1, 2. Marhẹ oma o ru i Jehova ọke rọ mẹrẹn ọwan ra damoma ra na ta urhomẹmro?

ẸDẸ OWU, ọke ibiẹ ọmọvwerhe owu o nẹ isukuru sa, nọ mẹrẹn ibiẹ ẹkpa rọ vuọnren rhẹ igho uvuẹn otọre. Me yo no ru? Ọnọ sabu sẹrorẹ igho na rẹn omayen. Ukpomaran, nọ ha ẹkpa igho na vwe ohworho ro vworie. Ọke izu ọmọ na o rhon kpahiẹn, oma nọ merhenriẹn.

² Oma ọ merhen emiemọ buebun ọke emọ aye arha ta urhomẹmro. Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu, Jehova, yẹ “Osolobrugwẹ urhomẹmro,” oma ọ ji merhiẹn ọke ọwan arha ta urhomẹmro. (Psalm 31:5) Ọwan i guọlọ ru oborẹ ọnọ merhiẹn oma jeghwai “rha ta urhomẹmro ọrẹ kemru kemru.” (Hebrews 13:18) Jenẹ a ta kpahen erhirhiẹ ẹne uvuẹn akpenyerẹn ọwan, rẹ uruemru ra ta urhomẹmro ono ru sabu rhiẹ egbobọse. Habaye, ene ji yono kpahen erere ezẹko re ne vwo erhe fi egbobọse erana kparobọ.

3-5. (a) Marhẹ ene ru sabu phiẹ oma ọwan rhọ? (b) Me yọ nọ sa ọwan erhumu rhiẹ ihworho ra ta urhomẹmro?

³ Na sabu ta urhomẹmro rẹn awọrọ, ọwan ine rhiẹ ihworho ra ta urhomẹmro. Ọnana ọ ghwai lọhọ-ọ. Ọke  ahwanren, imizu ri ha uvuẹn ukoko i Laodicea a phiẹ oma aye rhọ nyoma aye e roro taghene oborẹ aye e ruẹ ọ merhen Osolobrugwẹ oma, ọrẹn aye i vwe ruẹ oborẹ ọ merhiẹn oma-a. (Revelation 3:17) Ọwan ina ji sabu phiẹ oma ọwan rhọ kpahen aruẹ ohworho a ghini havwọ.

⁴ Odibo James ọrhọ ta: “Orhianẹ ohworho o roro taghene ọye ọ ga Osolobrugwẹ ọrẹn o vwo suẹn ẹrẹnmo ọnẹye-en, ọ phiẹ ọmudu ọnẹyen rhọ, ogame ọnẹyen ji ofefe.” (James 1:26) Orhianẹ ọwan e roro taghene ana sabu vwo orharhere uruemru, ta ẹmro ra suẹ ẹkuọn, yanghene mọrenfian dede, takpu e ruẹ ekwakwa irhorhomu, Osolobrugwẹ ọ vwọ samọ damerhọ-ọ, nọyẹ a phiẹ oma ọwan rhọ. Mẹ yọ nọ sa ọwan erhumu na ja rha phiẹ oma ọwan rhọ?

⁵ Erhe ni ujegbe, na sabu mẹrẹn oborẹ oma ọwan ọ havwọ otafe. Ọwan i rhe se i Baibol na, na sabu mẹrẹn oborẹ a ghini havwọ uvuien. Baibol na ọnọ sabu sa ọwan erhumu rhe omẹgbanhon ọwan ọrhẹ ovwiẹlẹ ọwan. Ana ji mẹrẹn ewene ro fori re ne ru uvuẹn iroro ọwan, irueruo ọwan ọrhẹ ẹmro ọwan. (Se James 1:23-25.) Ọrẹn, ọwan i rha ta taghene e vwe ruẹ sọ-ọ, nọyẹ a sabu ruẹ riobaro-o. Omarana, o fori na dabu ha i Baibol na ni oma ọwan so. (Lamentations 3:40; Haggai 1:5) Ẹrhomo ẹnẹ ọ ji sa ọwan erhumu rhe aruẹ ohworho ra ghini havwọ. Ana sabu ta rẹn i Jehova uvuẹn ẹrhomo no ni ọwan so, nọ ji sa ọwan erhumu mẹrẹn orusọ ọwan vwrurhe na sabu kpọ aye vi. (Psalm 139:23, 24) Ọwan i karorhọ taghene “Jehovah o vwo utuoma kpahen ọrẹ ọ ta efian, ọrẹn o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ohworho ọsoso.”—Proverbs 3:32.

6. Mesoriẹ o fo nẹ esa ọrhẹ ane i ta urhomẹmro rẹn owuowọnwan?

⁶ Ra ta urhomẹmro uvuẹn ekrun oborẹ ọ ghanranren omamọ. Ọke esa ọrhẹ ane arha ta urhomẹmro rẹn owuowọnwan, oma no fun aye, aye na ji sabu hẹroso owuowọnwan. Ofian ẹmọrọn ọ sabu homaphia uvuẹn orọnmo uvuẹn izede sansan. Jerẹ udje, ohworho rọ rọnmọ ne ọnọ sabu rhe vwobọrhọ uruemru obẹlẹme, uruemru re ni ughe yanghene ifoto ihworho ri banfirhọ, yanghene ro vwo ẹguọlọ kpahen ọwọrọ uvuẹn otafe. Djokarhọ oborẹ ọbo ijoro na ọ tare: “Mi vwe kwomakugbe era phiẹ ihworho rhọ-ọ, mia ji kẹnoma rẹn ihworho re vwe kwe dje oborẹ aye i havwọ phia.” (Psalm  26:4) Orhianẹ wu vwa ta urhomẹmro rẹn ohworho wu rọnmọre-en, ọnọ sabu ghwọghọ orọnmo ọnọ.

7, 8. Marhẹ wu ne ru sabu ha i Baibol na yono emọ rhe ọghanronmẹ ra ta urhomẹmro?

⁷ O ji fo nẹ emọ i rhe ọghanronmẹ ra ta urhomẹmro. Emiemọ ina sabu ha i Baibol na yono aye kpahiẹn. O vwo erharhere idje ihworho ri vwa ta urhomẹmro: Achan, ro so uhi; Gehazi rọ mọrenfian nọ sabu vwo igho; ọrhẹ Judas ro so igho, jeghwai rhẹ i Jesu idọlọ efuanfon 30.—Joshua 6:17-19; 7:11-25; 2 Kings 5:14-16, 20-27; Matthew 26:14, 15; John 12:6.

⁸ Baibol na o ji vwo omamọ idje ihworho ri ta urhomẹmro: Jacob, rọ ta rẹn emọyen nẹ aye i ha igho rẹ aye i mẹrẹnren rharhumu; Jephthah ọrhẹ ọmọyen ọgbọtọ ri nyamwu ive rẹ aye i veri rẹn Osolobrugwẹ; ọrhẹ Jesu rọ ta urhomẹmro udabọ erhirhiẹ ọgbogbanhon. (Genesis 43:12; Judges 11:30-40; John 18:3-11) Idje enana ina sa emọ erhumu rhe ọghanronmẹ ra ta urhomẹmro.

9. Ọke emiemọ arha ta urhomẹmro, marhẹ ono ru ha userhumu rẹn emọ aye?

⁹ Emiemọ ina sabu yono nẹ uruemru-urhi Baibol ọghoghanren ọnana: “Ọrẹn, wẹwẹ re yono ohworho ọrọrọ, wu vwe yono oma? Wẹwẹ, re ghwoghwo, “Wu vwe so uhi-i,” we so uhi?” (Romans 2:21) Emọ e rhe ọke eri vwiẹrẹ aye a mọrenfian. Arha ta rẹn emọ ọwan nẹ aye i ta urhomẹmro, ọrẹn ọwan i vwa ta urhomẹmro-o, ẹhẹn aye ine seriotọre. Emọ i rha djokarhọ ye taghene eri vwiẹrẹ aye a mọrenfian uvuẹn ekwakwa ekokamo, aye ina ji hẹrokele aye. (Se Luke 16:10.) Ọrẹn, ọke emọ arha mẹrẹn eri vwiẹrẹ aye ra ta urhomẹmro, ọnọ sabu sa aye erhumu rhiẹ emiemọ ra ta urhomẹmro ọke aye i rhe vwo emọ erẹ aye ne.—Proverbs 22:6; Ephesians 6:4.

10. Marhẹ ene ru rhiẹ ihworho ra ta urhomẹmro uvuẹn ẹmro ọwan ọke re lele imizu ukoko na tẹmro?

¹⁰ O ji fo nẹ ọwan i rha ta urhomẹmro rẹn imizu ukoko na. Ẹmro ra ta kẹdẹ kẹdẹ, ọ phẹrẹ rọ dẹrẹrhiẹ iguengun yanghene ra rhaphiẹ ohworho. Orhianẹ ọwan na vwanriẹn ẹmro re vwe rhe sẹ urhomẹmro, ana sabu rha kpare iyẹnrẹn efian lele ekete ephian. Omarana, orhiẹ oborẹ orhomurun omamọ ne ‘sun ẹrẹnmo ọwan.’ (Proverbs 10:19) Ra ta urhomẹmro, o mevirhọ taghene kemru kemru re roro, re rheri, yanghene re rhonrin ya na ghwai ta-a. Orhianẹ oborẹ ọwan a guọlọ ta kpahan na urhomẹmro dede, o vwo oborẹ o teri ọwan uvuie-en, yanghene o fo na rharhumu vwanriẹn ẹmro na-a, nime o dje ẹguọlọ phia-a. (1 Thessalonians 4:11) Ihworho ezẹko i rha tẹmro ibiobiomu kpahen awọrọ hin, aye na ta: “Urhomẹmro ọye mia ta.” Ọrẹn re rhiẹ ihworho i Jehova ne na, o fori nẹ ẹmro ọwan orhiẹ ọrẹ dẹndẹn ji dje uruemru esiri phia ọke ephian.—Se Colossians 4:6.

11, 12. (a) Marhẹ ohworho ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa ọnọ ru lẹrhẹ erhirhiẹ na biomurhọ, orhianẹ ọ ta urhomẹmro-o? (b) Me yẹ enọ ezẹko ra na sabu nọ oma ọwan? (c) Marhẹ ene ru sabu ta urhomẹmro uvuẹn ukoko i Jehova?

¹¹ Jehova ọ yẹ ekpako ukoko owian nẹ aye i hẹrote ukoko na. Arha ta urhomẹmro rẹn ekpako na, ọnọ lẹrhiẹ lọhọ rẹ aye ina yẹ ọwan userhumu. Mesoriẹ o fo na ta urhomẹmro rẹn aye? Orhianẹ we kpomẹ, ne wu bru idọkitọ nọ sa erhumu, wu ne tiẹ ekwakwa ezẹko nu riẹn? Wu rhe ti ekwakwa nu riẹn, marhẹ ono ru sa erhumu? Omaran o ji havwọ, erhe ru ọdandan ọghwaghwa o fo na mọrenfian kpahiẹ-ẹn. Ukpomaran, o fori ne bru ekpako na nya, na ta urhomẹmro harẹn aye. (Psalm 12:2; Acts 5:1-11) Vwana, gbe roro kpahen  erhirhiẹ ọrọrọ: Me wu ne ruo orhianẹ wu rheri taghene ugbehian ọnọ o ruẹ ọdandan ọghwaghwa? (Leviticus 5:1) Wu na ta taghene: “Ugbehian mẹ yo ruẹ, Mi ta rẹn awọrọ kpahiẹ-ẹn”? Gbinẹ, wu na karorhọ taghene ekpako na ina sabu yẹ ye userhumu rọ guọlọre neneyo ọ sabu kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova rhọ jeghwai ruie gbanhon?—Hebrews 13:17; James 5:14, 15.

¹² O fori nẹ ọwan i rha ta urhomẹmro uvuẹn ukoko i Jehova ọke ra ya iyẹnrẹn, jerẹ ọke ra nẹ iyẹnrẹn ọke ra wianren uvuẹn owian aghwoghwo na. O fori na ji ta urhomẹmro ọke re fiobọrhọ ifọmu ọkobaro yanghene ifọmu erọrọ uvuẹn ukoko na.—Se Proverbs 6:16-19.

13. Marhẹ ene ru sabu ta urhomẹmro orhianẹ e lele imizu ukoko na sueyi kugbe?

¹³ O fo nẹ imizu ukoko na, i kpare ẹmro eyẹsuọ rhiẹ ekete ogame aye-e. Jerẹ udje, o fo na sueyi ọke ra ha uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie yanghene ọke ra ha owian aghwoghwo na-a. Orho sekpahen eyẹsuọ, o fo na ghwa imizu ọwan re nime aye imizu ukoko-o. Orhianẹ imizu ukoko a wian wẹn, kwosa rẹn aye rhọke, kwa uchunu igho wu kwerhọ rẹn aye jeghwai yẹ aye erere ro fori na yẹ aye. Enana ina sabu sekpahen omesimo ọphẹ yanghene igho ra kwa rẹn ohworho ọke rọ vwọ sabu rhiẹ iruo. (1 Timothy 5:18; James 5:1-4) Orhianẹ omizu ukoko na yọ ha ruọ iruo, wu vwe fiẹrorhọ ye taghene ono nuo sa-an. (Ephesians 6:5-8) Jenẹ o mwuo ẹro taghene wu wian uchunu ọke rẹ are i kwerhọ, jeghwai wian owian ra fọkiẹ kwosa ye wẹn na.—2 Thessalonians 3:10.

14. Me yo fori nẹ Ilele Kristi ru vwẹre nẹ aye i ki sueyi kugbe?

¹⁴ Orhianẹ ọwan rhẹ omizu ukoko na ni sueyi kugbe vwo? Ọnana ọnọ sabu sekpahen igho re fiẹ rhẹ eyi yanghene igho emomo. Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọnana, o  vwo uruemru-urhi Baibol ra na sabu ha ruiruo: Are i ya ekwakwa ephian rhotọre! Ọke ọmẹraro Jeremiah ọ dẹ otọre, no ru ọbe otọre eva, nọ ha owu rẹn iseri nẹ aye i fiobọrhọ ye, nọ dabu sẹrorẹ ẹbe eva na fọkiẹ ọke ọrọrọ. (Jeremiah 32:9-12; jeghwai se Genesis 23:16-20.) Ihworho ezẹko e roro taghene aye i rhe fiobọrhọ ọbe, nọ họhọre taghene aye a hẹroso imizu aye-e. Ọrẹn itiọrurhomẹmro, re ne fiobọrhọ ọbe ọnọ lẹrhẹ ẹghwọ, ọdjẹfughwẹ, ọrhẹ unuẹkọ buebun nie. Uvuẹn ẹmro ri sekpahen eyẹsuọ dede, karorhọ taghene ufuoma ukoko na yọ mai ghanren ghwẹ keyi keyi ra sua.—1 Corinthians 6:1-8; se Iyẹnrẹn ra habaye 30.

15. Marhẹ oma o ruẹ i Jehova kpahen uruemru ra vwa ta urhomẹmro uvuẹn eyẹsuọ?

¹⁵ Ọwan ina vi rha ta urhomẹmrọ rẹn ihworho ephian, tobọ te ihworho ri vwe rhiẹ Iseri Jehova. Ra na ta urhomẹmro, emru ọghoghanren rẹn i Jehova. “Jehova o vwo utuoma kpahen ovwanwọn ọghware, ọrẹn ovwanwọn rọ gbare ọ lẹrhẹ oma merhiẹn.” (Proverbs 11:1; 20:10, 23) Ọke ahwanren, ovwanwọn oborẹ a ha sueyi ọke buebun. Ọrẹn, ileyi ezẹko a ghwa era dẹ emru mie aye ria, nyoma aye e tiẹ nẹ oborẹ aye i kwerhọ ne, yanghene nyoma aye e ruie nẹ aye i kwa ghwẹ uchunu igho ro fori nẹ aye i kwa. Inyenana, jerẹ oborẹ ọ havwọ ọke ahwanren, uruemru ra vwa ta urhomẹmro o burun omamọ uvuẹn eyẹsuọ. Ọrẹn jerẹ oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen uruemru ra vwa ta urhomẹmro ọke ahwanren, omaran o ji vwo utuoma kpahiẹn inyenana.

16, 17. Uruemru ra vwa ta urhomẹmro ego yo fori na kẹnoma riẹn?

¹⁶ Ọwan ephian a dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ ri na  sabu lẹrhẹ ọwan ja ta urhomẹmro, jerẹ ọke ra guọlọ iruo, ọke re fiobọrhọ ifọmu igọmẹti, yanghene ọke ra ya ọdamuni obẹ isukuru. Ihworho buebun e roro taghene o vwo oborẹ ọsọre rhẹ efian, re dje emru vrẹn ovwan, yanghene ra phiẹ awan rhọ-ọ. Ọnana o vwo gbe ọwan unu-u. Baibol na ọ tariẹ rhotọre ne taghene uvuẹn ẹdẹ ri koba uvuẹn enyerẹn ọnana, ihworho ine “vwo ẹguọlọ oma aye ọvo, aye ine vwo ẹguọlọ igho, . . . eri vwe vwo ẹguọlọ orhorhomu.”—2 Timothy 3:1-5.

¹⁷ Ọkezẹko, ọwan ina sabu rhe roro taghene ihworho ra vwa ta urhomẹmro ye fiẹkparobọ inyenana. (Psalm 73:1-8) Iruo Olele Kristi ọnọ sabu va ye obọ, ana sabu bru nẹ igho ra na kwa riẹn, yanghene tobọ sehiẹn yen uvuẹn iruo nime ọ ta urhomẹmro. Ọrẹn erere ra mẹrẹn arha ta urhomẹmro ọ ghwẹ enana ephian. Mesoriẹ?

18. Mesoriẹ omamọ odẹ ọ ghanren?

¹⁸ Ne rhiẹ ohworho rọ ta urhomẹmro ọrhẹ ohworho ra hẹrosua ọ ghanranren omamọ, ọrẹn ọ bẹn ẹmẹrẹn inyenana. Ọwan ephian i vwo uphẹn re ne vwo aruẹ odẹ ọrana. (Micah 7:2) Itiọrurhomẹmro, ihworho ezẹko ina sabu ha ọwan djechẹẹ yanghene phien ọwan fọkime a ta urhomẹmro. Ọrẹn oma ọnọ merhen awọrọ jeghwai hẹrosuọ nime wa ta urhomẹmro. Uvuẹn akpọ na ephian, e rhe Iseri Jehova rhẹ ihworho ra ta urhomẹmro. Ihworho ezẹko i guọlọ ha Iseri Jehova iruo, nime aye a ta urhomẹmro. Ọke re le awọrọ nẹ iruo fọkime aye i vwa ta urhomẹmro-o, e vwe rhe le Iseri Jehova-a.

19. Marhẹ uruemru ra ta urhomẹmro ono ru hobọte onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova?

 ¹⁹ Re ne rhiẹ ohworho rọ ta urhomẹmro ọrẹ kemru kemru, ọ yẹ ọwan omamọ ẹhẹn obrorhiẹn ọrhẹ ufuoma. Ọwan ina sabu họhọ i Paul, rọ yare: “Ame i vwo imwẹro taghene ame i vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron.” (Hebrews 13:18) Ọrọ mai ghanren, Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ ro rhiẹ i Jehova, ọnọ djokarhọ jeghwai tiobọnu ebrurhọ wẹn fọkiẹ omẹdamu ọnọ wa ta urhomẹmro ọrẹ i kemru kemru.—Se Psalm 15:1, 2; Proverbs 22:1.