1. Me yi Jesu o roro kpahan uvuẹn ason o ki hwu?

UVUẸN ason e ki kpe i Jesu, no roro kpahen oborẹ obaro na ono rhirhiẹ rẹn idibo yi, nime o rheri taghene ọ samọ nyajẹ aye vwo phẹrẹkpẹ. Jesu nọ ta rẹn aye: “Are a ha usuẹn akpọ na-a.” (John 15:19) Ọke oru, nọ nẹrhomo vwe Ọsẹ ye kpahen aye, nọ tare: “Aye a ha usuẹn akpọ na-a, jerẹ oborẹ mi vwa ha usuẹn akpọ na.” (John 17:15, 16) Me yẹ ẹmro i Jesu o mevirhọ?

2. Me yẹ “akpọ na” ri Jesu ọ ta kpahen na o mevirhọ?

² Ẹmro na, “akpọ na” o mevirhọ ihworho ri vwe rhe Osolobrugwẹ, ri ji ha otọre usun ọrẹ Echu. (John 14:30; Ephesians 2:2; James 4:4; 1 John 5:19) Marhẹ ọwan ine ru je rhiẹ “usuẹn akpọ na”? Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana ta kpahen izede buebun: Oborẹ ene ru mọrọn atamwu re vwo kpahen Uvie Osolobrugwẹ, nọyẹ, re ne je vwobọrhọ usuon oseghe. Ọwan ina ji ta kpahen oborẹ ene ru tiẹn ẹhẹn ọrẹ akpọ na. Oborẹ ana sẹ omamọ osẹme lele, ọrhẹ oborẹ ana ha ukẹro ro serhọ ovwan ni igho. Ọwan ina ji ta kpahen oborẹ ene ru ku “ewun owọnren” rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ ọwan rhọ.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 16.

3. Ukẹro ọgo yi Jesu ọ ha ni usuon oseghe?

³ Ọke i Jesu ọ ha akpọ na, ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho na i vwo ebẹnbẹn buebun, enyerakpọ ọ lọhọ rẹn aye-e. O ghini vwo ọdamẹ kpahen aye, ọ ji guọlọ sa aye erhumu. Ọrana ọ lẹrhẹ i Jesu vwobọrhọ usuon oseghe? Ẹjo. O rheri taghene oborẹ ihworho i ghini guọlọ yẹ Uvie Osolobrugwẹ. Jesu yo no rhiẹ Orodje Uvie ọrana, Uvie na yi vi urhomu-ẹmro aghwoghwo ọnẹyen. (Daniel 7:13, 14; Luke 4:43; 17:20, 21) Jesu o vwobọrhọ usuon oseghe-e, o vwo ọke owuorowu ro vwobọrhọ ye-e. Ọke i Jesu o mevi obaro Igọvunọ i Rome re se Pontius Pilate, nọ tare: “Uvie mẹ ọ ha usuẹn akpọ na-a.” (John 18:36) Idibo i Jesu dede, e fiomarhọ usuon oseghe-e. Ọbe na On the Road to Civilization nọ tare taghene Ilele Kristi erukaro na, “a ha ẹrhẹ owuorowu uvuẹn usuon oseghe-e.” Inyenana, Ilele Kristi urhomẹmro i vwe ji vwobọrhọ usuon oseghe-e. Ọwan a hobọtua Uvie Osolobrugwẹ, e vwe ji fiomarhọ usuon oseghe ọrẹ akpọ na-a.—Matthew 24:14.

4. Marhẹ Ilele Kristi urhomẹmro e ru hobọtua Uvie Osolobrugwẹ?

⁴ Ihworho re meviẹ harẹn igọmẹti aye uvuẹn ẹkwotọre ọrọrọ, i vwe vwobọrhọ usuon oseghe ẹkwotọre ọrana-a. Omaran ọ ji havwọ rẹn ihworho ra djẹha na, ri vwo ifiẹrorhọ aye ine lele i Kristi sun obẹ odjuwu. Paul nọ ya vwe Ilele Kristi ra djẹha na: “Ọwan e meviẹ harẹn i Kristi.” (2 Corinthians 5:20) Era djẹha na e meviẹ harẹn usuon ọrẹ Osolobrugwẹ. Aye i vwe fiomarhọ usuon oseghe ọrhẹ ẹmro ri sekpahen usuon igọmẹti ọrẹ akpọ ọnana-a. (Philippians 3:20) Ukpomaran, era djẹha na i ha userhumu rẹn iduduru ihworho yono kpahen Uvie  Osolobrugwẹ ne. ‘Igegede ereva,’ ri vwo ifiẹrorhọ rẹ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ Osolobrugwẹ, a hobọtua era djẹha na. Aye i vwe ji fiomarhọ usuon oseghe-e. (John 10:16; Matthew 25:31-40) Itiọrurhomẹmro, Olele Kristi urhomẹmro o vwo fiomarhọ usuon oseghe ọrẹ akpọ na-a.—Se Isaiah 2:2-4.

5. Me yẹ iroro owu rọ soriẹ Ilele Kristi e vwe vwobọrhọ uvweri?

⁵ Ilele Kristi urhomẹmro ephian e nyerẹn jerẹ ekrun owu, aye e ji nyerẹn kugbe dedevwo aye i nẹ ẹkwotọre sansan rhe, ji vwo irueruo sansan. (1 Corinthians 1:10) Erhe vwobọrhọ uvweri, nọyẹ, ọwan ina wọnrọn haso ekrun ọwan, imizu ọwan, ri Jesu ọ yẹrẹ ọwan ekama ne vwo ẹguọlọ kpahen. (John 13:34, 35; 1 John 3:10-12) Habaye, Jesu ọ ta rẹn idibo enẹyen taghene aye i vwo ẹguọlọ kpahen evwreghrẹn aye.—Matthew 5:44; 26:52.

6. Ukẹro ọgo yẹ idibo i Jehova ri homave riẹn a ha ni igọmẹti?

 ⁶ Dedevwo ọwan ri rhiẹ Ilele Kristi i vwe fiomarhọ usuon oseghe-e, ọrẹn ọwan a damoma ne rhiẹ omamọ emotọre. Jerẹ udje, ọwan a họghọ rẹn igọmẹti nyoma ra mọrọn irhi aye ọrhẹ ọrẹ a kwosa urhomu. Ọrẹn ọwan a damoma ra na ha “ekwakwa Osolobrugwẹ rẹn Osolobrugwẹ.” (Mark 12:17; Romans 13:1-7; 1 Corinthians 6:19, 20) “Ekwakwa Osolobrugwẹ” i sekpahen ẹguọlọ re ne vwo kpahiẹn, ra na huvwele yi, ọrhẹ ẹga ra na hariẹn. Ọwan i mwuegbe re ne hwu, ukperẹ ana tiẹn uvwele i Jehova.—Luke 4:8; 10:27; se Acts 5:29; Romans 14:8.

7, 8. Me yẹ “ẹhẹn ọrẹ akpọ na,” marhẹ ọ hobọte ihworho lele?

⁷ Ne tiomanẹ akpọ Echu, o mevirhọ ọrẹ ana ja lẹrhẹ “ẹhẹn ọrẹ akpọ na” no sun ọwan. Ẹhẹn ọrana yẹ iroro ọrhẹ iruemru re nẹ obẹ Echu sa, ro sun ihworho ri vwa ga i Jehova. Ọrẹn Ilele Kristi a tiẹn uruemru ọnana. Jerẹ oborẹ i Paul ọ tare, “ame e vwo ẹhẹn ọrẹ akpọ na-a, ọrẹn ẹhẹn ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe.”—1 Corinthians 2:12; Ephesians 2:2, 3; Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 17.

⁸ Ẹhẹn akpọ na ọ lẹrhẹ ihworho roro kpahen ọdamẹ aye ọvo, vwo omẹkpare, ọrhẹ ja huvwele. Ọ ji lẹrhẹ aye roro taghene o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ aye huvwele Osolobrugwẹ-ẹ. Echu ọ guọlọre nẹ ihworho i ruẹ oborẹ o je rẹ aye, ọrẹn aye i vwe roro kpahen oborẹ ono nerhumie rhe-e. Ọ guọlọre nẹ ihworho i vwo imwẹro taghene “ojemẹ ọrẹ ugboma ọrhẹ ojemẹ ọrẹ ukẹro” yẹ ekwakwa ri mai ghanren uvuẹn enyerakpọ. (1 John 2:16; 1 Timothy 6:9, 10) Dẹbolo ọ damoma omamọ nọ phiẹ idibo i Jehova rhọ jeghwai riẹriẹ  aye nẹ aye i vwo iroro esọsọ enẹyen.—John 8:44; Acts 13:10; 1 John 3:8.

9. Marhẹ ẹhẹn ọrẹ akpọ na ono ru hobọte ọwan?

⁹ Jerẹ aphẹrẹ re mwuẹ ha, ẹhẹn ọrẹ akpọ na o kinhariẹ ọwan. Orhianẹ ọwan i vwa damoma na sabu tiẹn ẹhẹn ọrẹ akpọ na-a, nọyẹ ọnọ hobọte ọwan. (Se Proverbs 4:23.) Ọnana ọnọ sabu tonrhọ bibiesuọn, nyoma ra ha uphẹn rẹn iroro ọrhẹ iruemru ihworho ri vwa ga i Jehova ni hobọte ọwan. (Proverbs 13:20; 1 Corinthians 15:33) Yanghene ọwan ina sabu lẹrhẹ ekwakwa jerẹ ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, iyono efian, yanghene iruẹn re simoma ri titiri, ni hobọte ọwan.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 18.

10. Marhẹ ene ru sabu tiẹn ẹhẹn ọrẹ akpọ na?

¹⁰ Omarana, marhẹ ene ru kẹnoma neneyo ẹhẹn ọrẹ akpọ na o jo rho sun ọwan? O fori nẹ ọwan i daji kẹrẹ i Jehova jeghwai lẹrhẹ ẹghwanren ọnẹyen sun ọwan. Ọwan ina vi nẹrhomo ọke ephian nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen, jeghwai fiomarhọ ogame ọnẹyen. Jehova yẹ Ohworho rọ mai vwo omẹgbanhon kparobọ. O mwurun ọwan ẹro taghene ọnọ sa ọwan erhumu tiẹn ẹhẹn ọrẹ akpọ na.—1 John 4:4.

11. Marhẹ ẹhẹn ọrẹ akpọ na o ru hobọte oborẹ ihworho a sẹ osẹme lele?

¹¹ Ọwan e ji djephia taghene a ha usuẹn akpọ na-a, nyoma ewun ọrhẹ osẹme ọwan. Ihworho buebun uvuẹn akpọ na a sẹ osẹme nẹ ihworho i ni aye so, nẹ ihworho i vwo iroro ọfanrhiẹn, nẹ aye i sabu kparehaso oborẹ amwa aye a sẹ osẹme lele yanghene nẹ aye i sabu dje oma aye taghene aye i vwo igho omamọ. Ihworho  erọrọ i vwa damerhọ oborẹ osẹme aye ọ havwọ-ọ. Aye a sabu ku ewun ri gberi rhọ yanghene eri vwe serhọ. Ọwan i sabu lẹrhẹ iruemru enana ni hobọte odjẹ ọwan kpahen ewun ọrhẹ osẹme ọwa-an.

12, 13. Iruemru-urhi ego yi na sa ọwan erhumu djẹ ewun re ne kurhọ?

¹² Rẹ ọwan e rhiẹ idibo i Jehova na, a guọlọ sẹ osẹme ro fiotọre, rọ fonron, ro tiẹ ihworho urhun, rọ jeghwai serhọ ọke ephian. Ọwan a sẹ osẹme “rhẹ ẹhẹn dẹndẹn kugbe osasame ọrẹ ẹhẹn,” na sabu djephia taghene a “ga Osolobrugwẹ.”—1 Timothy 2:9, 10; Jude 21.

 ¹³ Oborẹ a sẹ osẹme lele, ọnọ sabu hobọte oborẹ awọrọ e ni Jehova ọrhẹ ihworho enẹyen rhọ. Ọwan i guọlọ “ruẹ kemru kemru nọ ha ujiri vwe Osolobrugwẹ.” (1 Corinthians 10:31) Uruemru dẹndẹn o surhobọmwu ọrẹ ene mwuọghọ rẹn iroro awọrọ ọrhẹ oborẹ aye e ni emru rhọ. Omarana, ọke a djẹ ewun ọrhẹ oborẹ ana sẹ osẹme lele, o fori na karorhọ taghene odjẹ ọwan ọ hobọte awọrọ.—1 Corinthians 4:9; 2 Corinthians 6:3, 4; 7:1.

14. Me ye ne roro kpahen ọke ra djẹ ewun re ne kurhọ riẹ irueruo Ilele Kristi?

¹⁴ Marhẹ a sẹ osẹme lele ọke re riẹ uyono yanghene ọke re riẹ aghwoghwo? Ọwan a sẹ osẹme nẹ ihworho i tẹnrovi ọwan ọvo? Ewun ọwan a lẹrhẹ ofa ruẹ awọrọ? Ọwan e roro taghene o vwo oborẹ o te awọrọ kpahen oborẹ ọwan a sẹ osẹme lele-e? (Philippians 4:5; 1 Peter 5:6) Itiọrurhomẹmro, ọwan i guọlọ sẹ osẹme rọ nọ lẹrhẹ ọwan vwo erhumu, ọrẹn oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan vwo erhumu yẹ iruemru Olele Kristi. Enana yẹ iruemru ri Jehova ọ mẹrẹn ọke ro ni ọwan. Aye e dje oborẹ ọwan i havwọ uvuien phia, “ohworho odjahen ọrẹ ẹhẹn na . . . , ro rhiẹ emru rọ ghanranren omamọ obaro Osolobrugwẹ.”—1 Peter 3:3, 4.

15. Mesoriẹ i Jehova ọ vwọ yẹ ọwan irhi kpahen oborẹ ana sẹ osẹme lele?

¹⁵ Jehova ọ yẹ ọwan irhi sekpahen oborẹ ene kurhọ yanghene oborẹ ene je kurhọ-ọ. Ukpomaran, ọ yẹrẹ ọwan iruemru-urhi Baibol ri na sabu sa ọwan erhumu djẹ omamọ odjẹ. (Hebrews 5:14) Ọ guọlọre na bọn orhienbro ọwan ephian, sẹ aye i doro yanghene aye i kamurun, kpahen ẹguọlọ re vwo kpahiẹn ọrhẹ awọrọ. (Se Mark 12:30, 31.) Uvuẹn akpọ na ephian, ihworho  i Jehova a sẹ osẹme izede sansan sekpahen ekete aye i nurhe ọrhẹ osẹme ro rhomurun rẹn owuowọnwan. Aruẹ osẹme sansan enana emru erhumu, ọ ji lẹrhẹ oma merhen ohworho.

16. Marhẹ ukẹro akpọ na ọ ha ni igho o ru kparehaso oborẹ i Jesu o yonorin? Enọ ego yo fori na nọ oma ọwan?

¹⁶ Echu ọ guọlọre nẹ ihworho i roro taghene igho ọrhẹ ekwakwa ugboma yi na yẹ aye omamerhomẹ, ọrẹn idibo i Jehova i rheri taghene ọrana ofian. Ọwan i hẹroso ẹmro i Jesu rọ tare: “Nime ohworho ọrhọ tobọ  vwo bun dede, ọ sabu simi arhọ ye nyoma ekwakwa i buebun ro vwori na-a.” (Luke 12:15) Igho ọ sabu lẹrhẹ ọwan vwo obọdẹn omamerhomẹ-ẹ. Ọ sabu yẹ ọwan obọdẹn igbehian, obọdẹn ufuoma, yanghene arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ. Itiọrurhomẹmro, ọwan i guọlọ ekwakwa ugboma ezẹko, a ji guọlọ riakpọ. Ọrẹn, Jesu o yonirin ọwan taghene oma ọnọ merhen ọwan erhe vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ, arha ji ha ogame ọnẹyen karo uvuẹn enyerakpọ ọwan. (Matthew 5:3; 6:22, ekete ra djokarhọ) Gba nọ oma: ‘Ukẹro akpọ na ọ ha ni igho ọ hobọte mẹ ne? Igho yẹ oborẹ mie roro jeghwai ta kpahan ọke ephian?’—Luke 6:45; 21:34-36; 2 John 6.

17. Marhẹ akpenyerẹn ọnọ ono rhirhiẹ, wu rha tiẹn ukẹro akpọ na ọ ha ni igho?

¹⁷ Arha tẹnrovi ẹga ra na harẹn i Jehova jeghwai tiẹn ukẹro akpọ na ọ ha ni igho, nẹ ene vwo obọdẹn akpọ. (Matthew 11:29, 30) Ene vwo evwẹnvuọn ọrhẹ obọdẹn ufuoma. (Matthew 6:31, 32; Romans 15:13) Erhe brudu kpahen ekwakwa ugboma pha-an. (Se 1 Timothy 6:9, 10.) Ana mẹrẹn omamerhomẹ re tiobọnẹ. (Acts 20:35) Ene vwo ọke ra na ghwọghọ rhẹ ihworho re vwo ẹguọlọ kpahen. Ana ji dabu merhẹn.—Ecclesiastes 5:12.

18. Me yẹ Echu ọ damoma ro no ru ọwan?

¹⁸ Echu ọ damoma rọ nọ ghwọghọ onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova, omarana o fori ne vi ru kemru kemru na sabu sẹroriẹ. E vwo owọnren rhẹ “ikpodje” na. (Ephesians 6:12) Echu ọrhẹ ikpodje yi a guọlọ nẹ oma ọ merhen ọwan yanghene nyerẹn bẹmẹdẹ-ẹ. (1 Peter  5:8) Evwreghrẹn enana ri vwo omẹgbanhon a wọnrọn haso ọwan, ọrẹn ọwan ina sabu fi owọnren na kparobọ nyoma userhumu i Jehova!

19. Marhẹ Ephesians 6:14-18 o dje “ewun owọnren” ọrẹ Ilele Kristi na lele?

¹⁹ Ọke ahwanren, isodja e ku ewun owọnren rhọ, nẹ aye i ja rha kon ọke aye a wọnrọn. Omaran ọ ji havwọ, ọwan ine vi ku “ewun owọnren” ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan na rhọ. (Ephesians 6:13) Ono simi ọwan. E se kpahen ewun owọnren ọnana uvuẹn Ephesians 6:14-18: “Omarana, are i mevi gbanhon rhẹ umwaya ọrẹ urhomẹmro na rẹ are i gba mwuẹ evwun, are i ku ọsete udu ọrẹ irueruo ọvwata na rhọ, Are i ji mwuegbe aghwẹ are nẹ are i ghwoghwo iyẹnrẹn esiri ọrẹ ufuoma. Ha vrẹn enana ephian, are i ha ikpọfia ọduado ọrẹ esegburhomẹmro na, rẹ are ina sabu ha dobọ ibigẹn ọvwọkon na ji. Habaye, are i ha erhu ọrẹ usimirhọ na, ọrhẹ odan ọlọkọ ọrẹ ẹhẹn na, nọyẹ ẹmro Osolobrugwẹ, nẹ are i ji rha nẹ aruo ẹrhomo ephian kugbe orẹ, are i gba nẹrhomo ọke ephian uvuẹn ẹhẹn na.”

20. Me yẹ ọwan ine vi ru neneyo “ewun owọnren” na ọ ha userhumu rẹn ọwan?

²⁰ Orhianẹ ewun owọnren isodja o kuẹrhọ ọ sẹreriẹ ẹro, no rhiẹ ekete ezẹko uvuẹn omayen firhọ, avwaye yẹ ọvwreghrẹn yen ọnọ nya ruiẹ. Arha guọlọ taghene “ewun owọnren” ọwan o simi ọwan, e vwe jenẹ ọ sẹrẹ ọwan ẹro-o. O fori ne rhe kuierhọ ọke ephian, ji dabu hẹrote yi. Ana rha wọnrọn bọmọke ana ghwọghọ Echu, akpọ ye, ọrhẹ ikpodje yi nẹ uvuẹn otọrakpọ na. (Revelation 12:17; 20:1-3) Omarana, orhianẹ ọwan a wọnrọn rhẹ ojemẹ rọ sọre yanghene ovwiẹlẹme ezẹko, ọwan i vwe fiobọrhotọre-e!—1 Corinthians 9:27.

21. Marhẹ ọwan ine ru sabu fi owọnren na kparobọ?

 ²¹ Orho rhiẹ ọwan ọvo, e vwo omẹgbanhon ghwẹ i Dẹbolo-o. Ọrẹn, nyoma userhumu i Jehova, ọwan i gbanhon ghwẹ ye! Na sẹrorẹ atamwu ọwan, o fori na nẹrhomo vwe i Jehova, yono Ẹmro ọnẹyen, jeghwai kwomakugbe imizu ukoko na. (Hebrews 10:24, 25) Ekwakwa enana ina ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ atamwu re vwori kaphen Osolobrugwẹ jeghwai mwuegbe ra na chochọn esegburhomẹmro ọwan.

22, 23. (a) Marhẹ ene ru sabu mwuegbe na chochọn esegburhomẹmro ọwan ọke ephian? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²² O fori ne mwuegbe ra na chochọn esegburhomẹmro ọwan ọke ephian. (John 15:19) Sekpahen ẹmro ezẹko, Iseri Jehova, a djẹ odjẹ rọ vẹnẹ ọrẹ ihworho buebun. Gba nọ oma: ‘Mi ghini vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ mia djẹ odjẹ ọnana? Omwurumẹro taghene oborẹ i Baibol na ọrhẹ ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na ọ tare ọ gbare? Oma ọ merhen mẹ mie rhiẹ owuowọnwan usuẹn Iseri Jehova? (Psalm 34:2; Matthew 10:32, 33) Mi na sabu dje imwẹro mẹ fiotọre rẹn awọrọ?’—Matthew 24:45; John 17:17; se 1 Peter 3:15.

²³ Uvuẹn erhirhiẹ buebun, e vi rhe oborẹ ene ruo na sabu kẹnoma rẹn irueruo akpọ na. Ọrẹn uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, a vwa ghwai rhe oborẹ ene ruo fiotọre-e. Echu ọ damoma rọ nọ ha ufi mwu ọwan izede sansan. Ufi owu rọ ha ruiruo yẹ iruẹn ọrhẹ ughe. Marhẹ ene ru sabu ha ẹghwanren djẹ iruẹn ọrhẹ ughe ọwan? Ene yono kpahiẹn uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.