ONO 6
Marhe Mi Ne Ru Sabu Mevi Tien Ohien Otuedere?
ME ỌYẸ WU NE RU?
Roro kpahen erhirhiẹ ọnana: Ọke rẹ i Brian ọ mẹrẹn otu isukurie awanva ra sa, evwan yen no kinirin. Ọgbeva uvuẹn ọkprughwre ọnana ne, yẹ aye damoma no phopho isigẹti. Ọnana ono rhiẹ ọgbọresa ye.
Idama ọrukaro nọ tare:
‘Wẹwẹ ọvo ye ha aran? Ji mẹ dje ugbehian owu wẹn.’
No brẹro riẹn ọke rẹ ọ ta ‘ugbehian’, nọ ha emru nẹ idjabewun ọnẹyen rhe, nọ riẹnriẹn rẹn Brian.
Brian ọ mẹrẹn isigẹti na uvuẹn obọ idama na. Evwan i Brian no kinẹrhọ kinẹrhọ.
‘Brian nọ tare, wa ghwọ-ọ’. ‘Mi ta rẹn are ne bi taghene mi vwe. . . ’
Idama ọreva na nọ gbanrenriẹn unu: ‘Wa zofẹ-ẹn!’
Brian nọ tare rhẹ uduefigbere: ‘Mi vwa zofẹ-ẹn!’
Idama ọreva na no fi obọ ye rhẹ akoko i Brian, nọ tare rhẹ uphele bọrọbọrọ: ‘Ghwai ha ye.’
Idama ọrukaro na nọ ha isigẹti na kẹrẹ ughwaro i Brian, nọ bẹbẹ ta riẹn: ‘Ame i ta rẹn ohworho owuorowu-u. O vwo ọrẹ ono rhe dẹ-ẹ.’
Orhianẹ wẹwẹ yi Brian, marhẹ wu na kpahenrhọ ye lele?
ZIKẸN NE WU RORO!
Igbehian i Brian i ghini roro kpahen oborẹ aye e ruẹ na? Aye i brorhiẹn omobọ aye ne? Ọ họhọ omara-an. Itiọrurhomẹmro, aye ruẹ lele oborẹ awọrọ e ruẹ. Aye i guọlọre taghene e dede aye, omarana aye a lẹrhẹ awọrọ ta rẹn aye oborẹ aye ine ru.
Wu rha dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọrana, marhẹ wu ne ru sabu djẹ izede ọrọrọ wu ne mevi tiẹn ọhiẹn otuẹdẹre?
-
RORO RHOTỌRE
Baibol na ọrhọ ta: ‘Ọvwẹghwanren ọrhọ mẹrẹn okpetu no tioma ha, ọrẹn akpa ọ nya ruiẹ, nọ jeghwai rioja oborẹ ono nẹ erhumie rhe.’—Proverbs 22:3.
Ọgbọ buebun, wu na sabu mẹrẹn okpetu rọ sa obaro. Jerẹ udje, wu kpararo mẹrẹn otu isukuruo ezẹko re phopho isigẹti. We rhe roro kpahen egbobọse, wu na sabu mwuegbe wu ne fiekparobọ.
-
RORIE
Baibol na ọrhọ ta: ‘Sẹrorẹ omamọ ẹhẹn obrorhiẹn.’—1 Peter 3:16.
Nọ oma, ‘Marhẹ mi na mẹrẹn oma mẹ rhọ mi rha nya lele otu na?’ Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ sabu merhen otuẹdẹruọ ibiọke fọkiẹ odjẹ wu djẹre. Ọrẹn marhẹ oma ono ruo orhoru? Wu vwo omwemẹ wu ne je djoma phia fọkime wu guọlọre nẹ oma ọ merhen otuẹdẹruọ?—Exodus 23:2.
-
BRORHIẸN
Baibol na ọrhọ ta: ‘Ọvwẹghwanren o ruẹ dẹndẹn.’—Proverbs 14:16.
Phẹrẹkpẹ, ọwan i vwo odjẹ ra na djẹ, ana jeghwai nyerẹn lele oborẹ o nerhumie rhe. Baibol na ọ ta kpahen ehworhare jerẹ Joseph, Job, ọrhẹ Jesu, ri djẹ odjẹ rọ gbare. Ọ jeghwai ta kpahen Cain, Esau, ọrhẹ Judas, ri djẹ odjẹ rọ vwọ gba. Me ọyẹ wu ne ru?
Baibol na ọrhọ ta: ‘Kpare udjoghwẹ rọ gbare.’ (Psalm 37:3) Orhianẹ wu roro kpahen oborẹ ono nẹ erhumie rhe, jeghwai brorhiẹn ne, oborẹ wu ne ru sabu sẹrorẹ erhirhiẹ ọnọ nọ phẹrẹ—ne wa jeghwai mẹrẹn erere.
We kpokpo oma-a
-
‘We keli mẹ ba-a!’
-
‘Mi vwe ru aruẹ ekwakwa erana-a!’
-
‘Mi do ghwẹ ekwakwa erana ne!’
Oborẹ wu na ghwai ru ọyẹ wu na kpahenrhọ rhẹ imwẹro. Wu rhe ru omaran, ono gbo unu oborẹ otuẹdẹruọ ine ti rierhumu lele!
RE NYERẸN GHELE ECHẸDJẸ
Wu rha luẹ rẹn ọhiẹn otuẹdẹruọ, wu na họhọ irọbọtu rẹ aye suẹn
Otuẹdẹruọ a rha ha djechẹẹ vwo-o? Orhianẹ aye a ta, ‘Me yo ruo
-
Wu na sabu din echẹdjẹ na rhọma. (‘Mi kweri, ofẹn o mwu mẹ!’ Gba ta oborẹ ọsoriẹ kpeke.)
-
Wu na sabu fa ọhiẹn na fughwẹ. Dje oborẹ ọsoriẹ ru wa ten, jeghwai ta oborẹ ono te aye ẹhẹn. (‘Mi rorori taghene wu vrẹn ohworho ro no phopho isigẹti!’)
Otuẹdẹruọ a rha ha djechẹẹ ọke ephian, nya nẹ avwaye! Karorhọ, wu rhe rhirhiẹ avwaye jiri, ọhiẹn na nẹ ọnọ gbanhonrhọ. Wu rhe nẹ avwaye, o djephia taghene wa guọlọ nẹ aye i wene aruẹ ohworho wu havwọ-ọ.
Itiorurhomẹmro, wu sabu vabọ ọhiẹn otuẹdẹre-e. Ọrẹn wu na sabu brorhiẹn oborẹ wu guọlọ ru, sẹrorẹ erhirhiẹ ọnọ jeghwai sun oborẹ ọ phia. Obẹta ye, odjẹ na ọnọ!—Joshua 24:15.
