ONO 9
O Fori Ne Mi Kwerho Uyono Ekwakwa Ri Varhe?
ME ỌYẸ WU NE RU?
Roro kpahen erhirhiẹ ọnana: Ẹhẹn Alex ọ taghare. O vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ emama. Ọrẹn inyenana ọrẹ o yonie Biology o fioma rhọ ye rọ ta taghene uyono isayẹnsi kpahen ekwakwa ri varhe urhomẹmro. Alex ọ guọlọ dje omayen sa-an. No roro uvuẹn ẹhẹn yen, ‘orhianẹ otu isayẹnsi i kwerhọ uyono ekwakwa ri varhe, ọrọmo yo mẹmẹ ina gbanren aye unu?’
Orhianẹ wẹwẹ yi Alex, wu ne kwerhọ uyono ekwakwa ri varhe fọkime ọbe uyono ọnọ o kwerhọ ye taghene urhomẹmro?
ZIKẸN NE WU RORO!
Ihworho ri kwerhọ uyono ekwakwa ri varhe ọrhẹ uyono emama, a kiki ta kpahen oborẹ aye i kwerhọ, ọrẹn aye e ghini rhe oborẹ ọsoriẹ aye kwerhọ ye-e.
-
Ihworho ezẹko i kwerhọ uyono ekwakwa ra maren, fọkime ọrana yẹ oborẹ e yonirin aye uvuẹn ishọshi.
-
Ihworho ezẹko i kwerhọ uyono ekwakwa ri varhe fọkime ọrana yẹ oborẹ e yonirin aye uvuẹn isukuru.
ENỌ ERHAN RE NE RORO KPAHEN
Baibol na ọrhọ ta: ‘Koghwa koghwa ohworho yọ rọ bọn riẹn, ọrẹn ọrẹ ọ ma ekwakwa ephian yẹ Osolobrugwẹ.’ (Hebrews 3:4) O fori ne vwo imwẹro kpahẹn ẹmro ọrana?
A rha ta taghene akpọ o vwo ọrẹ Ọmariẹ-ẹn, nọ họhọ iroro ọhọ ọvwọ havwọ, ra ta taghene oghwa ọnana o vwo ọrẹ ọ bọn riẹ-ẹn
OBORẸ IHWORHO I KWERHỌ: Kemru kemru re ha uvuẹn otọrakpọ na e va nẹ ekete rhe.
1. Ọrọmo yanghene me ọyẹ ọsoriẹ?
2. Ọgo yẹ ọhọ ọ havwọ—taghene kemru kemru e nẹ emru owuorowu rhe-e, yanghene o vwo ohworho rọ ma i kemru kemru?
OBORẸ IHWORHO I KWERHỌ: Ituakpọ i va nẹ eramo rhe.
3. Orhianẹ ituakpọ i nẹ eramo rhe—jerẹ udje ọsia, mesoriẹ oborẹ aye e roro lele ọ vẹnẹ ọrẹ ituakpọ?
4. Mesoriẹ ekwakwa ‘ri mai kamu’ kparobọ e rhiẹ oborẹ e vwe kiki vwẹruọ ye?
OBORẸ IHWORHO I KWERHỌ: Uyono ekwakwa ri varhe ọ gbare.
5. Ohworho ro kwerhọ uyono ọnana, ọye ọvo ọ guọlọ urhomẹmro na mẹrẹn ne?
6. Ihworho emwa yi kwerhọ uyono ekwakwa ri varhe fọkime a ta rẹn aye taghene ihworho ri vwo irherhe i kwerhọ ye?
“Orhianẹ wa nya uvuẹn egbo ne wu mẹrẹn oghwa orhorhomu owu, wu ne roro: ‘Gbe ni oborẹ orhomu te! Erhan na i rhe serhọ, ọye soriẹ oghwa na ọ homaphia.’ Ẹjo! Fọkime ọhọ ọ havwiẹ-ẹ. Omarana mesoriẹ ọwan ine vwo imwẹro taghene kemru kemru re ha uvuẹn otọrakpọ na i varhe?”—Julia.
“Gbe rorie taghene ohworho nọ ta wẹn taghene ekete re fomu ẹbe o mwu va, inki na ni salọ ghwu ugbomoghwa na ọrhẹ isilini na, nẹ aye ha idishọnari phia. Wu ne kwerhọ ye?”—Gwen.
MESORIẸ ENE VWO IMWẸRO KPAHEN OSOLOBRUGWẸ?
Baibol na o jiririe wẹn ne wu ha ‘omẹgbanhon iroro’ ọnọ ruiruo. (Romans 12:1) Ọrana o mevirhọ taghene imwẹro ọnọ kpahen Osolobrugwẹ ọ vwọ ghwai rhiẹ ọrẹ
-
IRORO-O (Mi ghwai roro taghene ono vwo omẹgbanhon ọduado ekete ọrọrọ)
-
OBORẸ AWỌRỌ A TA-A (Mie rhirhiẹ ekete ihworho e vwo ọdamẹ kpahen ẹga)
-
ỌHIẸ-ẸN (Eri vwiẹre mẹ i yonirin mẹ ni mi vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ—mie vwo odjẹ-ẹ)
Ọrẹn, o fori ne wu rhe oborẹ ọsoriẹ we vwo imwẹro.
‘Ọke mia ha uvuẹn iklasi, re mia kerhọ oyono na rọ dabu dje oborẹ ugboma ọwan ọ wian lele, no mo mwumẹro taghene Osolobrugwẹ ọ havwiẹ. Eghọn owuowu uvuẹn oma na o vwo owian rẹ aye a wian, tobọ te eri mai kamu kparobọ, ọwan a tobọ rhe oborẹ eghọn enana a wian lele-e. Ugboma onyakpọ emru igbevwunu!’—Teresa.
‘Ọke mia mẹrẹn egedege ro rierun omamọ, ọkuna yanghene imoto, ni mia nọ omamẹ, ‘Ọrọmo yọ bọn ọnana?’ Ihworho ri vwo irherhe yi na sabu ru imoto, fọkime eghọn ekokamu na ena wian vwẹre bọmọke ọsoso imoto na ọnọ ki sabu wian. Orhianẹ ohworho yo ro ruẹ imoto, omarana, ohworho yọ je ma ituakpọ.’—Richard.
‘Rẹ mie yono isayẹnsi rhọ, mi vwe rhe vwo imwẹro kpahen ekwakwa ri varhe-e. . . . Harẹn omẹmẹ, ọ phẹrẹre re ne vwo imwẹro kpahen Ọmemama ghwẹ uyono ekwakwa ri varhe.’—Anthony.
OBORẸ ENE RORO KPAHEN
Udabọ ẹgbukpe uyono buebun, otu isayẹnsi a je sabu dje uyono ekwakwa ri varhe rẹ aye ephian i vwo ekwerhọ kpahen fiotọre-e. Orhianẹ otu isayẹnsi a je sabu kwerhọ uyono ekwakwa ri varhe-e, ọrẹn e rhe aye rhẹ ewena—ọsọre wu na gbanren aye unu?
