1, 2. (a) Ọkpọvi ọrọmo yẹ ọwan ina nyalele? (b) Enọ ego yẹ ọwan ine yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

ỌKE WA ha ọmọvwerhe, ọkezẹko eri vwiẹruọ i ta wẹn dẹ ne ne wu ru emru wu vwa guọlọ ru. Wu vwo ẹguọlọ kpahen eri vwiẹruọ, wu jeghwai rhe taghene o fori nẹ wu họghọ rẹn aye. Udabọ ọrana, ọkezẹko wu vwa guọlọ họghọ rẹn aye ọke ephia-an.

² Ọwan i rheri taghene i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan, o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. Ọ hẹrote ọwan jeghwai tiobọnu ekwakwa ephian ọwan i guọlọre na sabu mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn akpenyerẹn. Jehova o tiobọnu ọkpọvi ra guọlọre na sabu fikparobọ. Ọkezẹko, ọ nyoma awọrọ ha ọkpọvi rẹn ọwan. O fori na họghọ rẹn omẹgbanhon usuon i Jehova. (Proverbs 24:21) Ọrẹn, mesoriẹ ọ bẹn rẹn ọwan ra na ha ọkpọvi ọkezẹko? Mesoriẹ i Jehova ọ guọlọ taghene ọwan i nyalele ọkpọvi? Marhẹ e ru djephia taghene a họghọ rẹn omẹgbanhon usuon ọnẹyen?—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 9.

3, 4. Marhẹ ituakpọ i ru ha ijẹgba riuku? Mesoriẹ ọnọ bẹn rẹn ọwan ra na ha ọkpọvi mie awọrọ?

³ Ọkezẹko ọwan e vwo ẹhẹn ẹkparehaso. A mẹrẹn ọnana vwrurhe ọke ọhworhare ọrhẹ ọmase ọrukaro Adam ọrhẹ Eve e ruẹ ọdandan. Dedevwo aye ihworho ri gbare, aye i kparehaso omẹgbanhon usuon Osolobrugwẹ. Nẹ ọke ọrana rhe, ituakpọ ephian ni ma ha ijẹgba riuku. Erhirhiẹ ijẹgba ọwan usuẹn emru owu, rẹ ọsoriẹ ọ bẹn ra na nyalele ọkpọvi ro nẹ obẹ i Jehova ọrhẹ ituakpọ sa. Emru ọrọrọ rọ ji suiẹ, ihworho i Jehova ọ ha tiobọnu ọkpọvi rẹn ọwan ihworho ri vwa gba.—Genesis 2:15-17; 3:1-7; Psalm 51:5; Romans 5:12.

⁴ Nime ọwan ihworho ri vwa gba, ọwan na kparoma. Omẹkpare ọ lẹrhiẹ bẹn ra na nyalele ọkpọvi. Jerẹ udje, ọke emọ Israel, Jehova ọ djẹ i Moses no sun ihworho Enẹyen. Ọrẹn ọhworhare re se Korah, rọ ga i Jehova ẹgbukpe buebun ne, nọ kparoma jeghwai kparehaso i Moses. Dedevwo i Moses yo sun ihworho Osolobrugwẹ, ọye ọ vwọ kparoma-a. Itiọrurhomẹmro, e djerie rhẹ ọhworhare ro mai vwo omeriotọre ọke ọrana. Ọrẹn Korah o vwo kwe ha ọkpọvi Moses ọ haphia-a. Ọ tobọ riẹriẹ ihworho buebun kwomakugbe yi ji kparehaso i Moses. Me yọ phia rẹn i Korah ọrhẹ eri kparehaso i Moses? Aye i hwuru. (Numbers 12:3; 16:1-3, 31-35) Uvuẹn i Baibol, o vwo idje buebun re yono ọwan taghene omẹkpare ọ suẹ ẹkuọn.—2 Chronicles 26:16-21; Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 10.

5. Marhẹ ihworho ezẹko i ha omẹgbanhon aye i vwori ruiruo izede rọ sọre?

⁵ Ọkezẹko wu rhon ẹmro ọnana dẹ ne, “Omẹgbanhon o biomu ohworho.” Uvuẹn ikuengbe onyakpọ, ihworho  buebun i ha omẹgbanhon aye vwori ha ruiruo izede rọ sọre. (Se Ecclesiastes 8:9.) Jerẹ udje, Saul omamọ ohworho ro ji vwo uruemru omeriotọre ọke i Jehova ọ ha ye mwu ẹrhẹ orodje Israel. Ọrẹn, nọ lẹrhẹ omẹkpare ọrhẹ omẹriọ ruẹ ọmudu ọnẹyen, ọnana nọ lẹrheriẹ kparehaso i David ro rhiẹ ọvwata. (1 Samuel 9:20, 21; 10:20-22; 18:7-11) Ọke oru, David no rhiẹ orodje, ọye ọ ha usuẹn omamọ irodje ri suẹn Israel. Ọrẹn, ọke oru, David nọ ha omẹgbanhon ọnẹyen ru oborẹ ọsọre. David no lele i Bath-sheba ro rhiẹ ane Uriah gbe ọfanrhiẹn, nọ ji damoma ro no tiẹ ọdandan ye nu nyoma o dje Uriah riẹ uvweri ne kpe yi oboran.—2 Samuel 11:1-17.

6, 7. (a) Me yẹ ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova o mwu ọwan ruẹ? (b) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan huvwele ọke ekwakwa i rha bẹn rẹn ọwan?

⁶ Ọwan a ha ọkpọvi Jehova nime e vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Nime e vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ghwẹ kemru kemru yanghene kohworho kohworho, ọwan i guọlọ ru oborẹ ọnọ merhiẹn oma. (Se Proverbs 27:11; Mark 12:29, 30.) Nẹ ọke ọrukaro Adam ọrhẹ Eve a ha ogba Eden, Echu ọ vi guọlọ nẹ ihworho i kparehaso omẹgbanhon usuon i Jehova. Dẹbolo ọ guọlọre ne roro taghene i Jehova o vwo omẹgbanhon rọ nọ ta rẹn ọwan oborẹ ene ruo-o. Ọrẹn ọwan i rheri taghene ọnana ofian. Ọwan i kwerhọ ẹmro enana: “Wu mwuovwan, Jehova Osolobrugwẹ ame, wu na ha ujiri, ọghọ, kugbe omẹgbanhon na, nime wẹwẹ yi ma ekwakwa ephian.”—Revelation 4:11.

⁷ Ọke wa ha ọmọvwerhe, ọkezẹko e yoniruo taghene o fori ne wu họghọ rẹn eri vwiẹruọ orhianẹ wa guọlọ ru  omaran bi-i. Omaran ọ ji havwọ, o vwo ọke buebun rọ bẹn rẹn ọwan ri rhiẹ idibo i Jehova ra na huvwele. Ọrẹn ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova jeghwai họghọ riẹn, omarana ne ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri na huvwele yi. Jesu o dje udje yi rhotọre rẹn ọwan. Ọ huvwele i Jehova ọke ekwakwa a lọhọ ọrhẹ ọke ọ bẹn riẹn. Ọnana yẹ ọsoriẹ ọ sabu ta rẹn Ọsẹ ye: “Ọrẹn orhiẹ ọhọre mẹ-ẹ, jenẹ ọhọre ọnọ o rugba.”—Luke 22:42; Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 11.

8. Izede ego yi Jehova ọ ha ọkpọvi rẹn ọwan? (Se  ekpeti na “Kerhọ Urhebro.”)

⁸ Inyenana, Jehova ọ ha ọkpọvi rẹn ọwan izede sansan. Jerẹ udje, o tiobọnu i Baibol na rẹn ọwan. Ọ jeghwai ha ekpako ukoko mwu rẹn ọwan. Ọwan e djephia taghene ọwan a họghọ rẹn omẹgbanhon usuon i Jehova nyoma a họghọ rẹn ihworho ro nyoma aye yẹ ọwan ọkpọvi. Ọwan i rha tiẹn userhumu aye, nọyẹ ọwan a tiẹn i Jehova. Ọke emọ Israel a tiẹn ọkpọvi Moses, evwan ọ merhen i Jehova-a. Jehova nọ hariẹ taghene ọye yẹ aye i teren.—Numbers 14:26, 27; Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 12.

9. Me ẹguọlọ ono mwu ọwan ru sekpahen ọkpọvi?

⁹ Ọke ọwan a họghọ rẹn omẹgbanhon usuon, ne djephia taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ọwan ehworhare ọrhẹ emẹse. Gbe rorie izede ọnana. Oghwọghọ kpregede ọrhọ homaphia, ẹko ihworho ra ha userhumu rẹn ihworho emru kpregede ọ phia riẹn, na wian kugbe neneyo aye i sabu simi ihworho buebun. Ọrẹn, neneyo ẹko ihworho na i sabu wian fikparobọ, ohworho owu yọ nọ kwaphiẹ ekwakwa rhọ, ihworho ri hẹrhẹre ni na nyalele ọkpọvi rọ haphia. Ọrẹn, orhianẹ ohworho owu no ruẹ oborẹ o jerie, nọ jeghwai gbobohiẹn ọkpọvi vwo? Dedevwo iroro enẹyen i gbare, ja huvwele  ọnẹyen ọnọ sabu rhua ebẹnbẹn vwe ihworho re lelie wian kugbe, ọkezẹko ọnọ sabu rhua ẹkuọn ọgbogbanhon vwe aye. Omaran ọ ji havwọ, orhianẹ ọwan i vwa nyalele ọkpọvi Jehova ọrhẹ ihworho rọ yẹrẹ omẹgbanhon usuo-on, awọrọ ina sabu rioja. Ọrẹn ọke ọwan a huvwele i Jehova, ne djephia taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na, a jeghwai họghọ rẹn ẹkwaphiẹrhotọre i Jehova.—1 Corinthians 12:14, 25, 26.

10, 11. Me yẹ ọwan ine yono kpahen vwana?

¹⁰ Kemru kemru i Jehova ọ ta rẹn ọwan ne ru, fọkiẹ orhorhomu ọwan. Ọke ọwan a họghọ rẹn omẹgbanhon usuon uvuẹn ekrun ọwan, ukoko na, ọrhẹ ihworho re suẹn, ihworho ephian na mẹrẹn erere.—Deuteronomy 5:16; Romans 13:4; Ephesians 6:2, 3; Hebrews 13:17.

¹¹ Ọwan i rhe vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ guọlọ na họghọ rẹn awọrọ, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan  ru te omaran. Jene yono riobarorhọ kpahen oborẹ ene ru dje ọghọ phia izede esa uvuẹn akpenyerẹn ọwan.

12. Marhẹ esa ono ru djephia taghene ọ họghọ rẹn omẹgbanhon usuon?

¹² Jehova yọ ma ekrun ọrukaro, nọ jeghwai ha owian rẹn owuowọnwan uvuẹn ekrun na. Owuowọnwan uvuẹn ekrun na i rhe vwẹruọ oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie aye, ẹkwaphiẹrhotọre ekrun na no rhomẹrhọ, aye ephian na mẹrẹn erere. (1 Corinthians 14:33) Jehova ọ ha esa mwu rhẹ ẹrhẹ urhomu ekrun na. Ọnana o mevirhọ taghene i Jehova ọ guọlọre nọ hẹrote jeghwai suẹn aniẹ ọrhẹ emọ yen ọrẹ ẹguọlọ. Omarana, esa ọnọ vi nẹ iyẹnrẹn kpahen oborẹ ọ hẹrote ekrun ọnẹyen rẹn i Jehova. Esa ro rhiẹ Olele Kristi o vwo uruemru esiri ọrhẹ ẹguọlọ, ọ jeghwai hẹrote ekrun ọnẹyen jerẹ oborẹ i Jesu ọ hẹrote ukoko na.  Ọke esa o ruẹ ọnana, no djephia taghene ọ họghọ rẹn i Jehova.—Ephesians 5:23; Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 13.

13. Marhẹ ane ono ru djephia taghene ọ họghọ rẹn omẹgbanhon usuon?

¹³ Ane ro rhiẹ Olele Kristi o vwo ẹrhẹ ọghoghanren ro vwo ọghọ. Ọke esa ye ọ wian nọ sabu hẹrote ekrun na, nọ hobọtua ye. Ọye ọrhẹ esa ye, i vwo ohwan ọduado re ne yono emọ na. Izede owu ro yono emọ enẹyen neneyo aye i vwo ọghọ, ọ yẹ nyoma udje ọnẹyen. (Proverbs 1:8) Ọ họghọ rẹn esa ye jeghwai hobọtua erhiẹnbro enẹyen. Orhianẹ orho kwerhọ orhiẹnbro esa ye o bruru kpahen emru dede-e, o fori nọ ha iroro yi phia izede esiri ọrhẹ ọghọ. Ane ro rhiẹ Olele Kristi ọrhọ rọnmọ ohworho ro vwo rhiẹ Oseri Jehova, ọ mẹrẹn egbobọse buebun. Ọrẹn, ọrhọ dabu hẹrote esa ye izede ẹguọlọ jeghwai họghọ riẹn, ọkezẹko, ẹdẹ owu ono mo yono kpahen i Jehova jeghwai ha ẹga riẹn.—Se 1 Peter 3:1.

14. Marhẹ emọ ine ru họghọ rẹn omẹgbanhon usuon?

¹⁴ Emọ i ghanranren rẹn i Jehova, aye i guọlọ ọkpọvi ọrhẹ ẹruete omamọ. Ọke emọ a huvwele eri vwiẹre aye, oma nọ merhen eri vwiẹre aye. Ọrọ mai ghanren, aye arha huvwele, aye ne djephia taghene aye a họghọ rẹn i Jehova jeghwai lẹrhẹ oma merhiẹn. (Proverbs 10:1) Uvuẹn ekrun buebun, ọsẹ yanghene izu ọvo yọ hẹrote emọ. Ọnana ọ sabu bẹn harẹn ọsẹ na yanghene izu na, omaran ji te emọ na. Ọrẹn, emọ na arha huvwele jeghwai hobọtua ọsẹ yanghene izu na, akpenyerẹn ekrun na no rhomẹrhọ. O vwo oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, o vwo ekrun owuorowu rọ gbare-e. Ọrẹn ekrun ephian ina sabu mẹrẹn omamerhomẹ orhianẹ owuowọnwan uvuẹn ekrun na i ha ọkpọvi Jehova ruiruo. Ọnana o ha ujiri vwe i Jehova, Ọmemama ekrun ephian.—Ephesians 3:14, 15.

15. Marhẹ ọwan ine ru djephia taghene a họghọ rẹn omẹgbanhon usuon ukoko na?

¹⁵ Jehova ọ ha ọkpọvi rẹn ọwan nyoma ukoko Ilele Kristi, ọ jeghwai tiobọnu omẹgbanhon rẹn i Jesu no suien. (Colossians 1:13) Jesu no ji tiobọnu owian rẹn “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” nọ hẹrote ihworho Osolobrugwẹ ri ha uvuẹn otọrakpọ na. (Matthew 24:45-47) Inyenana, “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” yẹ Ugboma Usuon na. Ugboma Usuon na yo mwuegbe oborẹ ọwan i guọlọre uvuẹn ọke ro serhọ neneyo esegburhomẹmro ọwan ọ gbanhon. Ekpako, idibo owian, ọrhẹ iniruo okinhariẹ ya ha userhumu rẹn ikoko na ephian uvuẹn akpọ na, Ugboma Usuon na yo tiobọnu ọkpọvi harẹn aye. Ọsoso imizu ehworhare enana yi vwo owian aye ina hẹrote ọwan. Aye ina nẹ iyẹnrẹn oborẹ aye i wian owian aye lele rẹn i Jehova. Omarana, ọke ọwan a họghọ rẹn ehworhare enana, ọwan na họghọ rẹn i Jehova.—Se 1 Thessalonians 5:12; Hebrews 13:17; Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 14.

16. Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene nyoma ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon na ya ha ekpako ọrhẹ idibo owian mwuẹ?

¹⁶ Ekpako ọrhẹ idibo owian a ha userhumu rẹn ukoko na nẹ aye sabu sẹrorẹ okugbe ọrhẹ emevigbanhon aye. Itiọrurhomẹmro, aye ihworho ri vwa gba jerẹ ọwan. Omarana, marhẹ e ru ha aye mwuẹ? Imizu enana ina vi nyamwu evwan ri ha uvuẹn i Baibol na. (1 Timothy 3:1-7, 12; Titus 1:5-9) Jehova ọ ha ẹhẹn ọfuanfon sa ihworho ri ya i Baibol na erhumu dje evwan enana fiotọre. Ekpako a nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon mie i Jehova ọrẹ ẹrhomo ọke aye a tẹmro kpahen ohworho aye ina ha mwu rhẹ ẹrhẹ ọkpako yanghene odibo owian.  Itiọrurhomẹmro, ikoko na ephian i ha otọre ọkpọvi Jehova ọrhẹ Jesu. (Acts 20:28) Ehworhare ra ha mwu ni hobọtua jeghwai hẹrote ọwan na, aye ẹghẹlẹ ri nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe.—Ephesians 4:8.

17. Nẹ omizu ọmase o dje ọghọ phia, me ya guọlọre no ru ọkezẹko?

¹⁷ Ọkezẹko a vwa mẹrẹn ekpako yanghene idibo owian owuorowu ri na hẹrote owian uvuẹn ukoko ezẹko-o. Imizu ehworhare ri bromarhame ne ina sabu hẹrote owian na, ọrẹn orho vwo owuorowu-u, omizu ọmase ọnọ sabu hẹrote owian omizu ọhworhare ro bromarhame ne o ru bi. Aruẹ erhirhiẹ ọrana ọrhọ homaphia, omizu ọmase na ọnọ vi ha onẹrhon gba urhomu yanghene ha erhu tughẹ urhomu. (1 Corinthians 11:3-10) Omarana, omizu ọmase na no djephia taghene ọ họghọ rẹn ẹkwaphiẹrhotọre ro nẹ obẹ i Jehova rhe sekpahen erhirhiẹ urhomu uvuẹn ekrun ọrhẹ ukoko na.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 15.

18, 19. (a) Me ye yono nẹ Romans 13:1-7? (b) Marhẹ e ru họghọ rẹn ere suẹn?

¹⁸ Inyenana, Jehova o kweri nẹ igọmẹti vwo omẹgbanhon usuon ezẹko, omarana o fori na họghọ rẹn aye. Ere suẹn na a hẹrote ẹkwotọre ọrhẹ amwa sansan neneyo ekwakwa i sabu serhọ, aye a jeghwai ha userhumu rẹn ihworho vwo iruo ọrhẹ ekwakwa erọrọ. Ilele Kristi a ha ọkpọvi rọ ha Romans 13:1-7 ruiruo. (Se yi.) Ọwan a họghọ rẹn “ihworho ri vwo omẹgbanhon usuon” jeghwai huvwele irhi uvuẹn amwa yanghene ẹkwotọre rẹ ọwan e rhirhiẹ. Irhi enana ina sabu hobọte ekrun ọwan, eyi yanghene enyerẹn re vwori. Jerẹ udje, ọwan kwosa urhomu jeghwai yẹ ere suẹn iyẹnrẹn ri gbare. Ọrẹn,  me ye ne ruo orhianẹ ere suẹn i guọlọre ne ru oborẹ ọ kparehaso irhi Osolobrugwẹ? Ọnyikọ Peter ọrhọ ta: “Ame ina vi huvwele Osolobrugwẹ taghene ọye yo suẹn ukperẹ ono rhiẹ ituakpọ.”—Acts 5:28, 29.

¹⁹ Orhianẹ ọwan a guọlọ lele ere suẹn ru emru rhoma, jerẹ oguẹnzọn yanghene ọlọkpa, o fori na họghọ rẹn aye ọke ephian. Ilele Kristi ri rhiẹ iphuphẹn a họghọ rẹn iyono aye obẹ isukuru omaran ji te awọrọ ra wian uvuien. Uvuẹn ekete re ruiruo, ọwan a họghọ rẹn ohworho ra wian riẹn, orhianẹ ihworho re lele wian i vwa họghọ riẹ-ẹn. Ọwan i rhe ru ọnana, na hẹrokele ọnyikọ Paul rọ họghọ rẹn ere suẹn dedevwo ọ bẹn riẹn ọkezẹko. (Acts 26:2, 25) Dedevwo awọrọ i vwe lele ọwan rhe nyerhẹ-ẹn, o ji fo na họghọ rẹn aye.—Se Romans 12:17, 18; 1 Peter 3:15.

20, 21. Ekwakwa irhohomu ego yi na sabu nerhumie rhe ọwan i rha họghọ rẹn awọrọ?

²⁰ Uvuẹn akpọ na ephian, ihworho i vwa họghọ rẹn awọrọ-ọ. Ọrẹn ihworho i Jehova i vẹnẹren. Ọwan a haye rhẹ uruemru ra họghọ rẹn kohworho kohworho. Ọwan a nyalele ọkpọvi ọnyikọ Peter: “Họghọ rẹn aruẹ ihworho ephian.” (1 Peter 2:17) Ọwan arha họghọ rẹn awọrọ, aye a mẹriẹnvwrurhe. Jesu ọ ta rẹn ọwan: “Jenẹ ukpẹ are lo mwuẹ ituakpọ, neneyo nẹ aye mẹrẹn owian irhorhomu are nẹ aye ji ha ujiri rẹn Ọsẹ are rọ ha obẹ idjuwu.”—Matthew 5:16.

²¹ Ọke ọwan e dje ọghọ phia uvuẹn ekrun, ukoko na, ọrhẹ erhirhiẹ erọrọ uvuẹn akpenyerẹn ọwan, omamọ udje ọwan ọnọ sabu lẹrhẹ ihworho me yono kpahen i Jehova. Ọke ọwan e dje ọghọ rẹn awọrọ, e djephia taghene a họghọ rẹn i Jehova. Ọnana ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova, no ji djephia taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn.