OBỌRẸ ONE
“Ọro Vruru Me Na Guọliẹ”
Ogegede na ọhavwọ gedegede. Ono se rhirhiẹ taghene uvwre ọke ọye ọkẹn ẹbe ria, ọyẹ ọye obeghe nẹ usuẹn igegede ere hẹrhẹre. Vwana ọvwọ mẹrẹn igegede na yanghene ọrọ suẹn aye-e. Ọke osene. Ovru rhẹ ekpakpa igbenu, ekete ekwakwa re kpe eramo ria anya sa nya rie, ogegede na ovwẹ omẹgbanho-on. Obẹtaye, no rhon uvwele rẹ ọye orheri bri—ọrẹ osuigegede na, nọ zẹ bru ogegede na, nọ kpare riẹ, hẹ owẹn fariẹ bẹ oma nọ kpare riẹ rie.
ỌGBỌ buebun ọyẹ i Jehova odje omayen jerẹ osuingegede itiọrana. Uvuẹn Ẹmro ọnẹyen, ọyẹ rọwan imwuẹnro: “Mẹmẹ rẹn omobọmẹ mi na guọlọ igegede mẹ, ne mi na hẹrote aye.”—Ezekiel 34:11, 12.
“Igegede Mia Hẹrote”
Ayọmo yẹ igegede i Jehova? Igegede erẹ i Jehova, imevirhọ ihworho ra ga i Jehova rhẹ ẹguọlọ. Baibol ọtare: “Ejẹ ọwan gburhomu rhotọre ga, ejẹ ọwan sighwẹ; rhẹ obaro i Jehova rọ ma Rọwan. Nime ọye Osolobrugwẹ ọwan, ame igegede enẹyen, igegede rẹ ọye ọ hẹrote.” (Psalm 95:6, 7) Jerẹ igegede, era ga i Jehova i vwẹ ọdamẹ rẹ aye ine lele Osuingegede na. Aye vabọ ọdandan? Ẹjo. Idibo Osolobrugwẹ ọkezẹko aye je sabu rhirhiẹ “igegede re hrare,” “igegede ri vruru,” ọrhẹ eri “họhẹ igegede re beghe.” (Ezekiel 34:12; Matthew 15:24; 1 Peter 2:25) Dede, ohworho ọrhọ tobọ vru nyarhẹn, Jehova ọvwọ tiẹro nie jerẹ ọro vwo vwẹ ifiẹrorhọ-ọ.
Wu ji mẹriẹn vwrurhe taghene i Jehova ọyẹ Osuingegede wu vwori? Izede ọgo ọyẹ i Jehova orhiẹ Osuingegede ẹdọke ọrẹ inyenana? Gbe roro kpahẹn izede esa enana:
Ọye ọghẹrẹ ọwan izede ọrẹ ẹhẹn. “Uvuẹn omamẹ okegbe ọye mi na ghẹrẹ aye,” Jehova ọrhọ ta. “Aye na dabu semerhẹn totọre uvuẹn okegbe rẹ aye ariẹ ẹbe, aye ena dabu sanọ ẹbe kọre uvuẹn ikegbe na.” (Ezekiel 34:14) O vwẹ ọke owu rẹ i Jehova ọvwọ jọ hẹ emaren ẹhẹn sansan rẹ arhuọnrhuọn ọwan oma ri serhẹ ọke ghẹrẹ ọwa-an. Wu na sabu roro kpahẹn ọbe owu, ẹmro, yanghene ividio orhiọrẹ ọkpahenrhọ ẹrhomo wu nẹren? O mwuruon ẹro taghene i Jehova ọ hẹrote ukperhumu owẹwẹ?
Ọ hẹrote jeghwai sa ọwan erhumu. Jehova overi: “Ọro begheri mi na haye ghwẹriẹ oma rhe, ọrọ konron mi na dabu gba ye, ọrọ vwiẹlẹre mi ne rue nọ gbanhon.” (Ezekiel 34:16) Jehova o ruẹ ihworho re vwiẹlẹre ọrhẹ ọfiamu ọfiama gbanhan. Ọ gba igegede enẹyen na, ọ sa aye erhumu nẹ omayen ọkpokpọ aye rha kon—ọkezẹko tobọ nyoma imizu re ha uvuẹn ukoko na rhe. Ọ hẹ otu ri begheri rharhumu sa, kugbe otu rẹ ẹhẹn aye okpokpo.
Ọ rhua ohwan ọwan. “Mi ne simi aye nẹ ekete sansan rẹ aye ehrabọ nya,” omaran i Jehovah ọtare. “Ọro vruru na me na guọliẹ.” (Ezekiel 34:12, 16) Harẹn i Jehova, ogegede ro vruru, ọye ọ kpare iroro vrẹn ye-e. O rhe ọkerẹ ogegede owu o vru, nọ guọliẹ, oma nọ merhiẹn ọrhọ mẹriẹn. (Matthew 18:12-14) Wu rhe nieso, o se erẹ a hẹ ẹga riẹn, “igegede me, re mia hẹrote.” (Ezekiel 34:31) Wẹwẹ owuọwan usuẹn igegede na.
Harẹn i Jehova, ogegede ro vruru, ọye ọ kparẹ iroro vrẹn ye-e. Oma nọ merhiẹn ọke rẹ ọye ọmẹrẹn ogegede ọrana
“Ruẹ Ẹdẹ Ame kpokpọ jerẹ Ọke Ahwanren”
Mesoriẹ i Jehova ọguọlọ neneyo wu bru ọye rhe? Nime ọye ọguọlọre nẹ oma ọmerhuọn. Ọye overi taghene “ebrurhọ ni ne rhie ghwẹ otọre jirẹ oso” harẹn igegede enẹyen. (Ezekiel 34:26) Ọrana rhẹ ive kpekpa-a. Wu tobọ mẹrẹn imwẹnro na vẹrhẹ bri ne.
Karorhọ oborẹ wu rhiẹromẹrẹn ọke we rhi me rhe i Jehova. Jerẹ udje, marhẹ oma oru ruo ọke we tu yonẹ irhomẹmro ememerhen kpahẹn odẹ Osolobrugwẹ kugbe egbemuo ọnẹyen harẹn ituakpọ? Wu karorhọ oborẹ oma ọmerhen ruọn te re we kuomakugbe imizu Ileli Kristi uvuẹn emẹvwa? Ọke ri we ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na harẹn ohworho ro djẹ obọdẹn ọdamẹ phia, oma ọmerhen ruọn rie rhẹ evwan-ẹvuọn?
Wu na sabu rharhumu mẹrẹn aghọghọ erana. “Rharhumu se ame te oma, O Jehova,” ọnana ẹrhomo idibo Osolobrugwẹ ọke ahwanren, “ame mwegbe ame na rharhumu bru owẹwẹ rhe. Ruẹ ẹde ame kpokpọ jerẹ ọke ahwanren.” (Lamentations 5:21) Jehova ọkpahenrhọ ẹrhomo ọrana, ihworho enẹyen ne rharhumu ma ga ye rhẹ aghọghọ. (Nehemiah 8:17) Jehova ono ji ruẹ omaran ha wẹn.
Ọrẹn, nẹ arharhumu bru i Jehova ọ phẹrẹ ẹta ghwẹ eruọ. Gbe roro kpahẹn ebẹnbẹn ezẹko rẹ ana rharhumu rhe, ọrhẹ oborẹ ene ru sabu fiẹ aye kparobọ.
