Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

UYONO 44

Erẹ Ephian Ya Merhen Osolobrugwẹ Oma?

Erẹ Ephian Ya Merhen Osolobrugwẹ Oma?

Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i riamerhen akpenyerẹn, riakpọ, na jeghwai riorẹ ọkezẹko. Ọrẹn, erẹ ephian ya merhiẹn oma? Marhẹ ene ru dje ẹguọlọ ọwan kpahen i Jehova phia uvuẹn ẹmro ọnana?

1. Mesoriẹ erẹ buebun i vwa lẹrhẹ oma merhen i Jehova?

Ọnọ sabu gbo unu wu ne yono taghene buebun erẹ enana, a bọn aye kpahen uyono i Baibol na-a. Erẹ enana ina sabu surhobọmwu iyono ẹga efian. Aye ina sabu surhobọmwu irueruo ikpodje, yanghene iyono efian taghene ituakpọ i vwo erhi ro vwo hwuẹ. A bọn erẹ ezẹko kpahen imwẹro efian, yanghene imwẹro ro sekpahen efikparobọ. (Isaiah 65:11) Jehova ọ ha orhetio rẹn idibo yi: Are i “tiomanẹ uvuẹn aye . . . dobọji ẹ hobọte ekwakwa ri vwa fon.”2 Corinthians 6:17. a

2. Marhẹ oma o ruẹ i Jehova kpahen erẹ re brọghọ ro vwo fo rhẹ ituakpọ oma?

Jehova o tiobọnu orhetio rẹn ọwan, ne je rhe se rhẹ ufi ra na “hẹroso ituakpọ ghemeghe.” (Se Jeremiah 17:5.) Erẹ ezẹko e brọghọ rhẹ ihworho re suẹn, yanghene isodja oma. Erẹ erọrọ i sekpahen ọra mroma aphiala, yanghene orẹ ẹdẹ ẹkwotọre o vwo ugbomọphẹ. (1 John 5:21) Erẹ erọrọ e jiri irueruo usuon oseghe sansan. Marhẹ oma ono ru i Jehova, orhianẹ e mwuọghọ ro vwo fo rẹn ukoko yanghene ohworho, maido owuọwan ro jiri iroro ri kparehaso ọhọre Ọnẹyen?

3. Iruemru ego yi na sabu lẹrhẹ erẹ ezẹko sọ?

Baibol na ọ kparehaso “enyo ẹda vronma, akpẹriọ gegerege, [ọrhẹ] enyo ẹda bun phan.” (1 Peter 4:3) Uvuẹn erẹ ezẹko, ihworho e vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn, aye i vwa ji sabu sun oma aye-e. Na sabu sẹrorẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova, ana vi kẹnoma rẹn irueruo ijẹfuọn erana.

YONO KODO RHỌ

Yono kpahen oborẹ wu ne ru sabu lẹrhẹ oma merhen i Jehova, nyoma wa ha ẹghwanren brorhiẹn sekpahen erẹ sansan.

4. Ten erẹ ri vwa họghọ rẹn i Jehova

Se Ephesians 5:10, orho ru, are i gba kpahenrhọ enọ enana:

  • Me yẹ ofori ne roro kpahen vwẹre, ọke ra guọlọ djẹ aruẹ orẹ re ne vwobọrhọ?

  • Erẹ ego yẹ ihworho a mai vwobọrhọ uvuẹn ekete we rhirhiẹ?

  • Wu rorori taghene erẹ erana a lẹrhẹ oma merhen i Jehova?

Jerẹ udje, wu roro dẹ ne kpahen ukẹro Osolobrugwẹ ọ ha ni orẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho? Baibol na ọ hunute odibo i Jehova owuorowu rọ riorẹ ẹdẹ re vwiẹ ye-e, ọrẹn, ọ ta kpahen awanva ri vwa ga Ye ri riorẹ ọnana. Se Genesis 40:20-22 ọrhẹ Matthew 14:6-10. Orho ru, are i gba kpahenrhọ enọ enana:

  • Ohọhọme ọgo yẹ erẹ ẹdẹ re vwiẹ ihworho awanva enana i vwori?

  • Sekpahen iyẹnrẹn i Baibol enana, marhẹ wu rorori taghene oma o ruẹ i Jehova kpahen orẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho?

Ọrẹn, wu na sabu rhe roro, ‘Jehova ọ ghini damerhọ mi rhe vwobọrhọ orẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho, yanghene orẹ ra vwa bọn kpahen i Baibol na?’ Se Exodus 32:1-8. Orho ru, kporo IVIDIO na, are i gba kpahenrhọ enọ enana.

  • Mesoriẹ o fo nẹ ọwan i damerhọ oborẹ i Jehova o vwo ekwerhọ kpahen?

  • Marhẹ ene ruie lele?

Oborẹ ene ru rhe sẹ orẹ na ọ vwọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova-a

  • A bọn riẹn kpahen iyono ri vwa ha uvuẹn i Baibol na? Ne wu sabu guọlọ otọriẹ, tọn kodo kpahen ọtonrhọ orẹ na.

  • Orẹ na ọ họghọ ro vwo fo rẹn ituakpọ, ikoko, yanghene aphiala? Ọwan e mwuọghọ rẹn i Jehova ghwẹ ihworho erọrọ, jeghwai hẹrosuiẹ taghene ọye ọnọ kwaphiẹ ebẹnbẹn akpọ na rhọ.

  • Irueruo orẹ na ọ kparehaso evwan i Baibol na? O fori nẹ iruemru ọwan i fon ọke ephian.

5. Ha userhumu rẹn awọrọ mwuọghọ rẹn imwẹro enọ

Ọnọ sabu bẹn ra na ten, orhianẹ a mẹrẹn ọhiẹn re ne vwobọrhọ erẹ ri Jehova o vwo utuoma kpahen. Ha ẹghwanren ọrhẹ erhionrin ta kpahen orhienbro ọnọ. Ne wu sabu mẹrẹn udje oborẹ wu ne ruie lele, kporo IVIDIO na.

Se Matthew 7:12, orho ru, are i gba kpahenrhọ enọ enana:

  • Sekpahen oghwẹmro ọnana, o fori ne wu ta rẹn ihworho ekron ri vwa ga i Jehova taghene aye i vwa riorẹ ezẹko-o?

  • Me wu na sabu ru, ne wu lẹrhẹ ekron vwo imwẹro na taghene aye i ghanren ha wẹn, dedevwo wu vwe lele aye riorẹ na-a?

6. Jehova ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan

Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i riamerhen akpọ rhẹ ekrun kugbe igbehian ọwan. Se Ecclesiastes 8:15, orho ru, are i gba kpahenrhọ ọnọ ọnana:

  • Marhẹ oghwẹmro ọnana o ru djephia taghene i Jehova ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan?

Jehova ọ guọlọre nẹ ihworho yi i ruiruẹn, jeghwai riamerhen akpenyerẹn kugbe. Kporo IVIDIO na, ne wu mẹrẹn oborẹ e ru dje ọnana phia uvuẹn emẹvwa akpọ ephian erẹ ọwan.

Se Galatians 6:10, orho ru, are i gba kpahenrhọ enọ enana:

  • Ọwan ina vi riorẹ ri titiri vwẹre na ki sabu ru “oborẹ orhomurun” rẹn awọrọ?

  • Ọgo yọ nọ lẹrhẹ oma dabu merhuọn: Wu rhe tiobọnu fọkiẹ orẹ, gbinẹ ọrẹ we tiobọnẹ nẹ ẹhẹn sa?

  • Ọkezẹko, Iseri Jehova buebun e ru emru oghẹnrensan rẹn emọ aye, ji tobọ yẹ aye ẹghẹlẹ dede. Wu rhe vwo emọ, emru oghẹnrensan ego ye wu na sabu ru rẹn aye?

OBORẸ IHWORHO EZẸKO A TA: “Oborẹ orẹ o ru tonrhọ, o fiemru-u. Oborẹ ọ mai ghanren yẹ ọrẹ wu na riakpọ rhẹ ekron kugbe igbehian.”

  • Me wu na sabu ta?

ME WU YONORIN?

Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i riamerhen akpọ rhẹ ekrun kugbe igbehian ọwan. Ọrẹn, ọ ji guọlọ nẹ ọwan i kẹnoma rẹn erẹ ri vwa lẹrhẹ oma merhiẹn.

Ẹzẹkoko

  • Enọ ego ya na sabu nọ, ne rhe sẹ orẹ na ọ vwọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova-a?

  • Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ekrun ọrhẹ igbehian ọwan, nẹ aye i vwẹruọ orhienbro ọwan kpahen erẹ?

  • Marhẹ wu ru rhe taghene i Jehova ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan, jeghwai riakpọ?

Oborẹ Wu Guọlọ Ru

GUỌLỌ IYẸNRẸN ERỌRỌ

Yono kpahen erẹ ezẹko kirighwo rẹ Ilele Kristi i vwe vwobọrhọ.

“Mesoriẹ Iseri Jehova i Vwe Vwobọrhọ Erẹ Ezẹko?” (Urhomu-ẹmro rọ ha uvuẹn itanẹti)

Se kpahen iroro ẹne rẹ ọsoriẹ e vwo imwẹro na taghene Osolobrugwẹ o vwo utuoma kpahen orẹ ẹdẹ re vwiẹ ohworho.

“Mesoriẹ Iseri Jehova a Vwa Riorẹ Ẹdẹ re Vwiẹ Ohworho?” (Urhomu-ẹmro rọ ha uvuẹn itanẹti)

Se kpahen oborẹ emọvwerhe ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ine ru sabu lẹrhẹ oma merhiẹn uvwrọke erẹ na.

Wu Ghanren Rẹn i Jehova (11:35)

Ilele Kristi buebun i djẹ odjẹ rẹ aye ina ja riorẹ Ikrismasi. Marhẹ oma o ruẹ aye kpahen orhienbro aye?

“Aye i Mẹrẹn Oborẹ o Rhomu Ghwẹ Ikrismasi” (Oghwa Odẹrẹ, December 1, 2012)

a Se Iyẹnrẹn ra habaye 5 ne wu yono kpahen oborẹ wu ne ruo, wu rha ha uvuẹn ekete rẹ ihworho a riorẹ ezẹko.