1, 2. Ẹghẹlẹ ọghoghanren ọgo yi Jehova o tiobọnu rẹn ọwan?

JEHOVA o tiobọnu ẹghẹlẹ ọghoghanren rẹn owuowọnwan. Ọnana yẹ ẹghẹlẹ arhọ. (Genesis 1:27) Ọ guọlọre nẹ ọwan i nyerẹn akpọ rọ mai rhomu kparobọ. Omarana, ọ yẹrẹ ọwan iruemru-urhi re yono ọwan oborẹ ene ru brorhiẹn ri gbare. O fori nẹ ọwan i ha iruemru-urhi enana ruiruo, ri na sa ọwan erhumu “fi ovẹnẹ rhẹ oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre.” (Hebrews 5:14) Erhe ru te omaran, ọwan ne kwe nẹ i Jehova o yono ọwan ne vwo iroro ri fiotọre. Ọke ra ha iruemru-urhi Osolobrugwẹ ruiruo jeghwai mẹrẹn oborẹ ọ lẹrhẹ akpenyerẹn ọwan rhomẹrhọ, ne vwẹruọ oborẹ aye i ghini ghanren te.

² Arhọ o surhobọmwu ekwakwa buebun. Ọkezẹko erhirhiẹ sansan a sabu homaphia rọ vwọ ghwai vwo urhi dẹn ro sekpahiẹn uvuẹn i Baibol na. Jerẹ udje, ọkezẹko ọwan i guọlọ brorhiẹn kpahen omesimo ri sekpahen ọbara ẹha ruiruo. Marhẹ ene ru brorhiẹn ri na lẹrhẹ oma merhen i Jehova? Baibol na ọ vuọnren rhẹ iruemru-urhi re yono ọwan kpahen ukẹro i Jehova ọ ha ni arhọ ọrhẹ ọbara. Erhe vwẹruọ iruemru-urhi enana, ọwan ina sabu brorhiẹn rhẹ ẹghwanren jeghwai vwo  omamọ ẹhẹn obrorhiẹn. (Proverbs 2:6-11) Jenẹ a ta kpahen iruemru-urhi ezẹko.

3, 4. (a) Marhẹ Osolobrugwẹ o ru dje oborẹ o ni ọbara lele phia? (b) Me yẹ ọbara o mevirhọ?

³ Baibol na o yonirin ọwan taghene ọbara emru ọfuanfon fọkime o mevirhọ arhọ. Arhọ oborẹ ọ ghanranren rẹn i Jehova. Ọke i Cain o kpe omizie hin, Jehova nọ ta riẹn: “Ọbara omizu ọnọ ọ viẹ nẹ otọre bru mẹ sa.” (Genesis 4:10) Ọbara Abel o mevirhọ arhọ ye; Cain ọ ha arhọ Abel ọke ro kpe yi hwu.

⁴ Ọke Ukude ẹdẹ i Noah ọ vrẹn hin, Osolobrugwẹ nọ ta rẹn ituakpọ taghene aye ina sabu riẹ aranmo. Ọrẹn ọ dabu djeyi fiotọre nyoma rọ ta: “Uhwen rhẹ ugboma na ọvo—ọrẹn, ọbara ye—are i vwa riẹ-ẹ.” (Genesis 9:4) Urhi ọnana o sekpahen emọ i Noah ephian, ji te ọwan inyenana. Itiọrurhomẹmro, ọbara o mevirhọ arhọ rẹn i Jehova. O fori na ji ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni ọbara nie.—Psalm 36:9.

5, 6. Marhẹ Urhi Moses o dje ukẹro ri Jehova ọ ha ni arhọ ọrhẹ ọbara lele?

⁵ Uvuẹn urhi Jehova ọ yi Moses, nọ tare: “Orhianẹ ohworho owuorowu . . . ọrhọ riẹ aruẹ ọbara ephian, mi na dẹrughwaro mẹ ghwu ohworho ọrana rọ riẹ ọbara na, jeghwai kpe yi nẹ uvwre ihworho enẹyen. Arhọ ọrẹ ugboma na ọ ha uvuẹn ọbara na.”—Leviticus 17:10, 11.

⁶ Urhi Moses ọ tare taghene ohworho orho kpe aranmo fọkiẹ emaren, ono vi rhie ọbara na rhotọre. Ọnana o djephia taghene arhọ aranmo na, a hariẹ vwe Ọrọ Mariẹn ro rhiẹ i Jehova. (Deuteronomy 12:16; Ezekiel 18:4) Ọrẹn i Jehova ọ vwọ haye ta taghene emọ Israel  ine vi ti ọsoso ọbara na nẹ uvuẹn oma aranmo na-a. Aye i rha sabu damoma tiẹ ọbara na nie te ekete omẹgbanhon aye o teri, aye ina sabu riẹ aranmo na rhẹ ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron. Aye erhe mwuọghọ rẹn ọbara eranmo na, aye ne djephia taghene aye e mwuọghọ rẹn Ohworho ro tiobọnu arhọ, Jehova. Urhi na ọ ji ta taghene emọ Israel i ha eranmo ze izobo fọkiẹ ọdandan aye.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 19 ọrhẹ 20.

7. Marhẹ i David o ru mwuọghọ rẹn ọbara?

⁷ Ọwan ina sabu mẹrẹn oborẹ ọbara ọ ghanren te nyoma oborẹ i David o ruru ọke ro lele itu i Philistine wọnrọn. Egba owọnren i David ni mẹrẹnvwrurhe taghene urhun ame ọ ka ye, omarana aye ni riẹ ọko evwreghrẹn aye jeghwai fi arhọ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn neneyo aye i sabu vo ame vwe yi nọ da. Ọrẹn ọke aye a ha ame na vwe i David, o kwe da ye-e, “no rhierie rhotọre rẹn i Jehova.” David nọ tare: “Emru ọkon ha mẹ, O Jehova, Mi ne ru ọnana! O fori mi da ọbara ehworhare enana ri fi arhọ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn?” David o vwẹruọ oborẹ arhọ ọrhẹ ọbara ọ ghanren te rẹn Osolobrugwẹ.—2 Samuel 23:15-17.

8, 9. Ukẹro ọgo yẹ Ilele Kristi inyenana ina ha ni ọbara?

⁸ Uvwre ọke Ilele Kristi erukaro na, ihworho Osolobrugwẹ i vwe rhe ze izobo rhẹ eranmo-o. Ọrẹn, o ji fo nẹ aye ha ukẹro rọ gbare ni ọbara. “Ra na kẹnoma . . . nẹ ọbara,” owu usuẹn Urhi ri Jehova ọ guọlọre taghene Ilele Kristi i nyalele. Ofori na kẹnoma nẹ ọbara jerẹ oborẹ a kẹnoma rẹn irueruo ọfanrhiẹn yanghene ema ẹgọ.—Acts 15:28, 29.

⁹ Omaran ọ ji havwọ inyenana. Ọwan ri rhiẹ Ilele Kristi, e rheri taghene i Jehova yẹ esiri arhọ, arhọ ephian enẹyen. Habaye, ọwan i rheri taghene ọbara oborẹ ọ  fonron, o ji mevirhọ arhọ. Omarana, ọwan i vi yono kpahen iruemru-urhi Baibol vwẹre ne ki brorhiẹn kpahen omesimo ro sekpahen ọbara ẹha ruiruo.

10, 11. (a) Ukẹro ọgo yẹ Iseri Jehova a ha ni ọbara re se rhoma yanghene owu usuẹn eghọn ẹne kirighwo ra ghalẹ ọbara ọwan rhọ? (b) Erhienbro omobọ ego yẹ Olele Kristi owuowu ono vi brorhiẹn kpahen?

¹⁰ Iseri Jehova i rheri taghene “ra na kẹnoma . . . nẹ ọbara” ọ ghwẹ ọrẹ ana ja riẹ yanghene da ye. O mevirhọ ọrẹ ana ja ha ọbara rhoma ọwan ọrẹ izede owuorowu. Ọnana o sekpahen ọbara re se rhoma ọrhẹ ọrẹ a sẹrorẹ ọbara ọwan rhẹ ekete, orho ru na rharhumu se yi rhoma na. O ji sekpahen ọrẹ e se owu usuẹn eghọn ẹne kirighwo ra ghalẹ ọbara ọwan rhọ rhoma—enana yẹ red cells, white cells, platelets, ọrhẹ plasma.

¹¹ Eghọn ẹne kirighwo enana, na rharhumu ghalẹ aye rhẹ eghọn ekokamu erọrọ re se ẹko ọbara. Olele Kristi owuowu yo no brorhiẹn sẹ ọnọ ha yanghene ọ ha owu usuẹn ẹko ọbara na-a. Ọnana o ji sekpahen irueruo omesimo ra na ha ọbara omobọ ọwan ruiruo. Owuowọnwan yo no vi brorhiẹn oborẹ ana ha ọbara ọnẹyen ye ruiruo lele uvuẹn ọke oma bẹrẹ, ọke rọ guọlọ aruẹ omesimo rọ nọ ha, yanghene aruẹ omesimo ra ha ruiruo vwana.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 21.

12. (a) Mesoriẹ erhienbro ọwan sekpahen ẹhẹn obrorhiẹn ọ ghanren rẹn i Jehova? (b) Marhẹ ene ru brorhiẹn ẹghwanren sekpahen irueruo omesimo?

¹² Jehova o ghini vwo ọdamẹ kpahen erhienbro ri sekpahen ẹhẹn obrorhiẹn na? Ee, o vwo ọdamẹ kpahiẹn. Jehova o vwo ọdamẹ kpahen iroro ọrhẹ idjaghwẹ ọwan (Se Proverbs 17:3; 24:12.) Orhiẹ omarana, ọke  erhe brorhiẹn ri sekpahen omesimo, o fori na nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan ọkpọvi, na ji tọn kodo kpahen omesimo na. Orho ru, ọwan i gba ha ẹhẹn obrorhiẹn ri Baibol na o yonorin brorhiẹn ọwan. O fo na nọ awọrọ oborẹ aye ine ruo orhianẹ aye yi ha uvuẹn erhirhiẹ ọwan i havwọ na-a, yanghene o fo nẹ awọrọ i brorhiẹn rẹn ọwa-an. Olele Kristi owuowu “ọnọ kpare ohwan ọnẹyen.”—Galatians 6:5; Romans 14:12.

13. Me yẹ ọwan i yonorin kpahen i Jehova nẹ irhi ọrhẹ iruemru-urhi enẹyen sekpahen ọbara?

¹³ Kemru kemru ri Jehova ọ ta rẹn ọwan ne ru, fọkiẹ orhorhomu ọwan, o ji dje ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan phia. (Psalm 19:7-11) Ọrẹn, nime irhi enẹyen a rhua erere sa, rhọ yọ lẹrhẹ ọwan huvwele yi-i. Ọwan a huvwele nime e vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova yo mwu ọwan kẹnoma rẹn ọbara e se rhoma. (Acts 15:20) Ọnana ọ ji lẹrhẹ ọwan vwo oma ọkpokpọ. Ihworho buebun inyenana i rhe kpahen imwofẹn ezẹko ri havwiẹ erhe se ọbara rhoma, habaye, idọkitọ buebun i vwo imwẹro taghene arha bẹrẹ ohworho ọrẹn e se ọbara rhoma ye-en, ọ lẹrhẹ ohworho na vwo oma ọkpokpọ. Ọnana ọ dabu fiotọre taghene izede i Jehova ephian e dje ẹguọlọ ọrhẹ ẹghwanren enẹyen phia.—Se Isaiah 55:9; John 14:21, 23.

14, 15. (a) Irhi ego yi Jehova ọ yẹ ihworho enẹyen ni sẹrorẹ aye? (b) Marhe wu ne ru sabu ha iruemru-urhi re sun irhi erana ruiruo lele?

¹⁴ Irhi Osolobrugwẹ emru erhumu harẹn ihworho enẹyen ọke ephian. Jehova o tiobọnu irhi rẹn agbamwa Israel ọke ahwanren, nọ sẹrorẹ aye nẹ ẹkuọn ọgbogbanhon.  Jerẹ udje, owu usuẹn urhi na ọ tare taghene ohworho ro vwo oghwa, ọ gbogba rhẹ oberun oghwa na neneyo ohworho o jo rho se nẹ oberun oghwa na rhe. (Deuteronomy 22:8) Urhi ọrọrọ o sekpahen eranmo. Ohworho orho vwo erhuẹn rọ djoma, o vwo owian rọ nọ suien neneyo ọ jọ rhọ kon yanghene kpe ohworho. (Exodus 21:28, 29) Orhianẹ owuọwan usuẹn emọ Israel ọrhọ huvwele urhi na-a, ana mọriẹn ba ye obọ erhuẹn na orho kpe ohworho.

¹⁵ Nyoma irhi enana, ọwan ina sabu mẹrẹnvwrurhe taghene arhọ ọ ghanranren rẹn i Jehova. Marhẹ ọnana ọnọ hobọte ọwan lele? Ọwan e djephia taghene e mwuọghọ rẹn arhọ nyoma oborẹ a hẹrote oghwa ọrhẹ imoto ọwan lele, oborẹ ọwan a ghwa imoto lele, kugbe aruẹ akpẹriọ rẹ ọwan a djẹ. Ihworho ezẹko, maido iphuphẹn, e roro taghene emru obiobiomu ọ sabu phia rẹn aye-e, omarana aye ne fi arhọ aye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn jeghwai gbobọhiẹn ẹkuọn ri havwiẹ. Ọrẹn, ọrana rhẹ oborẹ i Jehova ọ guọlọre ne ru-u. Ọ guọlọre ne ni arhọ ephian ghanghanren—nọyẹ arhọ ọwan ọrhẹ ọrẹ awọrọ.—Ecclesiastes 11:9, 10.

16. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni evwan ẹkpanren?

¹⁶ Arhọ ituakpọ ephian i ghanranren rẹn i Jehova. Arhọ ọmọ re vwe ji vwiẹ dede, ọ ghanren riẹn. Uvuẹn Urhi Moses, orhianẹ ohworho ọrhọ kon ọmase rọ mẹrenvwan, ọmase na yanghene ọmọ na no hwuru, ọrẹn ọ ha arudo kuiẹ-ẹn, Jehova ọ hariẹ taghene o kpe ohworho. Dedevwo ọ ha arudo kuiẹ-ẹn, ohworho ye kperi, omarana ana ha emru kwosa arhọ na. (Se Exodus 21:22, 23.) Harẹn Osolobrugwẹ, ọmọ rọ ha evwan, ohworho ro nyerẹn. Omarana, ukẹro ọgo wu rorori  taghene i Jehova ọ ha ni evwan ẹkpanren? Marhẹ wu rorori taghene oma o ru i Jehova, ọke rọ mẹrẹn iduduru emọ re vwe ji vwiẹ re kpe kẹgbukpe kẹgbukpe?

17. Ọmase rọ kparen evwan dẹ ne bọmọke o ki rhe i Jehova, me yọ nọ sabu lẹrhẹ ọmudie gbanhon?

¹⁷ Nẹ ọmase rọ kparen evwan dẹ ne, bọmọke o ki yono kpahen ukẹro i Jehova ọ ha ni evwan ẹkpanren vwo? Ọnọ sabu vwo imwẹro taghene i Jehova ọnọ harhumie nyoma izobo otan ọrẹ i Jesu. (Luke 5:32; Ephesians 1:7) Ọmase rọ kparẹ idjaghwẹ ọrana dẹ ne, rọ ghini ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe, o fo nẹ ẹhẹn yen no rho kpokpie ọke ephia-an. “Jehova o dje arodọmẹ ọrhẹ uruemru aruẹdọn phia . . . Jerẹ oborẹ ekete ọren na ọ va nẹ sa o sereri nẹ ekete orho se, omaran ọye o fiẹ orusọ ọwan seseri nẹ ọwan.”—Psalm 103:8-14.

18. Mesoriẹ o fo na damoma ti iruemru utuoma nẹ ẹhẹn ọwan phẹlẹphẹlẹ?

¹⁸ Re mwuọghọ rẹn ẹghẹlẹ arhọ Osolobrugwẹ o tiobọnu rẹn ọwan, ọ tuanrhọ nẹ ọmudu na. O sekpahen oborẹ e roro kpahen awọrọ. Ọnyikọ John ọrhọ ya, “Kohworho kohworho ro vwo utuoma kpahen omizie, ọye ozighẹ.” (1 John 3:15) Erhe ni oma ọwan so-o, ibiẹ ẹghwọ ọnọ sabu lele fiẹ utuoma re vwo kpahen ohworho. Utuoma ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho je mwuọghọ rẹn awọrọ, mọrenfian barẹn aye, yanghene tobọ guọlọ nẹ aye i hwu dede. Jehova o rhe oborẹ ọwan e roro kpahen awọrọ. (Leviticus 19:16; Deuteronomy 19:18-21; Matthew 5:22) Orhianẹ ọwan ni mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo iruemru utuoma kpahen ohworho, ọ fori na wian gbangbanhon ne ti iruemru erana nẹ ẹhẹn ọwan phẹlẹphẹlẹ.—James 1:14, 15; 4:1-3.

19. Marhẹ ukẹro i Jehova ọ ha ni ozighi ọnọ hobọte ọwan lele?

 ¹⁹ O ji vwo izede ọrọrọ ra na sabu djephia taghene ọwan e ni arhọ ghanghanren. Uvuẹn Psalm 11:5, ọwan i yonorin taghene i Jehova “o vwo utuoma kpahen kohworho kohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen ozighi.” Orhianẹ ọwan i djẹ iruẹn ọrhẹ ughe ri vuọnren rhẹ ozighi, ọnọ sabu djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen ozighi. Mesoriẹ ọwan ọvo a guọlọ fi ẹmro, iroro, yanghene irueruo re jiri ozighi rhẹ ọmudu ọwan? Ukpomaran, o fori ne rhe roro kpahen ekwakwa ri fonron ọrhẹ iroro ufuoma uvuẹn ọmudu ọwan.—Se Philippians 4:8, 9.

20-22. (a) Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni akpọ Echu? (b) Marhẹ idibo Osolobrugwẹ ine ru djephia taghene “aye a ha usuẹn akpọ na-a”?

²⁰ Akpọ Echu o vwo ni arhọ ghanghanre-en, omarana ọ riẹ iborhin ọbara obaro i Jehova. Uvwre ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na, omẹgbanhon usuon oseghe i suẹ uhwu ro kpe iduduru ihworho ne, tobọ te idibo i Jehova buebun. Uvuẹn i Baibol na, omẹgbanhon yanghene isuesuon enana e djerẹ aye rhẹ eranmo re mwofẹn, ra ji djoma. (Daniel 8:3, 4, 20-22; Revelation 13:1, 2, 7, 8) Uvuẹn akpọ na inyenana, ekwakwa ra ha wọnrọn ra rhẹ, yẹ oborẹ i mai ha eyi. Ihworho a mẹrẹn igho obuebun nẹ ekwakwa ewọnren enana. Itiọrurhomẹmro, “ọsoso akpọ na, ọ ha omẹgbanhon ọrẹ ọvwọkon na.”—1 John 5:19.

²¹ Ọren Ilele Kristi urhomẹmro “a ha usuẹn akpọ na-a.” Ihworho i Jehova i vwe fiomarhọ usuon oseghe ọrhẹ owọnre-en. Nime aye i vwe kpe ihworho-o, aye i vwa rha hobọtua ukoko re kpe ihworho-o. (John 15:19;  17:16) Arha kparehaso Ilele Kristi, aye i vwe gbozighi-i. Jesu o yonirin ọwan taghene e vwo ẹguọlọ kpahen evwreghrẹn ọwan.—Matthew 5:44; Romans 12:17-21.

²² Ẹga efian i ji suẹ uhwu ro kpe iduduru ihworho ne. Ọke ra ta kpahen i Babylon Rode ro rhiẹ esiri ẹga efian ephian, Baibol na ọrhọ ta: “Na mẹrẹn ọbara emẹraro ọrhẹ ihworho efuanfon na uvuẹn abọ ọmase na, ọrhẹ ọsoso ihworho re kperi uvuẹn otọrakpọ na.” Wu na sabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ ta rẹn ọwan taghene: “Nẹ uvuien rhe, ihworho mẹ.”? Ihworho ra ga i Jehova a ha usuẹn ẹga efia-an.—Revelation 17:6; 18:2, 4, 24.

23. Me yo sekpahen re ne ‘nẹ uvuẹn’ Babylon Rode na rhe?

²³ Na sabu “nẹ uvuien rhe” nọyẹ i Babylon Rode na, o sekpahen ọrẹ a dabu dje yi phia taghene e vwe vwobọrhọ irueruo ẹga efian ghwomara-an. Jerẹ udje, ono vi mwu ọwan ẹro taghene e ti odẹ ọwan nẹ usuẹn ihworho re riẹ ẹga na. Ọrẹn, ekwakwa erọrọ i ji havwiẹ. Ọwan ine ji vwo utuoma jeghwai tiẹn ekwakwa ibiobiomu rẹ ẹga efian e ruẹ. Ẹga efian o jiri irueruo ọfanrhiẹn, usuon oseghe, ọrhẹ uruemru ufiuvwele. (Se Psalm 97:10; Revelation 18:7, 9, 11-17) Omarana, ọrana nọ suẹ uhwu rẹn iduduru ihworho ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na.

24, 25. Erhe rhe i Jehova, marhẹ ono ru rhua ufuoma ọrhẹ omamọ ẹhẹn obrorhiẹn vwe ọwan?

²⁴ E ki me rhe i Jehova, owuowọnwan usuẹn ọwan e vwobọrhọ ekwakwa ibiobiomu rẹ akpọ Echu o ruẹ. Ọrẹn vwana, ọwan i ghwẹriẹ ne. Ọwan i kwerhọ izobo otan na ne jeghwai ha arhọ ọwan ve rẹn Osolobrugwẹ. Ọwan a mẹrẹn ‘ọke oma ẹrhuọnrhuọn . . . ro nẹ obẹ i Jehova sa.’ Rẹ ọwan e rhe taghene e ruẹ oborẹ ọ lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ, ọwan ne vwo ufuoma ọrhẹ omamọ ẹhẹn obrorhiẹn.—Acts 3:19; Isaiah 1:18.

 ²⁵ Orhianẹ ọwan i ha usuẹn ukoko ro vwo mwuọghọ rẹn arhọ bi, Jehova ọnọ sabu harhomu ọwan nyoma izobo otan na. Ọwan i ghini vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ arhọ ri Jehova o tiobọnu. Ọwan e dje ọdaremẹro ọwan phia nyoma a ha userhumu rẹn awọrọ yono kpahen i Jehova, nẹ aye nẹ akpọ Echu, jeghwai vwo omamọ onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ Osolobrugwẹ.—2 Corinthians 6:1, 2.

26-28. (a) Owian oghẹnrensan ọgo yi Jehova ọ yẹ Ezekiel? (b) Owian ọgo yi Jehova ọ yẹrẹ ọwan inyenana?

²⁶ Uvuẹn ọke emọ Israel, Jehova ọ ta rẹn ọmẹraro Ezekiel no ti ihworho na orhọ taghene ana ghwọghọ i Jerusalem phẹrẹkpẹ, no ji yono aye oborẹ aye ine ru sabu vwo usimirhọ. Orhianẹ Ezekiel o ti ihworho na orhọ-ọ, manẹ i Jehova ọ nekpẹn arhọ ihworho na mie yi. (Ezekiel 33:7-9) Ezekiel o djephia taghene ọye o ni arhọ ghanghanren nyoma ọ damoma ta rẹn ihworho kpahen urhomu edje ọghoghanren ọrana.

²⁷ Jehova ọ yẹrẹ ọwan owian re ne ti ihworho orhọ taghene ana ghwọghọ akpọ Echu phẹrẹkpẹ, na jeghwai ha userhumu rẹn aye me rhe i Jehova nẹ aye i sabu vwo usimirhọ ruẹ akpọ ọkpokpọ na. (Isaiah 61:2; Matthew 24:14) Ọwan i guọlọ ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri na sabu ta rẹn awọrọ kpahen urhomu edje na. Ọwan i guọlọ ta jerẹ i Paul: “Mi ghwe abọ mẹ fon nẹ ọbara ituakpọ ephian ne, fọkime mi ta rẹn are ọsoso urhebro Osolobrugwẹ.”—Acts 20:26, 27.

²⁸ Ọrẹn, o vwo ekete erọrọ uvuẹn akpenyerẹn ọwan ro fori ne rhiẹ ihworho ri fonron. Jene yono kpahen ezẹko usuẹn aye uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.