1. Mesoriẹ o fo ne yono kpahen emakashe na?

JEHOVA ọ guọlọre taghene ọwan i rhe ekrun ọnẹyen. Emakashe na i ha usuẹn ekrun Osolobrugwẹ. E se rẹ aye “emọ Osolobrugwẹ” uvuẹn i Baibol na. (Job 38:⁠7) Me yẹ emakashe na e ruẹ? Marhẹ aye i ru ha userhumu rẹn ihworho ọke ahwanren? Aye ina sabu ha userhumu rẹn ọwan inyenana?—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 8.

2. Bọgo yẹ emakashe na i nurhe? Marhẹ aye i bun te?

² O fori nẹ rhe ekete emakashe na i nurhe. Colossians 1:​16, ọ ta rẹn ọwan taghene ọke i Jehova ọ ma i Jesu hin, nọ “ma ekwakwa eri hẹrhẹre ephian obẹ idjuwu ọrhẹ akpọ na.” Emakashe i ha usuẹn oborẹ i Jehova ọ maren na. Marhẹ aye i bun te? Baibol na ọ tare taghene o vwo iduduru emakashe buebun.​—⁠Psalm 103:20; Revelation 5:⁠11.

3. Me yi Job 38:​4-7 ọ tare kpahen emakashe na?

³ Baibol na ọ ji ta taghene i Jehova ọ ma emakashe na ọ ki ma otọrakpọ na. Marhẹ oma o ru emakashe na ọke aye a mẹrẹn otọrakpọ na? Ọbe i Job ọ ta rẹn ọwan taghene oma nọ merhenren aye. Emakashe na, ekrun re koko ga i Jehova.—Job 38:​4-7.

4. Marhẹ e ru rhe taghene emakashe i vwo omamerhomẹ kpahen ituakpọ?

⁴ Emakashe i vwo omamerhomẹ kpahen ituakpọ ọrhẹ ọhọre i Jehova kpahen otọrakpọ na. (Proverbs 8:​30, 31;  1 Peter 1:​11, 12) Aye i mwuomarhọ ọke Adam ọrhẹ Eve a kparehaso Osolobrugwẹ. Oma ọ vwọ ji merhen aye rẹ aye a mẹriẹn taghene ihworho buebun i vwa huvwele Osolobrugwẹ-ẹ. Ọrẹn, ohworho ọrhọ ghwẹriẹ bru Osolobrugwẹ rhe, oma nọ merhen emakashe na. (Luke 15:10) Emakashe na i vwo omamerhomẹ kpahen ihworho ra ga Osolobrugwẹ. Jehova ọ ha emakashe na ha userhumu jeghwai sẹrorẹ idibo yi ri ha uvuẹn otọrakpọ  na. (Hebrews 1:​7, 14) Jene yono kpahen idje ezẹko usuẹn aye.

5. Marhẹ yẹ emakashe i ru ha userhumu rẹn idibo Osolobrugwẹ ọke ahwanren?

⁵ Jehova o dje emakashe eva ya ha userhumu rẹn ekrun i Lot zẹ vabọ oghwọghọ ọrẹ Sodom ọrhẹ Gomorrah. (Genesis 19:​15, 16) Ẹgbukpe buebun a nyavrẹn, ne doron ọmẹraro Daniel rhẹ unu ikporokpo, ọrẹn, ẹkuọn o te yi oma-a, nime “Osolobrugwẹ . . . o dje ọmakashe ọnẹyen ye rhurhu unu ikporokpo na.” (Daniel 6:22) Ọke re fi Peter rhẹ ekanron, Jehova no dje ọmakashe ye simi Peter. (Acts 12:​6-11) Emakashe i jeghwai ha userhumu rẹn i Jesu ọke rọ ha uvuẹn otọrakpọ na. Jerẹ udje, ọke ro bromarhame hin, “emakashe na ne gbodibo riẹn.” (Mark 1:13) E ki kpe i Jesu, ọmakashe owu no rurie “gbanhon.”—Luke 22:⁠43.

6. (a) Marhẹ e ru rhe taghene emakashe a ha userhumu rẹn ihworho Osolobrugwẹ inyenana? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ?

⁶ Emakashe i vwa rha homaphia rẹn ituakpọ inyenana-a. Ọrẹn, Osolobrugwẹ ọ ji ha emakashe na sa ihworho enẹyen erhumu. Baibol na nọ tare: “Ọmakashe Osolobrugwẹ o rhirhiẹ kẹrẹ ihworho ra zofẹn yen, nọ jeghwai simi aye.” (Psalm 34:⁠7) Mesoriẹ a guọlọ taghene emakashe i sẹrorẹ ọwan? Nime ọwan i vwo evwreghrẹn ri vwo omẹgbanhon ri na sabu rhua ẹkuọn vwe ọwan. Ayọmo yẹ aye? Bọgo aye i nurhe? Izede ego yẹ aye a damoma rẹ aye ina rhua ẹkuọn vwe ọwan? Na sabu kpahenrhọ enọ enana, jene yono kpahen oborẹ ọ phiare ogege a ma Adam ọrhẹ Eve hin.

7. Me yẹ ihworho i ru ne fọkiẹ ena Echu?

⁷ E yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro 3 taghene ọmakashe owu ọ kparehaso Osolobrugwẹ, ọ jeghwai guọlọ sun  ituakpọ. Baibol na o se ọmakashe na Echu yanghene Dẹbolo. (Revelation 12:⁠9) Echu ọ ji guọlọ taghene awọrọ i ji kparehaso Osolobrugwẹ. Ọ sabu phiẹ Eve rhọ, nẹ ọke ọrana rhe, ọ jeghwai phiẹ ihworho buebun rhọ ne. Ọrẹn, ihworho ezẹko jerẹ Abel, Enoch, ọrhẹ Noah, i sabu sẹrorẹ atamwu aye kpahen i Jehova.—Hebrews 11:​4, 5, 7.

8. (a) Marhẹ emakashe ezẹko i ru rhiẹ ikpodje? (b) Me yẹ ikpodje na i ruru nẹ aye i sabu simirhọ nẹ ukude na?

⁸ Uvuẹn ẹdẹ i Noah, emakashe ezẹko ni kparehaso Osolobrugwẹ, aye ni jeghwai nẹ odjuwu rhiẹ otọrakpọ na, nẹ aye i nyerẹn jerẹ ituakpọ. Mesoriẹ? Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene aye i guọlọ rọnmọ emẹse. (Se Genesis 6:⁠2.) Ọrẹn, ọ sọre rẹ emakashe ina rọnmọ. (Jude 6) Jerẹ emakashe erana ri biomurun na, omaran ituakpọ ezẹko ọke ọrana i ji biomu fọkiẹ ozighi aye e gbe. Jehova no brorhiẹn rọ nọ ghwọghọ evwọkon erana nyoma ọnọ ha ukude ghwọghọ akpọ na. Ọrẹn, o simi idibo yi ri vwo esegburhomẹmro kpahiẹn. (Genesis 7:​17, 23) Nẹ aye i sabu simirhọ, emakashe ibiobiomu erana ni zẹ riẹ odjuwu. Baibol na o se emakashe evwọkon erana ikpodje. Aye ni brorhiẹn aye ina homaba Echu, Dẹbolo nọ yo sun aye.—Matthew 9:⁠34.

9. (a) Me yọ phia rẹn ikpodje na ọke aye a rharhumu riẹ odjuwu? (b) Me ye ne yono kpahen?

⁹ Nime aye i kparehaso Jehova, Jehova orho rhiabọ dede aye ruẹ ekrun ọnẹyen ghwomara-an. (2 Peter 2:⁠4) Ikpodje i sabu wene rhiẹ ituakpọ ghwomara-an, ọrẹn, aye a ji phiẹ ihworho buebun rhọ inyenana. (Revelation 12:9; 1 John 5:19) Jene yono kpahen ena rẹ ikpodje na a ha phiẹ ihworho buebun rhọ.—Se 2 Corinthians 2:⁠11.

10. Marhẹ yẹ ikpodje na a phiẹ ihworho rhọ lele?

¹⁰ Ikpodje na a phiẹ ihworho rhọ izede sansan. Ihworho  ezẹko e lele ikpodje vi tẹmro kugbe, erọrọ e lele ikpodje tẹmro kugbe nyoma ihworho ra bepha. Erhe lele ikpodje na tẹmro, ọrana irueruo eda. Ọrẹn, Baibol na o jurhi harẹn ọwan taghene a kẹnoma rẹn kemru kemru ro sekpahen ikpodje na. (Galatians 5:​19-21) Mesoriẹ? Jerẹ oborẹ orhuẹ ọ ha ufi mwu eranmo, ikpodje na a ha ena sansan mwu ihworho buebun.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 26.

11. Me yẹ uruemru ra bepha, mesoriẹ o fo na kẹnoma riẹn?

¹¹ Ona owu usuẹn ena rẹ ikpodje na a ha ruiruo yẹ uruemru ra bepha. Aye a ha omẹgbanhon ikpodje guọlọ otọre emru yanghene obaro na. Ihworho ezẹko e ru ọnana nyoma aye e ni ikereti, ujegbe, ikerigho, erhẹrhẹ abọ ohworho ọrhẹ izede erọrọ. Ihworho buebun e roro taghene irueruo erana e fiemru-u, ọrẹn, aye i ghini fiemru, aye a ji rhua ẹkuọn sa. Aye ghini emru imwofẹn. Jerẹ udje, Baibol na o djerie phia taghene ikpodje ọrhẹ ihworho ra bepha a wian kugbe. Uvuẹn Acts 16:​16-18, e se kpahen “okpodje rọ mẹraro” rọ ha userhumu rẹn ọgbọtọ owu sabu mẹraro. Ọke rẹ ọnyikọ Paul o le okpodje na nẹ oma ọgbọtọ na, ọgbọtọ na orho vwo omẹgbanhon rọ nọ mẹraro ghwomara-an.

12. (a) Mesoriẹ orhiẹ emru imwofẹn re ne lele ihworho ri hwuru tẹmro kugbe? (b) Mesoriẹ idibo Osolobrugwẹ a kẹnoma rẹn irueruo ikpodje na?

¹² Ikpodje a ji ha ona ọrọrọ phiẹ ihworho rhọ. Aye a lẹrhẹ ihworho vwo ekwerhọ taghene ana sabu lele ihworho ri hwuru tẹmro kugbe, ikpodje na a ji ta taghene ihworho ri hwuru e ji nyerẹn ekete ọrọrọ, ikpodje na a ta taghene ana sabu lele eri hwuru tẹmro yanghene eri hwuru na ina sabu rhua ẹkuọn vwe ọwan. Jerẹ udje, ohworho rẹ ugbehian yen yanghene ohworho uvuẹn ekrun ọnẹyen o hwuru, ọnọ sabu bru ohworho rọ bepha,  rọ tare taghene ọye ọnọ sabu lele ihworho ri hwuru tẹmro. Ohworho rọ bepha na, ọnọ sabu ta rẹn ohworho na kpahen ekwakwa ri na merhiẹn evwan ro sekpahen ohworho ro hwuru na, ikpodje na ina jeghwai sabu hẹrokele uvwele ohworho ro hwuru na. (1 Samuel 28:​3-19) A bọn irueruo orinmi esion buebun kpahen ekwerhọ taghene ihworho ri hwu ne, e ji nyerẹn ekete erọrọ. Irueruo enana a homaphia, ọke aye e sin ihworho ri hwuru, ẹkarorhọ uhwu, izobo harẹn eri hwuru, ẹton ẹda mwuotọre fọkiẹ ihworho ri hwuru, yanghene orinmi esion ẹdọke buebun. Ilele Kristi i rha ten taghene aye i vwobọrhọ irueruo enana-a, ekrun aye yanghene ihworho amwa aye ina sabu gbe kpahen aye, kparehaso aye, dje aye ekan, yanghene le aye nẹ oma. Ọrẹn, Ilele Kristi i rheri taghene ihworho ri hwu ne i vwe nyerẹn uvuẹn ekete erọrọ-ọ. A sabu lele ihworho ri hwuru tẹmro kugbe-e, aye i ji sabu rhua ẹkuọn vwe ọwa-an. (Psalm 115:17) Dabu ni oma so. A vwa damiẹ lele ihworho ri hwuru yanghene ikpodje na tẹmro kugbe-e, e vwe ji vwobọrhọ irueruo ri sekpahen ikpodje na-a.—Se Deuteronomy 18:​10, 11; Isaiah 8:⁠19.

13. Me yẹ ihworho buebun ra zofẹn ikpodje na i sabu ru ne?

¹³ Ikpodje na a phiẹ ihworho rhọ jeghwai lẹrhẹ ofẹn mwu aye. Inyenana, Echu ọrhẹ ikpodje yi, i vwo “ibiọke” bọmọke Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ aye, omarana, aye na tuekwẹre jeghwai gbozighi vrẹn obore aye e ruẹ bi. (Revelation 12:​12, 17) Ọrẹn, ihworho buebun ra zofẹn ikpodje na bi, i vwa rha zofẹn aye ghwomara-an. Marhẹ aye i ru vabọ ofẹnzẹ ikpodje na?

14. Jerẹ Ilele Kristi uvuẹn Ephesus, marhẹ ọwan ine ru sabu vabọ ikpodje na?

¹⁴ Baibol na ọ ta rẹn ọwan oborẹ ene ru wọnrọn haso  jeghwai vabọ ikpodje na. Jerẹ udje, ihworho ezẹko uvuẹn amwa Ephesus e lele ikpodje tẹmro kugbe bọmọke aye i ki rhe urhomẹmro na. Marhẹ aye i ru vabọ? Baibol na ọ tare: “Ihworho buebun re ru irueruo imajiki ni koko ẹbe aye jeghwai torhẹ aye obaro ihworho ephian.” (Acts 19:19) Nime aye i guọlọ rhiẹ Ilele Kristi, aye ni torhẹ ẹbe imajiki aye ephian. Omaran a ji guọlọ mie ọwan inyenana. O fori nẹ kohworho kohworho rọ guọlọ ga i Jehova, o tiobọnu ekwakwa ri sekpahen ikpodje na. Ekwakwa jerẹ ẹbe, imagazini, ujegbe, ividio, ikpekporo, iruẹn, ọrhẹ ekwakwa erọrọ re djephia taghene imajiki orhiẹ emru imwofẹ-ẹn. O ji sekpahen oborẹ ihworho e fiẹ rhẹ oma neneyo ekwakwa ibiobiomu i ja rha phia harẹn aye.—1 Corinthians 10:⁠21.

15. Me yẹ emru ọrọrọ ra ji guọlọ na sabu wọnrọn haso Echu ọrhẹ ikpodje yi?

¹⁵ Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, ọke itu Ephesus a torhẹ ẹbe imajiki aye hin, ọnyikọ Paul nọ yare taghene o fori nẹ aye i ji rha “wọnrọn” haso “ikpodje na.” (Ephesians 6:12) Itiọrurhomẹmro, dedevwo aye i torhẹ ẹbe aye ne, ikpodje na, a ji damoma nẹ aye i rhua ẹkuọn vwe aye. Omarana, me yẹ emru ọrọrọ ro fori nẹ aye i ru? Paul nọ ta rẹn aye: “Are i ha ikpọfia ọduado ọrẹ esegburhomẹmro na, rẹ are ina sabu ha dobọ ibigẹn ọvwọkon na ji.” (Ephesians 6:16) Jerẹ oborẹ ikpọfia ọ sẹrorẹ isodja uvuẹn uvweri, esegburhomẹmro ọnọ sabu sẹrorẹ ọwan. Arha hẹroso i Jehova nọ sẹrorẹ ọwan, ana sabu wọnrọn haso Echu ọrhẹ ikpodje yi.—Matthew 17:⁠20.

16. Marhẹ ene ru sabu ru esegburhomẹmro ọwan kpahen i Jehova gbanhon rhọ?

¹⁶ Marhẹ ene ru sabu ru esegburhomẹmro ọwan kpahen i Jehova gbanhon rhọ? O fori ne se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ  jeghwai hẹroso i Jehova nọ sẹrorẹ ọwan. Arha hẹroso i Jehova, Echu ọrhẹ ikpodje yi, i sabu rhua ẹkuọn vwe ọwa-an.—1 John 5:⁠5.

17. Me yẹ emru ọrọrọ rọ nọ sẹrorẹ ọwan nẹ abọ ikpodje na?

¹⁷ Me yẹ emru ọrọrọ ro fori nẹ Ilele Kristi ri ha uvuẹn Ephesus i ru? Aye e nyerẹn uvuẹn amwa rọ vuọnren rhẹ ẹga ikpodje. Omarana, Paul nọ ta rẹn aye: “Are i rha nẹrhomo ọke ephian.” (Ephesians 6:18) O fori nẹ aye i nẹrhomo vwe i Jehova nọ sẹrorẹ aye ọke ephian. Nẹ ọwan vwo? Ọwan e ji nyerẹn uvuẹn akpọ rọ vuọnren rhẹ ẹga ikpodje. Omarana, no fori na nẹrhomo vwe i Jehova nọ sẹrorẹ ọwan, na jeghwai se odẹ ye arha nẹrhomo. (Se Proverbs 18:10.) Arha nẹrhomo vwe i Jehova no simi ọwan nẹ abọ Echu, Jehova ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan.—Psalm 145:19; Matthew 6:⁠13.

18, 19. (a) Marhẹ ene ru sabu fikparobọ uvuẹn owọnren ọwan haso Echu ọrhẹ ikpodje yi? (b) Onọ ọgo ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁸ Erhe tiobọnu kemru kemru uvuẹn akpenyerẹn ọwan ro sekpahen ikpodje, jeghwai hẹroso i Jehova nọ sẹrorẹ ọwan, ana sabu wọnrọn haso Echu ọrhẹ ikpodje yi. Orho fo na zofẹn aye ghwomara-an. (Se James 4:​7, 8.) Jehova o vwo omẹgbanhon ghwẹ ikpodje na. Jehova ọ ha oja riẹ aye ọke i Noah, ọnọ ghwọghọ aye obaro na. (Jude 6) Karorhọ, orhiẹ ọwan ọvo ye havwiẹ-ẹ. Jehova ọ ha emakashe enẹyen sẹrorẹ ọwan. (2 Kings 6:​15-17) Ọwan i vwo imwẹro taghene nyoma userhumu i Jehova, ana sabu wọnrọn haso Echu ọrhẹ ikpodje yi jeghwai fikparobọ.—1 Peter 5:​6, 7; 2 Peter 2:⁠9.

¹⁹ Ọrẹn, rẹ Echu ọrhẹ ikpodje yi a suẹ ojẹriọ buebun na, mesoriẹ i Jehova ọ vwọ ji ghwọghọ aye? Ana kpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.