1-3. (a) Marhẹ oma o ru ihworho buebun kpahen owian aye? (b) Enọ ego ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

IHWORHO ephian a wian gbangbanhon nẹ aye i sabu hẹrote oma aye ọrhẹ ekrun aye. Ihworho buebun e vwo ẹguọlọ kpahen owian aye-e, ezẹko a zofẹn aye ine riẹ iruo kẹdẹ kẹdẹ. Orhianẹ omaran we roro, me wu na sabu ru ne wu mẹrẹn omamerhomẹ nẹ owian ọnọ rhe? Marhẹ wu ne ru vwo omamerhomẹ kpahen owian ọnọ?

² Jehova ọ ta rẹn ọwan: “Ituakpọ ephian ina re, da jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ nẹ owian ọgbogbanhon aye rhe. Ọnana ẹghẹlẹ Osolobrugwẹ.” (Ecclesiastes 3:13) Jehova ọ maren ọwan rhẹ ọdamẹ ra na wian. Ọ guọlọre ne vwo omamerhomẹ kpahen oborẹ ọwan e ruẹ.—Se Ecclesiastes 2:24; 5:18.

³ Omarana, me yọ nọ sa ọwan erhumu riamerhen owian ọwan? Aruẹ ewian ego yo fori nẹ Ilele Kristi kẹnoma riẹn? Marhẹ ene ru sabu ruẹ owian ọwan ọrhẹ ogamẹ ra harẹn i Jehova no serhọ ovwan? Owian ọghoghanren ọgo yo fori ne vwobọrhọ?

4, 5. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni owian?

⁴ Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen owian. Genesis 1:1 ọrhọ ta: “Uvuẹn ọtonrhọ, Osolobrugwẹ ọ ma idjuwu na ọrhẹ otọrakpọ na.” Ọke Osolobrugwẹ ọ ma akpọ na ọrhẹ kemru kemru hin, nọ tare taghene ọsoso ekwakwa rọ maren i “rhomurun omamọ.” (Genesis 1:31) Oma ọ merhen Ọmemama ọwan kpahen oborẹ ọ maren na.—1 Timothy 1:11.

⁵ Jehova ọ ji dobọ owian ji-i. Jesu nọ tare: “Ọsẹ mẹ ọ wian me te ọke ọnana.” (John 5:17) Dedevwo ọwan e rhe ọsoso ekwakwa igbevwunu ri Jehova o ruẹ-ẹ, ọrẹn e rhe ezẹko usuẹn aye. O jiri ne rọ havwọ ẹsanọ ihworho ri ne lele Ọmọyen Jesu Kristi sun uvuẹn Uvie na. (2 Corinthians 5:17) Jehova ọ hẹrote jeghwai sẹrorẹ ituakpọ ọke ephian. Nyoma owian aghwoghwo na, iduduru ihworho i rhe me yono kpahen i Jehova ne, jeghwai vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ i paradais.—John 6:44; Romans 6:23.

6, 7. Aruẹ owian ọgo yi Jesu o ruru?

⁶ Jesu o ji vwo ẹguọlọ kpahen owian jerẹ Ọsẹ ye. Jesu ọ ki rhiẹ otọrakpọ, ọye yẹ “ọwena owian” Osolobrugwẹ, o vwobọrhọ ọsoso ekwakwa ra maren obẹ odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na. (Proverbs 8:22-31; Colossians 1:15-17) Ọke rọ ha otọrakpọ na, Jesu ọ ji wian omamọ. Ọke rọ ha idama, o yono owian ikapita, ọkezẹko ọ karẹn eghwa ọrhẹ ekwakwa eghwa erọrọ. Jesu ọ tẹn ona owian yen omamọ, te erhirhiẹ re rhe yi rhẹ “ikapita.”—Mark 6:3.

⁷ Ọrẹn, owian rọ mai ghanren rẹn i Jesu ọke rọ ha otọrakpọ na yẹ ọrẹ o ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, jeghwai yono ihworho kpahen i Jehova. Ẹgbukpe esa gbẹ  uphrophro ọvo yo vwori ro no ghwoghwo, omarana nọ tuẹn owian yen rhọ nẹ igidurhiọke ye te ason. (Luke 21:37, 38; John 3:2) Jesu ọ nya iroko uzusionrin buebun uvuẹn izede ri vwo oghwurhie, nọ sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn ihworho buebun.—Luke 8:1.

8, 9. Mesoriẹ i Jesu ọ mẹrẹn omamerhomẹ nẹ owian yen?

⁸ Owian Osolobrugwẹ ọ họhọ emaren harẹn i Jesu. Owian ọnana ọ yẹ ye omẹgbanhon. O vwo ẹdẹ ezẹko ri Jesu ọ vwọ sabu mẹrẹn ọke riẹ emaren, nime ọ wian gbangbanhon. (John 4:31-38) Ọ ha uphẹn ephian yono ihworho kpahen Ọsẹ ye. Ọnana yẹ ọsoriẹ ọ sabu ta rẹn i Jehova: “Mi ha odidi wẹn uvuẹn otọrakpọ na ne, mi ru owian wu yẹre mẹ taghene mi ru hin ne.”—John 17:4.

⁹ Itiọrurhomẹmro, Jehova ọrhẹ i Jesu i wian gbanhon omamọ, aye i ji mẹrẹn aghọghọ ọrhẹ evwẹnvuọn nẹ owian aye rhe. Ọwan i guọlọ “hẹrokele Osolobrugwẹ,” jeghwai ‘ha kpahen idjaghwẹ i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn.’ (Ephesians 5:1; 1 Peter 2:21) Ọnana yẹ ọsoriẹ o fo na wian gbangbanhon, ne ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn kowian kowian re ruẹ.

10, 11. Me yọ nọ sa ọwan erhumu vwo omamọ uruemru kpahen owian ọwan?

¹⁰ Re rhiẹ ihworho i Jehova na, ọwan na wian gbangbanhon na sabu hẹrote oma ọwan ọrhẹ ekrun ọwan. Ọwan i guọlọ mẹrẹn omamerhomẹ nẹ owian ọwan, ọrẹn ọnana ọnọ sabu rhiẹ egbobọse rẹn ọwan. Omarana, me ya na sabu ru orhianẹ a vwa mẹrẹn omamerhomẹ nẹ owian ọwa-an?

¹¹ Vwo omamọ uruemru. Ọkezẹko ọwan i sabu wene ekete yanghene oborẹ a wian owian ọwan  lele-e, ọrẹn ana sabu wene uruemru ọwan. Erhe rhe oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie ọwan, ọnọ sa ọwan erhumu. Jerẹ udje: Jehova ọ guọlọre nẹ urhomu ekrun o ru ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri nọ hẹrote edamẹ ekrun ọnẹyen. Itiọrurhomẹmro, Baibol na ọ tare taghene ohworho rọ vwọ hẹrote ekrun ọnẹyen, “o ji biomu ghwẹ ohworho ro vwo vwo esegburhomẹmro.” (1 Timothy 5:8) Orhianẹ wẹwẹ urhomu ekrun, wian gbangbanhon ne wu hẹrote ekrun ọnọ. Sẹ wu vwo ẹguọlọ kpahen owian ọnọ yanghene we vwo ẹguọlọ kpahiẹ-ẹn, rhe taghene wu rha hẹrote ekrun ọnọ, wa lẹrhẹ oma merhen i Jehova.

12. Erhe rhiẹ ọgbowian ji ta urhomẹmro, marhẹ ono ru rhua erere vwe ọwan?

¹² Rhiẹ ọgbowian jeghwai rha ta urhomẹmro. Ọnana ọnọ sabu lẹrhiẹ phẹrẹ ra na mẹrẹn omamerhomẹ nẹ owian ọwan. (Proverbs 12:24; 22:29) Habaye, ohworho ro fi ruo rhẹ owian ọnọ hẹrosuọ. Era yẹ ihworho owian a hẹroso ihworho ra ta urhomẹmro nime aye i vwe so igho, ekwakwa, yanghene ọke-e. (Ephesians 4:28) Ọrọ mai ghanren, Jehova o rhe ọke ra wian gbanhan jeghwai ta urhomẹmro. Wu na sabu vwo “ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron,” nime wu rheri taghene wa lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ wu vwo ẹguọlọ kpahen.—Hebrews 13:18; Colossians 3:22-24.

13. Erere ọrọrọ ọgo ya sabu mẹrẹn arha ta urhomẹmro uvuẹn ekete ra wian?

¹³ Mẹrẹnvwrurhe taghene uruemru ọnọ uvuẹn ekete wa wian ọ rhua ujiri vwe i Jehova. Ọnana emru ọrọrọ rọ nọ sabu lẹrhẹ oma merhen ọwan kpahen owian ọwan. (Titus 2:9, 10) Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene owuọwan usuẹn ihworho ọwan e lele wian, ọ guọlọ  yono i Baibol na fọkiẹ omamọ udje ọwan.—Se Proverbs 27:11; 1 Peter 2:12.

14-16. Me yo fori ne roro kpahen ọke arha djẹ iruo?

¹⁴ Baibol na o kele edẹ iruo rẹ Olele Kristi ono ruo yanghene ọrẹ ono jo ruo-o. Ọrẹn o vwo iruemru-urhi ri na sa ọwan erhumu bru omamọ erhiẹn sekpahen iruo ọwan. (Proverbs 2:6) Ọke ra ha iruemru-urhi Baibol ruiruo, ana sabu nọ ọwan enọ enana.

¹⁵ Iruo ọnana ọnọ lẹrhẹ mẹ ru emru ri Jehova ọ  tare taghene ọ sọre? Ọwan i yono kpahen irueruo ezẹko ri Jehova o vwo utuoma kpahen, jerẹ uhi eso ọrhẹ ofian ẹmọrọn. (Exodus 20:4; Acts 15:29; Ephesians 4:28; Revelation 21:8) Omarana, o fori na dabu jomarhotọre kẹnoma rẹn iruo ri kparehaso iruemru-urhi Jehova.—Se 1 John 5:3.

¹⁶ Iruo ọnana ọ hobọtua jeghwai jiri irueruo ri Jehova o vwo utuoma kpahen? Jerẹ udje, arha yọ iruo re dede ihworho uvuẹn ihọspita ra kparen evwan vwo? O vwo oborẹ ọsọre re ne ruẹ iruo re dede ihworho-o. Ọrẹn wu rhe ukẹro ri Jehova ọ ha ni evwan ẹkparen. Omarana, dedevwo wu vwobọrhọ evwan ẹkparen na-a, wu roro taghene wu riẹ iborhin sekpahen ukẹro ri Jehova ọ ha ni evwan ẹkparen?—Exodus 21:22-24.

17. Me yọ nọ sa ọwan erhumu bru omamọ erhiẹn ri na lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ?

¹⁷ Arha ha iruemru-urhi Baibol ruiruo, ana sabu rhiẹ aruẹ ihworho ra hunute uvuẹn Hebrews 5:14, “era nyoma omẹgbanhon ọmẹrẹnvwrurhe aye re yonorin ruiruo nẹ aye i fi ovẹnẹ rhẹ oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre.” Gba nọ oma: ‘Mi rha ha iruo ọnana, ono rhiẹ ukọ rẹn awọrọ? Iruo ọnana ọnọ lẹrhẹ mẹ nyajẹ ọrẹ mia rọnmọ ọrhẹ emọ mẹ riẹ ẹkwotọre ọrọrọ? Marhẹ ọnọ hobọte aye lele?’

18. Mesoriẹ orhiẹ emru egbobọse ra na tẹnrovi ogame ọwan?

¹⁸ Ọnọ sabu bẹn re ne fi ogame i Jehova rhẹ ekete ọrukaro uvuẹn “ọke egbogbanhon ra bẹn enyerẹn” na. (2 Timothy 3:1) Na sabu mẹrẹn iruo jeghwai sẹroriẹ, emru egbobọse omamọ. O fori na hẹrote ekrun ọwan, ọrẹn ọwan i rheri taghene ogame ọwan yẹ emru ukaro. O fo na lẹrhẹ ekwakwa ugboma rhiẹ oborẹ ọ  mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwa-an. (1 Timothy 6:9, 10) Omarana marhẹ ene ru “gbẹro rhẹ ekwakwa ri mai ghanren” jeghwai hẹrote ekrun ọwan ọke owu ọvo na?—Philippians 1:10.

19. Marhẹ ẹruẹhaso i Jehova o ru sa ọwan erhumu ha ukẹro ro serhọ ovwan ni owian ọwan?

¹⁹ Hẹroso i Jehova ọke ephian. (Se Proverbs 3:5, 6.) Ọwan i rheri taghene Osolobrugwẹ o rhe edamẹ ọwan, ọ jeghwai hẹrote ọwan. (Psalm 37:25; 1 Peter 5:7) Ẹmro ọnẹyen ọrhọ ta rẹn ọwan: “Jenẹ akpenyerẹn are vabọ ufiuvwele igho, nẹ are i vwo otemẹ kpahen ekwakwa are i vwori. Fọkime ọye ọ tare: ‘O vwo ọke owuorowu mi na nyajẹ owẹwẹ vwo-o, mi jeghwai zẹ jẹ owẹwẹ vwo-o.’” (Hebrews 13:5) Jehova ọ guọlọ taghene e brudu ọke ephian kpahen oborẹ ene ru hẹrote ekrun ọwa-an. Ọgbọ buebun, ọye o djerie phia taghene ọnọ sabu hẹrote edamẹ ihworho enẹyen. (Matthew 6:25-32) O toro oborẹ erhirhiẹ owian ọwan ọ havwọ-ọ, ọwan e ji yono Ẹmro Osolobrugwẹ ọke ephian, ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, jeghwai riẹ iyono ukoko.—Matthew 24:14; Hebrews 10:24, 25.

20. Marhẹ ene ru ruẹ akpenyerẹn ọwan lọhọ?

²⁰ Ru ukẹruọ lọhọ. (Se Matthew 6:22, 23.) Ọnana o mevirhọ taghene wu ne ru akpenyerẹn ọnọ lọhọ, neneyo wu sabu tẹnrovi ẹga i Jehova. Ọwan i rheri taghene ono rhiẹ emru akpa ra na ha uphẹn rẹn igho, omamọ enyerẹn, yanghene ekwakwa ri serhe obọ, ni rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren ghwẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Osolobrugwẹ. Omarana, me yọ nọ sa ọwan erhumu ha ekwakwa eghoghanren karo? Ọwan i damoma na ja rha riosa. Orhianẹ ọwan a riosa, damoma ne wu kwa ye nẹ obọ. Arha jomarhotọre-e, ekwakwa ugboma ina sabu ha ọke  ọrhẹ omẹgbanhon ọwan, ọkezẹko a ji sabu vwo ọke ra na nẹrhomo, yono, yanghene ghwoghwo-o. Ukperẹ ana ha uphẹn rẹn ekwakwa ugboma ni rhiẹ emru ukọ uvuẹn akpenyerẹn ọwan, o fori ne vwo otemẹ kpahen ekwakwa eghoghanren jerẹ “emaren kugbe iwun.” (1 Timothy 6:8) Uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ ra havwọ, o fori ne ni erhirhiẹ ọwan so nẹ ọke fiẹ ọke, na mẹrẹn oborẹ ene ru ga i Jehova vuọnvuọn.

21. Mesoriẹ ene brorhiẹn oborẹ ana ha karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan?

²¹ Ha ekwakwa ri fori karo. O fori na ha ọke, omẹgbanhon, ọrhẹ ekwakwa ugboma ọwan ruiruo izede  ẹghwanren. Arha jomarhotọre-e, ekwakwa ri vwa ghwai ghanren jerẹ isukuru yanghene igho, ina ha ọke ọwan. Jesu ọrhọ ta: “Rha . . . guọlọ Uvie na vwẹre.” (Matthew 6:33) Odjẹ ọwan, iruemru ọwan, oborẹ ọwan e ruẹ kẹdẹkẹde, ọrhẹ ẹkẹ re bru te oma, o dje oborẹ ọwan i ha karo uvuẹn ọmudu ọwan.

22, 23. (a) Owian ọghoghanren ọgo yẹ Ilele Kristi i vwori? (b) Me yọ nọ sa ọwan erhumu mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian ọwan?

²² Owian rọ mai ghanren re vwori yẹ ẹga ra na harẹn i Jehova jeghwai ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ. (Matthew 24:14; 28:19, 20) Jerẹ i Jesu, ọwan i guọlọ ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn owian ọnana. Ihworho ezẹko i riẹ ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro ya ga ne. Awọrọ e yono edjadjẹ ọrọrọ nẹ aye i sabu ghwoghwo rẹn ihworho ra djẹ edjadjẹ ọrana. Lele ihworho erana tẹmro kugbe, jeghwai nọ aye kpahen oborẹ aye i rurie lele. Aye ina ta wẹn taghene akpenyerẹn aye o vwo omamerhomẹ ghwẹ ọke bi.—Se Proverbs 10:22.

²³ Inyenana, buebun ọwan a ghwọghọ ọke buebun rhẹ iruo ọwan neneyo a sabu hẹrote edamẹ ekrun ọwan. Jehova o rhe kpahen ọnana, o dje ọdaremẹro kpahen kemru kemru re ruẹ na sabu hẹrote ekrun ọwan. Omarana, jenẹ ọwan i hẹrokele i Jehova ọrhẹ Jesu wian gbangbanhon ọke ephian, uvuẹn owian ra wian ephian. Ọwan i karorhọ taghene owian rọ mai ghanren rẹn ọwan, yẹ ẹga ra na harẹn i Jehova ọrhẹ iyẹnrẹn esiri Uvie Osolobrugwẹ re ne ghwoghwo. Ọnana ọnọ yẹ ọwan obọdẹn aghọghọ.