobaro orhiẹnbro uvuẹn ekrun na. Ọ ji damoma hẹrokele i Jesu ọke ephian nyoma ro rhiẹ ohworho esiri, ro ji roro rẹn awọrọ, ọ vwọ djoma yanghene nọ faro-o. Ọnana nọ lẹrhẹ ufuoma rhiẹ oghwa na, ọsoso ihworho uvuẹn oghwa na na sabu mẹrẹn omefuon jeghwai vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 12

Ugboma Usuon na yẹ ẹko ehworhare ri vwo ifiẹrorhọ obẹ odjuwu, rẹ Osolobrugwẹ ọ ha kpọ owian ihworho enẹyen viẹ. Uvuẹn ẹgbukpe uzusionrin ọrukaro, Jehova ọ ha ugboma usuon na suẹn ogame ọrhẹ owian aghwoghwo re ruẹ uvuẹn ukoko Ilele Kristi erukaro na. (Acts 15:2) Inyenana, ẹko imizu ehworhare ri ha Ugboma Usuon na ye tiobọnẹ ọkpọvi, ji hẹrote ihworho Osolobrugwẹ. Ọke imizu enana erhe brorhiẹn, aye a hẹroso ọkpọvi ro nẹ ẹmro Osolobrugwẹ sa ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. Jesu o se ẹko ehworhare ra djẹha na “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.”—Matthew 24:45-47.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 15

O vwo ọkezẹko ra ta rẹn omizu ọmase nọ hẹrote owian omizu ọhworhare ro bromarhame ne o ruẹ bi uvuẹn ukoko na. Aruẹ erhirhiẹ ọrana ọrhọ homaphia, omizu ọmase na no djephia taghene ọ họghọ rẹn ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova nyoma rọ ha emru rhurhu urhomie. Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ezẹko ọvo yo no rhurhu urhomie. Jerẹ udje, omizu ọmase ọnọ ha emru rhurhu urhomie orhianẹ ọ ha uyono i Baibol phia udabọ esa ye yanghene omizu ọhworhare ro bromarhame ne.—1 Corinthians 11:11-15.

▸ Urhomu-ẹmro  4, udjoghwẹ 17

Ọke arha sẹrorẹ erhirhiẹ emevigbanhon, ọwan i vwe fiomarhọ ẹmro ri sekpahen usuon oseghe-e. (John 17:16) Ihworho i Jehova a hobọtua Uvie ọnẹyen. Jerẹ i Jesu, ọwan i vwe fiomarhọ isuesun akpọ na-a.

Jehova ọ ta rẹn ọwan na “huvwele itu igọmẹti ọrhẹ eri ha omẹgbanhon usuon.” (Titus 3:1, 2; Romans 13:1-7) Ọrẹn urhi Osolobrugwẹ ọ ji ta taghene e vwe kpe ohworho-o. Omarana, ẹhẹn obrorhiẹn Olele Kristi o kwe riẹn no vwobọrhọ uvweri-i. Orhianẹ Olele Kristi o vwo uphẹn rọ nọ wian owian ọlọkpa yanghene ewian erọrọ ri họhiriẹ, o fori no roro sẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọnẹyen ono kwe riẹn nọ wian owian na.

Jehova ọvo yẹ ọwan a ga, nime ọye yẹ Ọmemama ọwan. Dedevwo a họghọ rẹn ema ẹkwotọre, ọwan i vwa mroma aphiala yanghene so ijoro ra mroma aphiala-a. (Isaiah 43:11; Daniel 3:1-30; 1 Corinthians 10:14) Habaye, ihworho i Jehova ye brorhiẹn omobọ taghene aye i votu uvuẹn irueruo usuon oseghe-e. Nime usuon Osolobrugwẹ yẹ ọwan a hobọtua.—Matthew 22:21; John 15:19; 18:36.

▸ Urhomu-ẹmro 5, udjoghwẹ 2

Akpọ na o jiri iroro Echu. Iroro ọnana o titiri uvwre ihworho ri vwe vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ra ji tiẹn iruemru-urhi enẹyen. (1 John 5:19) Aruẹ iroro onana ọrhẹ idjaghwẹ ro lele fiẹ, ye se ẹhẹn ọrẹ akpọ na.  (Ephesians 2:2) Ihworho i Jehova a damoma neneyo ẹhẹn ọnana o jo rho fi aye kparobọ. (Ephesians 6:10-18) Omarana, ọwan ne vwo ẹguọlọ kpahen izede i Jehova, jeghwai damoma ruẹ lele izede ro roro.

▸ Urhomu-ẹmro 5, udjoghwẹ 7

Ọnyikọ efian o mevirhọ ohworho rọ kparahasuẹ urhomẹmro i Baibol na. Inyikọ efian a kparahasuẹ i Jehova ọrhẹ Jesu ro rhiẹ Orodje Uviẹ Osolobrugwẹ, aye a ji damoma riẹriẹ awọrọ ni homaba aye. (Romans 1:25) Aye a damoma nẹ ihworho ra ga i Jehova i vwo ẹhẹn eveva. Uvuẹn ukoko Ilele Kristi erukaro, o vwo ihworho ezẹko ri rhiẹ inyikọ efian, ọwan i ji vwo ezẹko inyenana. (2 Thessalonians 2:3) Ihworho ri vwo atamwu kpahen i Jehova, e vwo onyerẹnkugbe owuorowu rhẹ inyikọ efia-an. Ọwan i vwa ha uphẹn rẹn oruru re ne rhe yanghene ọhiẹn ro nẹ abọ awọrọ sa, nọ lẹrhẹ ọwan se yanghene kerhọ iyono inyikọ efia-an. Jehova ye ne vwo atamwu kpahen, ọye ọvo ya na ga.

▸ Urhomu-ẹmro 5, udjoghwẹ 9

Uvuẹn otọre Urhi Moses, Jehova ọ ha edandan agbamwa Israel rhomu aye. Aye a ha ewawọ, ọfugbo, ọrhẹ eranmo rẹ aye ine ze izobo re phoroma rhiẹ oghwa ẹga na. Nyoma ọnana rhe, na karorhọ emọ Israel taghene i Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ harhomu edandan agbamwa na ọrhẹ owuowọnwan. Ọke oru, Jesu nọ ha arhọ ye kpanhontọre fọkiẹ edandan ọwan, omarana arha guọlọ izobo re phoroma ghwomara-an. Jesu o ze izobo rọ gbare “ukwọgbọ harẹn ọke ephian.”—Hebrews 10:1, 4, 10.

▸ Urhomu-ẹmro 7, udjoghwẹ 6

Uvuẹn Urhi Moses, e kweri nẹ ihworho i ha eranmo sere emaren. A ji ta rẹn aye nẹ aye i ha eranmo ze izobo. (Leviticus 1:5, 6) Ọrẹn  Jehova o kwe nẹ ihworho enẹyen i ha oja riẹ eranmo-o. (Proverbs 12:10) Uvuẹn Urhi na dede, o vwo ekete rọ tare taghene a dabu sẹrorẹ eranmo nẹ abọ ẹkuọn. E jurhi rẹn emọ Israel nẹ aye i dabu hẹrote eranmo aye.—Deuteronomy 22:6, 7.

▸ Urhomu-ẹmro 7, udjoghwẹ 6

Ẹko ọbara. A ghalẹ ọbara rhẹ eghọn ẹne kirighwo, enana yẹ red cells, white cells, platelets, ọrhẹ plasma. Eghọn ẹne kirighwo enana, ana sabu rharhumu ghalẹ aye rhẹ eghọn ekokamu erọrọ re se ẹko ọbara. *

Ilele Kristi i vwe se ọbara yanghene owu usuẹn eghọn ẹne kirighwo enana rhoma-a. Ọrẹn o fori nẹ aye i se ẹko ọbara rhoma? Baibol na ọ ghwai jurhi kpahiẹ-ẹn. Omarana, Olele Kristi owuowu yo no vi brorhiẹn omobọ sekpahen ẹhẹn obrorhiẹn ọnẹyen ri Baibol na o yonorin.

Ilele Kristi ezẹko e brorhiẹn taghene aye i ha ẹko ọbara owuorowu-u. Aye ina sabu roro taghene Urhi Osolobrugwẹ ọ yẹ emọ Israel, ọ tare taghene aye i rhie kọbara kọbara aranmo “rhotọre.”—Deuteronomy 12:22-24.

Awọrọ e brorhiẹn rọ vẹnẹren. Ẹhẹn obrorhiẹn aye o kweri nẹ aye i se ezẹko usuẹn ẹko ọbara rhoma. Aye ina sabu rorie taghene ezẹko usuẹn ẹko ọbara na, erhe mevirhọ arhọ emama re tiẹ ọbara na nu ghwomara-an.

Ọke re brorhiẹn sekpahen ẹko ọbara, gbe roro kpahen enọ enana:

• Mi rheri taghene mi rha tiẹn ọsoso ẹko ọbara, ọnana o mevirhọ taghene mi ji ha imwu ezẹko ra wọnrọn hasuẹ emiamo yanghene eri na sabu dobọ ọbara eghwe ji-i?

• Marhẹ mi ne ru sabu dje rẹn idọkitọ kpahen oborẹ ọsoriẹ mia tiẹn owu yanghene ọsoso ẹko ọbara, ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ mia ha owu yanghene ọsoso ẹko ọbara?

 Irueruo omesimo. Ọwan ri rhiẹ Ilele Kristi i vwa yẹ awọrọ ọbara-a, yanghene e vwe koko ọbara omobọ ọwan rhẹ ekete te ikprughwre ezẹko a ki ya bẹrẹ oma-a. Ọrẹn, o vwo ena omesimo erọrọ ra na sabu ha ọbara ohworho ro kpomẹ na ruiruo. Olele Kristi owuowu yo no vi brorhiẹn harẹn omobọ ye oborẹ ana ha ọbara ọnẹyen ruiruo lele uvuẹn ọke oma bẹrẹ, ọke rọ guọlọ aruẹ omesimo rọ nọ ha, yanghene aruẹ omesimo ra ha ruiruo vwana. Uvwre ọke aruẹ omesimo na, a sabu tiẹ ọsoso ọbara ohworho ro kpomẹ na nẹ omayen ibiọke.—Wu rha guọlọ iyẹnrẹn erọrọ, se Oghwa Odẹrẹ Na, October 15, 2000, aruọbe 30-31.

Jerẹ udje, o vwo ena omesimo owu re se hemodilution, a sabu nyoma ona ọnana se ọbara nẹ oma ohworho ro kpomẹ na ogege bọmọke a ki bẹriẹ, ne se volume expander rhoma ohworho na. Orho ru, uvwre ọke ra bẹrẹ ohworho na yanghene ogege ra bẹrẹ ohworho na hin, na rharhumu se ọbara na rhẹ oma ohworho na.

 O ji vwo ona ọrọrọ re se cell salvage. Uvuẹn ona omesimo ọnana, ọbara ohworho ro ghwe fughwẹ ọke ra bẹriẹ, ne kokie, ruie fuan, jeghwai rharhumu se yi rhoma ohworho na uvwre ọke ra bẹrẹ ohworho yanghene arha bẹrẹ ohworho na hin.

Ona idọkitọ owuowu ọ ha ruiruo sekpahen omesimo enana, ọnọ sabu vẹnẹ ibiesuọn. Omarana, bọmọke wu ne ki kwerhọ ona omesimo ra bẹrẹ oma, ra guọlọ aruẹ omesimo ra na ha, yanghene aruẹ omesimo ra ha ruiruo vwana, o fori nẹ Olele Kristi ọ dabu guọlọ oborẹ ana ha ọbara ọnẹyen ruiruo lele.

Ọke re brorhiẹn ri sekpahen ena omesimo ra na ha ruiruo sekpahen ọbara omobọ ọwan, gbe roro kpahen enọ enana:

• Orhianẹ ọbara mẹ ezẹko ene se aye nẹ uvuẹn oma mẹ jeghwai fie rhẹ ekete uvwre ọke ezẹko, ẹhẹn obrorhiẹn mẹ ono kwe ha mẹ taghene mi se ọbara ọrana rhoma mẹ, gbinẹ ono kpokpi mẹ taghene mi rhie yi “rhotọre”?—Deuteronomy 12:23, 24.

• Orhianẹ ọke omesimo na, na ha ọbara mẹ ezẹko, ruie fon ji rharhumu se yi rhoma mẹ, ẹhẹn obrorhiẹn mẹ ri Baibol o yonorin ono kpokpi mẹ?

• Mi rheri taghene mi rha tiẹn ọsoso ena omesimo ra na ha ọbara omobọ mẹ ruiruo, o mevirhọ taghene mi ji kwe rhẹ ọbara ẹdamu, hemodialysis, yanghene mi ji ha imashini re simi emiamo ọmudu ruiruo-o?

 Bọmọke ọwan ine ki brorhiẹn ri sekpahen ẹko ọbara ọrhẹ ena omesimo ra na ha ọbara omobọ ọwan ruiruo, o fori na nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan ọkpọvi, ne ji ye yono kpahiẹn rhọ. (James 1:5, 6) Erhe ru te omaran ne, ọwan i gba ha ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ri Baibol o yonorin brorhiẹn rẹn omobọ ọwan. O fo na nọ awọrọ oborẹ aye ine ru orhianẹ aye yi ha uvuẹn erhirhiẹ ọwa-an, yanghene o fo nẹ awọrọ i gboghwẹ rhẹ orhienbro ọwa-an.—Romans 14:12; Galatians 6:5.

▸ Urhomu-ẹmro 7, udjoghwẹ 11

Ne rhiẹ ihworho ri fonron, o mevirhọ taghene uruemru ọrhẹ irueruo ọwan i fonron obaro Osolobrugwẹ. Irueruo ẹfuọn o sekpahen oborẹ e roro, oborẹ a ta, ọrhẹ oborẹ e ruẹ. Jehova o jurhi rẹn ọwan na kẹnoma rẹn aruẹ irueruo ọfanrhiẹn ephian ri vwa fon. (Proverbs 1:10; 3:1) Ọwan ine vi brorhiẹn taghene ana nyalele evwan efuanfon i Jehova bọmọke ana ki dẹrughwarughwu erhirhiẹ rọ nọ lẹrhẹ ọwan ru oborẹ ọsọre. O fori na nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ ọke ephian nọ sa ọwan erhumu sabu sẹrorẹ ẹhẹn ọwan fon, ọwan i ji vwo omwemẹ ra na tiẹn edamuni irueruo ri vwa fon.—1 Corinthians 6:9, 10, 18; Ephesians 5:5.

▸ Urhomu-ẹmro 8, udjoghwẹ 11

Uruemru jodojodo o sekpahen ọrẹ a tẹmro yanghene re ruẹ emru izede rọ kparehasuẹ evwan Osolobrugwẹ, ro dje orharhere uruemru phia. Ohworho ro vwobọrhọ uruemru ọnana, o djephia taghene o vwo ọghọ rẹn irhi Osolobrugwẹ-ẹ. Ohworho orho vwobọrhọ uruemru jodojodo, na ha ekpako ukoko ezẹko mwuẹ ni guẹnzọn ẹmro na. Ijẹfuọn o sekpahen aruẹ orusọ sansan. Sekpahen oborẹ erhirhiẹ na ọ gbanhon te, ẹmro ezẹko ri sekpahen ijẹfuọn i rha homaphia, na ha ekpako ukoko ezẹko mwuẹ nẹ aye i guẹnzọn ẹmro na.—Galatians 5:19-21; Ephesians 4:19; wu rha guọlọ iyẹnrẹn erọrọ, se “Enọ Rẹ Otu Re Se Ẹbe Ọwan i Nọren” uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrẹ July 15, 2006.

▸ Urhomu-ẹmro 9, udjoghwẹ 7; Urhomu-ẹmro 12, udjoghwẹ 10

Jehova ọ kwaphiẹ ekware no rhiẹ oborẹ ọ fonron re dje ẹguọlọ phia uvwre esa ọrhẹ ane. Ọrẹn ọke ohworho orho vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn ra bẹlẹ oma, yanghene nọ ha eghọn sansan uvuẹn omayen ruiruo fọkiẹ ojemẹ ekware, nọyẹ o vwobọrhọ irueruo ekware izede rọ vwọ fon. Uruemru ọnana ọnọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ohworho na rhẹ i Jehova. Ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho vwo ẹhẹn ọsọsọ jeghwai lẹrhiẹ ha ukẹro kpekpa ni ekware. (Colossians 3:5) Ohworho ro vwo uruemru ijẹfuọn ọnana, rọ ji bẹn riẹn rọ nọ dobọ ye ji, o vwo fiobọrhotọre-e. (Psalm 86:5; 1 John 3:20) Orhianẹ erhirhiẹ ọnana ye wu havwọ, dabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ sa erhumu. Kẹnoma rẹn ekwakwa jerẹ ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, rọ nọ sabu lẹrhuọ vwo iroro re vwa fon. Ta rẹn eri vwiẹruọ ri rhiẹ Ilele Kristi, yanghene ugbehian ro te edje ne, rọ họghọ rẹn irhi Jehova. (Proverbs 1:8, 9; 1 Thessalonians 5:14; Titus 2:3-5) Vwo imwẹro na taghene i Jehova ọ mẹrẹn omẹdamu ọnọ wu na sẹrorẹ irueruo ri fonron, o ji nie ghanghanren.—Psalm 51:17; Isaiah 1:18.

▸ Urhomu-ẹmro 9, udjoghwẹ 9

Jehova ọ kwaphiẹ orọnmo rhọ no rhiẹ ọhworhare owu ọrhẹ ọmase owu. Uvuẹn ọke emọ Israel, Osolobrugwẹ ọ kweri nẹ ehworhare i rọnmọ ghwẹ ọmase owu, ọrẹn ọnana rhẹ egbemwuo ọnẹyen notọre rhe-e. Inyenana, Jehova o vwo ekwerhọ kpahen aruẹ orọnmo ọnana uvwre ihworho enẹyen ghwomara-an. Ane owu ọvo yẹ esa ono vwo, esa owu ọvo yẹ ane ono vwo.—Matthew 19:9; 1 Timothy 3:2.

▸ Urhomu-ẹmro 10, udjoghwẹ 12

Jehova ọ guọlọre nẹ esa ọrhẹ ane i rhirhiẹ ye kugbe ye te ẹdẹ uhwu. (Genesis 2:24; Malachi 2:15, 16; Matthew 19:3-6; 1 Corinthians 7:39) O kweri na fon orọnmo orhianẹ owuọwan usuẹn aye ọ ghwọwe.  Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọrana, Jehova ọ yẹ ọreva ye re ru sọ na uphẹn ro no brorhiẹn sẹ ọnọ fan orọnmo na.—Matthew 19:9.

Ọkezẹko, Ilele Kristi ezẹko e brorhiẹn taghene aye ina hẹriẹ dedevwo irueruo ọfanrhiẹn ọ homaphia-a. (1 Corinthians 7:11) Olele Kristi ọnọ sabu kpare udjoghwẹ rọ nọ hẹriẹ, uvuẹn erhirhiẹ enana.

• Ra ha arudo je tiobọnu userhumu: Ọrana ọke esa na o vwo kwe hẹrote ekrun ọnẹyen ọrẹ ugboma, te erhirhiẹ igho ọ karen ekrun na yanghene aye i vwa mẹrẹn emaren ria-a.—1 Timothy 5:8.

• Ekpe ọgbogbanhon: Orhianẹ owuọwan uvuẹn orọnmo na o roro taghene erhirhiẹ omọkpokpọ yanghene arhọ ye ọ ha imwofẹn fọkiẹ ekpe ọgbogbanhon.—Galatians 5:19-21.

• Erhirhiẹ re fi onyerẹnkugbe ohworho o vwori rhẹ i Jehova rhẹ imwofẹn: Orhianẹ esa yanghene ane na ọ damoma rọ nọ dobọ ohworho rọ rọnmọ na ji, nọ jọ rhọ ga i Jehova.—Acts 5:29.

▸ Urhomu-ẹmro 11, udjoghwẹ 19

Ọwan ephian i guọlọ ujiri ọrhẹ uduẹharhaghwẹ. (Proverbs 12:25; 16:24) Ọwan ina sabu bọn owuowọnwan gbanhon nyoma ẹmro ẹguọlọ ọrhẹ ẹmro esiri. Aruẹ ẹmro erana ina ha userhumu rẹn imizu ọwan sabu din, jeghwai rha ga i Jehova udabọ ebẹnbẹn egbogbanhon. (Proverbs 12:18; Philippians 2:1-4) Orhianẹ ẹhẹn ohworho o seriotọre, o fori nẹ ọwan i dabu kerhọ ye, jeghwai damoma vwẹruọ oborẹ o roro. Ọrana ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ ana ta yanghene oborẹ ene ruo, na sabu ha userhumu riẹn. (James 1:19) Bru ẹkẹ te oma wu na dabu rhe imizuo ehworhare ọrhẹ emẹse, neneyo wu sabu rhe oborẹ aye i guọlọre. Ọke ọrana ne wu na sabu sa aye erhumu guọlọ userhumu mie Ohworho ro rhiẹ esiri urhebro ephian ọrhẹ uduẹharhaghwẹ, ro rhiẹ ekete aye ina dabu mẹrẹn obọdẹn omẹrhuọnrhuọn.—2 Corinthians 1:3, 4; 1 Thessalonians 5:11.

▸ Urhomu-ẹmro 12, udjoghwẹ 16

Baibol na ọ ghwai jurhi kirighwo sekpahen irueruo orọnmo-o. Irueruo amwa ọrhẹ irhi igọmẹti i vẹnẹren uvuẹn ekete owu riẹ ọrọrọ. (Genesis 24:67; Matthew 1:24; 25:10; Luke 14:8) Ekete rọ mai ghanren uvuẹn irueruo orọnmo yẹ ive ihworho ra rọnmọ na e ve obaro i Jehova. Buebun ihworho ra rọnmọ i guọlọre taghene ihworho ekrun aye ọrhẹ igbehian aye ri kpẹnkpẹnren i rhirhiẹ ye ọke aye e ve ive orọnmo aye, aye i ji guọlọ taghene ọkpako ọ tẹmro orọnmo ra bọn kpahen i Baibol. Ihworho ra rọnmọ na yi ne brorhiẹn aruẹ akpẹriọ rẹ aye ine ruo ọke irueruo orọnmo na o fun ne, orhianẹ ẹkwaphiẹrhotọre omaran ọ havwiẹ. (Luke 14:28; John 2:1-11) Kemru kemru rẹ ihworho ra rọnmọ na i brorhiẹn rẹ aye ine ruo uvuẹn irueruo orọnmo aye, aye i damoma nọ ha ujiri vwe i Jehova. (Genesis 2:18-24; Matthew 19:5, 6) Iruemru-urhi Baibol ọnọ ha userhumu rẹn aye bru omamọ orhiẹn. (1 John 2:16, 17) Orhianẹ ihworho ra rọnmọ na ina ghalẹ enyo ro mwu ohworho uvuẹn akpẹriọ na, e jenẹ o mwu aye ẹro taghene a dabu hẹrote ẹkwaphiẹrhotọre akpẹriọ na. (Proverbs 20:1; Ephesians 5:18) Orhianẹ aye i brorhiẹn aye ine kporo ikpekporo yanghene emru ro sekpahen iruẹn ọrhẹ ughe, o fori nẹ aye i damoma neneyo ekwakwa enana i ha ujiri vwe i Jehova. O fori nẹ ihworho ra rọnmọ na i tẹnrovi onyerẹnkugbe aye rhẹ Osolobrugwẹ kugbe omomaye, ukperẹ ọnọ ghwai rhiẹ ẹdẹ irueruo orọnmo na ọvo.—Proverbs 18:22; wu rha guọlọ iyẹnrẹn erọrọ, se Weddings That Are Honorable in the Sight of God and Man, Prove Your Faith by Your Life Course, Increase the Joy and Dignity of Your Wedding Day uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrẹ October 15, 2006, aruọbe 18-31.

▸ Urhomu-ẹmro 13, udjoghwẹ 18

Ọwan i guọlọ bru omamọ orhiẹn ra bọn kpahen iruemru-urhi Baibol. Jerẹ udje, esa yanghene ane ro vwo rhiẹ Oseri Jehova, ọnọ sabu ha use rẹn ọrẹ ọye ọ rọnmọ ro rhiẹ Oseri Jehova, no kwomakugbe ihworho ekrun aye riakpọ uvwre ọke aye e riorẹ akpọ na. Aruẹ erhirhiẹ ọnana ọrhọ homaphia, me wu ne ruo? Orhianẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọnọ o kweri ne wu nya, wu na sabu dje fiotọre harẹn ohworho wa rọnmọ na taghene irueruo egehọ i rhe surhobọmwu akpẹriọ na, wu  vwobọrhọ aye-e. O fori wu ji roro sẹ wu ne rhiẹ ukọ harẹn awọrọ orhianẹ wu riẹ akpẹriọ na.—1 Corinthians 8:9; 10:23, 24.

Yanghene ohworho ro fi ruo rhẹ iruo, ọnọ sabu yọ ẹghẹlẹ uvwre ọke aye a riorẹ. O fori wu tiẹn ẹghẹlẹ na? Ọ ghwai fo-o. Orhienbro ọnọ wu na ha ẹghẹlẹ na yanghene wu na ten ẹghẹlẹ na, ọnọ sabu sekpahen ukẹro rẹ ohworho ro fi ruo rhẹ iruo na ọ ha ni ẹghẹlẹ na. Ọye ọ hariẹ taghene ẹghẹlẹ na usuẹn irueruo orẹ na? Gbinẹ ọ ha ye dje ekpẹmẹ phia? Wu rhe roro kpahen enana ọrhẹ erhirhiẹ erọrọ, ne wu na sabu brorhiẹn sẹ o fori wu ha ẹghẹlẹ na.

Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, ohworho ọnọ sabu yọ ẹghẹlẹ uvwre ọke irueruo orẹ na, ọ vwọ ta wẹn: “Mi rheri taghene wu vwa riorẹ ọnana-a, ọrẹn mi guọlọ ha ọnana ruẹ ẹghẹlẹ wẹn.” Ọkezẹko ohworho na ọ guọlọ dje uruemru esiri phia. Gbinẹ o vwo oborẹ ọsoriẹ we roro taghene ohworho na ọ damu esegburhomẹmro ọnọ nẹ, yanghene ọ damoma ne wu vwobọrhọ orẹ na? Wu rhe roro kpahen ọnana hin, wẹwẹ yi ne brorhiẹn sẹ wu na ha ẹghẹlẹ na yanghene wu ha ye-e. Uvuẹn orhienbro ọwan ephian, ọwan i guọlọ vwo omamọ ẹhẹn obrorhiẹn jeghwai vwo atamwu kpahen i Jehova.—Acts 23:1.

▸ Urhomu-ẹmro 13, udjoghwẹ 22

Uvuẹn erhirhiẹ buebun, arha dabu kwaphiẹ ẹghwọ rhọ izede ufuoma, orho fo no rhiẹ ebẹnbẹn egbogbanho-on. (Matthew 5:23-26) Harẹn Ilele Kristi ephian, o fori nẹ ujiri rẹ aye ina harẹn i Jehova ọrhẹ okugbe ukoko na, orhiẹ emru ukaro harẹn aye.—John 13:34, 35; 1 Corinthians 13:4, 5.

Orhianẹ Ilele Kristi awanva i vwo ẹghwọ fọkiẹ ẹmro ri sekpahen eyẹsuọ, o fori nẹ aye i kwaphiẹ ẹmro na rhọ, aye i vwa kpare owuowọnwan riẹ ikọtu-u. Uvuẹn 1 Corinthians 6:1-8, avwaye ọ ta kpahen urhebro ọnyikọ Paul ro sekpahen ẹzọn ese uvwre Ilele Kristi awanva. Re se imizu ọwan ẹzọn riẹ ikọtu, ọ rhua ofa vwe i Jehova ọrhẹ ukoko na. Uvuẹn Matthew 18:15-17, e kele idjaghwẹ esa ro fori nẹ Ilele Kristi i kpare neneyo aye i sabu kwaphiẹ ẹghwọ ọgbogbanhon rhọ jerẹ, ra rhaphiẹ ohworho yanghene ra ghwa ohworho ria. (1) O fori nẹ  aye i kiki kwaphiẹ ẹmro na rhọ uvwre omoma aye vwẹre. (2) Ọrana ọrhọ wia-an, gba ha omizu owu yanghene awanva ri te edje ne uvuẹn ukoko na lele oma, nẹ aye i sa erhumu. (3) Orho rhianẹ ẹmro na ọ ji ha otọrẹ, aye i gba kpariẹ vwe ekpako ukoko nẹ aye i kwaphiẹ ye rhọ. Erhirhiẹ na orho te omaran, ekpako na ina ha iruemru-urhi Baibol ha userhumu rẹn ihworho rẹ ẹmro na o sekpahen, nẹ aye i sabu tẹmro na rhẹ owu ọrẹ ufuoma. Orhianẹ ihworho ezẹko rẹ ẹmro na o sekpahen e kwe nyalele iruemru-urhi Baibo-ol, ono fo nẹ ekpako ukoko i kpare idjaghwẹ kpahiẹn.

O vwo erhirhiẹ ezẹko ra na sabu se ohworho ẹzọn obẹ ikọtu, erhirhiẹ jerẹ orọnmo ẹfan, ohworho ro fori rọ nọ hẹrote ọmọ, igho re bruru ra na kwa rẹn ohworho ra rọnmọ bi, igho ra kwa rẹn ohworho ọrhọ ruotọre nẹ iruo, yanghene uku ẹghalẹ. Olele Kristi ọrhọ nyoma izede ọnana kwaphiẹ ẹmro na rhọ izede ọrẹ ufuoma, ọye ọ kparehaso urhebro i Pau-ul.

Okpetu ọgbogbanhon ọrhọ homaphia, jerẹ ra gba ohworho gbẹ, ra gba ọmọvwerhe gbẹ, ra djofẹn mwu ohworho, uhieso, yanghene erhe kpe ohworho, Olele Kristi rọ yọ nẹ aruẹ iyẹnrẹn ọrana rẹn ihworho ri ha omẹgbanhon usuon, ọ kparehaso urhebro i Pau-ul.

▸ Urhomu-ẹmro 14, udjoghwẹ 14

Nẹ ọke ogba Eden rhe, Echu ọ damoma rọ nọ phiẹ ituakpọ rhọ. (Genesis 3:1-6; Revelation 12:9) O rheri taghene ọrhọ sabu biomu iroro ọwan, ọnọ sabu riẹriẹ ọwan ru oborẹ obiomurun. (2 Corinthians 4:4; James 1:14, 15) Ọ nyoma usun oseghe, ẹga, eyẹsuọ, iruẹn ọrhẹ ughe, isukuru eduado, ọrhẹ ekwakwa buebun erọrọ jiri iroro enẹyen, no ji ru aye ni họhọ oborẹ orhomurun.—John 14:30; 1 John 5:19.

Echu o rheri taghene orho vwo ọke buebun rọ nọ phiẹ ihworho rhọ-ọ. Omarana, no ruẹ ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri nọ sabu phiẹ ihworho buebun rhọ. Ihworho ra ga i Jehova yẹ ọye ọ mai tẹnroviẹ. (Revelation 12:12) Ọwan arha jomarhotọre-e, bibiesuọn bibiesuọn i Dẹbolo ono biomu iroro ọwan rhotọre. (1 Corinthians 10:12) Jerẹ udje, Jehova ọ guọlọre nẹ orọnmo ọ tọ. (Matthew 19:5, 6, 9)  Ọrẹn, ihworho buebun inyenana e ni orọnmo jerẹ eyẹsuọ kpekpa ra na sabu fan ọke ro jerẹ aye. Ughe buebun ra haphia uvuẹn ekpetughe, e jiri aruẹ iroro ọnana. Ọwan i vi damoma neneyo ukẹro rẹ akpọ na ọ ha ni orọnmo ọ jọ rhọ hobọte ọwan.

Izede ọrọrọ Echu ọ damoma rọ nọ phiẹ ọwan rhọ, yẹ uruemru ra hẹroso omobọ ọwan. (2 Timothy 3:4) Arha jomarhotọre-e, arha họghọ rẹn ihworho ri Jehova ọ ha mwu ẹrhẹ omẹgbanhon usuo-on. Jerẹ udje, omizu ọhworhare ọnọ sabu rhe vwo ẹhẹn rọ tiẹn ọkpọvi ekpako ukoko. (Hebrews 12:5) Yanghene omizu ọmase ọnọ sabu rha ha ukẹro sakamu ni ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova ro sekpahen urhomu ekrun na.—1 Corinthians 11:3.

O fori ne ni oma ọwan so nẹ i Dẹbolo o jo rho biomu iroro ọwan. Omarana, ọwan i guọlọ hẹrokele iroro i Jehova, jeghwai “tẹnrovi ekwakwa ri ha obẹ odjuwu.”—Colossians 3:2; 2 Corinthians 2:11.

▸ Urhomu-ẹmro 16, udjoghwẹ 9

Ọwan ephian i guọlọ vwo omọkpokpọ, jeghwai simi oma ọwan izede rọ mai rhomu erhe kpomẹ. (Isaiah 38:21; Mark 5:25, 26; Luke 10:34) Inyenana, o vwo ena irueruo omesimo buebun rẹ idọkitọ ọrhẹ awọrọ a ha ruiruo. Ọke erhe brorhiẹn aruẹ omesimo re ne vwobọrhọ, orhiẹ oborẹ ọ ghanren na nyalele iruemru-urhi Baibol. Ọwan i karorhọ taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu simi ọwan bẹmẹdẹ. O fo na tẹnrovi emiamo ọwan te erhirhiẹ re ne gbobọhiẹn ogame i Jehova-a.—Isaiah 33:24; 1 Timothy 4:16.

O fori na jomarhotọre na sabu kẹnoma rẹn omesimo ro surhobọmwu omẹgbanhon ikpodje. (Deuteronomy 18:10-12; Isaiah 1:13) Omarana, bọmọke ene ki kwerhọ omesimo yanghene umwu owuorowu, o fori na damoma rhe oborẹ ọ ha oberhumie ọrhẹ aruẹ iroro ro jirẹ. (Proverbs 14:15) O fo nọ sẹrẹ ọwan ẹro taghene Echu ọ damoma rọ nọ phiẹ ọwan rhọ ne vwobọrhọ irueruo ikpodje-e. Wu rhe vwo ẹhẹn eveva taghene omesimo na o surhobọmwu irueruo ikpodje, ono rhomu wu ghwai nyajevwo.—1 Peter 5:8.

▸ Urhomu-ẹmro 16, udjoghwẹ 18