1. Ọrọmo yọ yẹrẹ ọwan arhọ?

JEHOVA “yẹ Osolobrugwẹ ro nyerẹn” na. (Jeremiah 10:10) Ọye yọ marẹn ọwan jeghwai yẹ ọwan arhọ. Baibol na ọrhọ ta: “Wẹwẹ yi ma ekwakwa ephian, ji fọkiẹ ọhọre ọnọ yẹ aye e nyerẹn, ọyẹ a jeghwai ma aye.” (Revelation 4:11) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i vwo arhọ. Arhọ ẹghẹlẹ ọghoghanren ro nẹ obẹ i Jehova rhe.—Se Psalm 36:⁠9.

2. Marhẹ ọwan ine ru sabu nyerẹn omamọ akpọ?

² Jehova ọ yẹrẹ ọwan oborẹ a guọlọre na sabu nyerẹn, jerẹ udje, ọ yẹrẹ ọwan emaren ọrhẹ ame. (Acts 17:28) Maido, ọ guọlọre nẹ ọwan i riẹ omamerhomẹ akpenyerẹn. (Acts 14:​15-17) Ne nyerẹn omamọ akpọ, ọwan ina vi nyalele irhi Osolobrugwẹ.—Isaiah 48:​17, 18.

3. Me yi Jehova o ruru ọke i Cain o kpe Abel?

³ Baibol na ọ tare taghene arhọ ọ ghanranren omamọ rẹn i Jehova. Jerẹ udje, ọke i Cain ro rhiẹ ọmọ Adam ọrhẹ Eve, ọ tuekwẹre kpahen omizie re se Abel, Jehova nọ ha urhebro rẹn i Cain taghene o fori no sun ekwẹre ọnẹyen. Ọrẹn, Cain o kwe kerhọ-ọ, nọ tuekwẹre te erhirhiẹ ọ “ha emru ghwiẹ omizie Abel, no kperie hwu.” (Genesis 4:​3-8) Jehova nọ ha oja riẹ Cain, nime o kpe Abel. (Genesis 4:​9-11) Omarana, ekwẹre ọrhẹ utuoma e rhomu-u, nime aye ina sabu lẹrhẹ ọwan rhiẹ ozighẹ yanghene ọvwọkon. Aruo ohworho ọrana  ọ sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ. (Se 1 John 3:15.) Na lẹrhẹ oma merhen i Jehova, ọwan ina vi damoma vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ephian.—1 John 3:​11, 12.

4. Me yẹ urhi Osolobrugwẹ ọ yẹ Emọ Israel na o yono ọwan kpahen ẹghẹlẹ ọrẹ arhọ?

⁴ Ẹgbukpe buebun a vrẹn hin, Jehova no djerie phia taghene ọye o ni arhọ ghanghanren, ọke rọ ha Irhi Ikpe na rẹn i Moses. Owu usuẹn irhi na yẹ: “Wu vwe kpe ohworho-o.” (Deuteronomy 5:17) Ọrẹ ọ ha ọkon kpe ohworho, ene ji kpe yi.

5. Ukẹro ọgo yẹ Osolobrugwẹ o ni evwan ẹkpanren?

⁵ Ukẹro ọgo yẹ Osolobrugwẹ o ni evwan ẹkpanren? Ọmọ ra vwa je tobọ vwiẹ, ọ ghanranren rẹn i Jehova. Uvuẹn urhi ri Jehova ọ yẹ Emọ Israel, Jehova nọ tare taghene ohworho ọrhọ kon ọmase rhẹ evwan, evwan na orho se nu, ene kpe ohworho ọrana. (Se Exodus 21:​22, 23; Psalm 127:⁠3.) Ọnana no yono ọwan taghene evwan ẹkpanren ọsọre.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 28.

6, 7.  Marhẹ ene ru djephia rẹn i Jehova taghene ọwan e ni arhọ ghanghanren?

⁶ Marhẹ ene ru djephia rẹn i Jehova taghene ọwan e ni arhọ ọwan ọrhẹ arhọ awọrọ ghanghanren? Ọrẹ ene je ru oborẹ ono fi arhọ ọwan ọrhẹ arhọ awọrọ rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Omarana, ọwan i vwa ha itaba-a, phopho isigẹti-i, yanghene ha imwu egbogbanho-on, nime aye a kon ọwan, aye ina ji sabu kpe ọwan.

⁷ Osolobrugwẹ yọ yẹrẹ ọwan arhọ ọrhẹ ugboma ọwan, omarana, o fori na rhua ye lele oborẹ ọ guọleriẹ rhọ. Omarana, ọwan ne na dabu hẹrote ugboma ọwan. Erhe ruie omara-an, ọwan ni ne rhiẹ ihworho re vwa fon uvuẹn ikẹro Osolobrugwẹ. (Romans 6:19; 12:1; 2 Corinthians 7:⁠1) Ọwan erhe ni arhọ ghanghanre-en, a sabu ga i Jehova rọ yẹrẹ ọwan arhọ na-a. Ọrhọ  tobọ bẹn re ne tiobọnu erharhere iruemru, Jehova ọnọ sa ọwan erhumu arha damoma, nime ọwan e ni arhọ ghanghanren.

8. Me yẹ ọwan ine ru, ne je rhe fi arhọ ọwan ọrhẹ arhọ awọrọ rhẹ erhirhiẹ imwofẹn?

⁸ Ọwan i yono ne taghene arhọ ẹghẹlẹ ọghoghanren. Jehova ọ hẹroso ọwan taghene ana damoma ne je rhe fi arhọ ọwan ọrhẹ arhọ awọrọ rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Ọwan e ru ọnana nyoma oborẹ ọwan a ghwa imoto ọrhẹ imotosaiko lele. Ọwan a kẹnoma rẹn iruẹn re mwofẹn. (Psalm 11:⁠5) Ọwan i ji damoma nẹ oghwa ọwan o jo rho rhiẹ ekete rọ nọ kon ihworho. Jehova o jurhi harẹn Emọ Israel: “Wu rha bọn oghwa ọkpokpọ, wu na vi gbogba rhẹ oberun oghwa na, neneyo oghwa na ọ jọ rhọ lẹrhuọ riẹ iborhin ọbara fọkiẹ ohworho ro no se nie rhe.”—Deuteronomy 22:⁠8.

9. Marhẹ ene ru eranmo lele?

⁹ Oborẹ ọwan e ru eranmo lele o fiemru rẹn i Jehova. Jehova o kwenu rẹn ọwan ne kpe eranmo re, na jeghwai ha ephianron yanghene ẹton aye ru iwun kurhọ, ọ jeghwai kwe ne kpe aranmo rọ guọlọ kon ọwan. (Genesis 3:21; 9:3; Exodus 21:28) Ọrẹn, ono rhiẹ emru ọkon na kpare eranmo kpe fọkiẹ iruẹn.—Proverbs 12:⁠10.

10. Marhẹ ọwan i ru rhe taghene ọbara o mevirhọ arhọ?

¹⁰ Ọbara oborẹ ọ fonron rẹn i Jehova, nime ọbara o mevirhọ arhọ. Ọke i Cain o kpe Abel hin, Jehova nọ ta rẹn i Cain: “Ọbara omizu ọnọ ọ viẹ nẹ otọre bru mẹ sa.” (Genesis 4:10) Ọbara i Abel o mevirhọ arhọ ye, Jehova nọ ha oja riẹ Cain nime o kpe Abel. Ọke Ukude i Noah ọ nyavrẹn hin, Jehova nọ rharhumu djephia taghene  ọbara o mevirhọ arhọ. Jehova no ji kwenu rẹn Noah ọrhẹ ekrun ọnẹyen nẹ aye i riẹ eranmo. Ọye nọ tare: “Are ina sabu ha eranmo re nyerẹn na ru emaren re. Jerẹ oborẹ mi yẹrẹ are ẹbe ephian, mi ha rẹ aye ephian rẹn are.” Ọrẹn, Jehova no jurhi owu rẹn aye: “Are i vwa riẹ uhwen ba arhọ ye-e, nime ọbara yẹ arhọ na.”—Genesis 1:29; 9:​3, 4.

11. Urhi ọgo yẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ agbamwa Israel kpahen ọbara?

¹¹ Emrẹ ẹgbukpe 800 ọke i Jehova ọ ta rẹn Noah taghene ọ vwọ riẹ ọbara-a, nọ rharhumu jurhi harẹn ihworho yi: “Onyẹ Israel yanghene ọpha rọ ha erhẹrhẹ are, orho mwu aranmo yanghene afen rọ nọ re, o rhie ọbara ye rhotọre no gbe eyẹn rhurhie.” Ọrhọ je ta: “Are i vwa vi riẹ ọbara” ye-e. (Leviticus 17:​13, 14) Jehova ọ je guọlọ nẹ ihworho enẹyen i nẹ ọbara fuanfon. Aye ina sabu riẹ uhwen eranmo, ọrẹn, aye i vwa riẹ ọbara ye-e. Aye i rhe kpe aranmo rẹ aye ina re, aye i gbe rhie ọbara ye rhotọre.

12. Ukẹro ọgo yẹ Ilele Kristi a ha ni ọbara?

¹² Ẹgbukpe ezẹko ọke i Jesu o hwu hin, inyikọ na ọrhẹ ekpako re ha uvuẹn ukoko Ilele Kristi uvuẹn i Jerusalem, ni vwoma djiroro kpahen irhi Osolobrugwẹ ọ yẹ emọ Israel ri ji sekpahen Ilele Kristi. (Se Acts 15:​28, 29; 21:25.) Jehova nọ ha userhumu rẹn aye mẹrẹnvwrurhe taghene ọbara emru ọghoghanren ha riẹn, aye ni na ji ha ukẹro ọghoghanren nie. Ilele Kristi erukaro na, a re yanghene da ọbara yanghene riẹ aranmo re vwe ti ọbara nu-u. Aye i rha riẹ ọbara, nọ ghwai họhọ emẹgọ yanghene ọfanrhiẹn egbe. Nẹ ọke ọrana rhe, Ilele Kristi i vwe rhe kwe ria yanghene da ọbara-a. Ilele Kristi inyenana vwo? Jehova ọ je guọlọ nẹ ọwan i ni ọbara fuanfon.

13. Mesoriẹ Ilele Kristi i vwe se ọbara rhẹ oma?

 ¹³ Ọnana no mevirhọ taghene Ilele Kristi i tiẹn ọbara e se rhẹ oma? Ee, omaran. Jehova o jurhi rẹn ọwan taghene a vwa re yanghene da ọbara-a. Idọkitọ ọrhọ ta wẹn taghene wu vwa da enyo ro mwu ohworho-o, wu ne seyi rhẹ oma? Ẹjo! Omarana, urhi rọ tare taghene a vwa re yanghene da ọbara-a, o mevirhọ taghene ọwan i vwe ji se ọbara rhẹ oma-a.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 29.

14, 15. Marhẹ ọghanren te harẹn Olele Kristi nọ ha ukẹro ọghoghanren ni arhọ, nọ ji huvwele i Jehova?

¹⁴ Idọkitọ ọrhọ ta rẹn ọwan taghene ene hwu orhianẹ e se ọbara rhẹ oma-a, me ọwan ine ruo? Owuowọnwan yo no brorhiẹn sẹ ọnọ nyalele urhi Osolobrugwẹ ro sekpahen ọbara yanghene ọ nyalelie-e. Ilele Kristi a ha ukẹro ọghoghanren ni arhọ, ọyẹ ọsoriẹ aye i vwe kwe se ọbara rhẹ oma, ọrẹn, aye na guọlọ izede ro serhọ rẹ aye ine simi oma aye.

¹⁵ Ọwan a damoma re ne vwo oma ọkpokpọ, ọrẹn, ra mẹriẹn taghene arhọ o rhiẹ emru rọ ghanranren rẹn Osolobrugwẹ na, ọwan i vwe kwe se ọbara rhẹ oma-a. Orhiẹ oborẹ ọ ghanranren ra na huvwele i Jehova, ukperẹ ana tiẹn uvwele yi, nime ọwan i guọlọ vwo arhọ. Jesu ọ tare: “Kohworho kohworho rọ guọlọ simi arhọ ye ọnọ kpariẹ fughwẹ, ọrẹn, ọrẹ ọ kpare arhọ ye fughwẹ fọkiẹ omẹmẹ ọnọ mẹriẹn.” (Matthew 16:25) Ọwan i guọlọ huvwele i Jehova nime ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Jehova o rhe oborẹ orhomurun rẹn ọwan, no fori nẹ ọwan i ha ukẹro ọghoghanren ni arhọ jerẹ oborẹ i Jehova o nie rhọ.—Hebrews 11:⁠6.

16. Mesoriẹ idibo Osolobrugwẹ a huvwele yi?

¹⁶ Idibo Osolobrugwẹ i brorhiẹn rẹ aye ina nyalele urhi Osolobrugwẹ kpahen ọbara. Aye i vwa ria yanghene  da ọbara-a, aye i vwe ji seyi rhẹ oma-a. * Ọrẹn, aye a ha izede erọrọ simi arhọ aye. O mwu rẹ aye ẹro taghene Ọmemama arhọ ọrhẹ ọbara, o rhe oborẹ ọ mai rhomu harẹn aye. O mwuruon ẹro taghene Osolobrugwẹ o rhe oborẹ ọ mai rhomu wẹn?

17. Izede ọgo yi Jehova o kwerhọ rẹn emọ Israel nẹ aye i ha ọbara ruiruo?

¹⁷ Uvuẹn urhi ri Jehova ọ yẹ i Moses, Jehova nọ ta rẹn emọ Israel: “Arhọ ọrẹ ugboma na ọ ha uvuẹn ọbara na, mi fi rie rhẹ oberun agbarha na fọkiẹ are nẹ are i haye phoroma are [yanghene fọkiẹ ẹharhomu,] nime ọbara na ya ha phoroma.” (Leviticus 17:11) Emọ Israel i rhe ruẹ ọdandan, aye ina sabu nekpẹn ẹharhomu mie i Jehova nyoma izobo aranmo, jeghwai ta rẹn orherẹn no rhie ezẹko usuẹn ọbara aranmo na rhẹ agbarha rọ ha uvuẹn oghwa ẹga na. Izede ọnana ọvo yi Jehova o kwerhọ rẹn emọ Israel nẹ aye i ha ọbara ruiruo.

18. Me yẹ izobo i Jesu o ru harẹn ọwan?

¹⁸ Ọke i Jesu ọ rhiẹ otọrakpọ na, nọ ha arhọ yanghene ọbara ọnẹyen wene izobo ra ha eranmo ruẹ, fọkiẹ ẹharhomu ọdandan ọwan. (Matthew 20:28; Hebrews 10:⁠1) Arhọ i Jesu ọghanranren omamọ, ọyẹ ọsoriẹ, ọke i Jehova ọ rhọmọ i Jesu riẹ odjuwu hin, Jehova no rhie uphẹn firhọ rẹn ituakpọ nẹ aye i vwo arhọ i bẹmẹdẹ.—John 3:16; Hebrews 9:​11, 12; 1 Peter 1:​18, 19.

19. Me ye ne vi ru na sabu ‘ghwe abọ ọwan fon nẹ ọbara ituakpọ ephian’?

¹⁹ Ọwan i kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ omamọ ẹghẹlẹ arhọ  ọnana! Ọwan i ji guọlọ ta rẹn awọrọ taghene aye i rhe vwo esegburhomẹmro kpahen i Jesu, aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ. Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen ihworho, ana jeghwai ru oborẹ ọwan ina sabu ru ephian ne yono aye nẹ aye i sabu vwo arhọ. (Ezekiel 3:​17-21) Jerẹ ọnyikọ Paul, ọwan ina sabu ta: “Mi ghwe abọ mẹ fon nẹ ọbara ituakpọ ephian ne, fọkime mi ta rẹn are ọsoso urhebro Osolobrugwẹ.” (Acts 20:​26, 27) Ọwan e djephia taghene ọwan i ni arhọ ọrhẹ ọbara ghanghanren, ọke ọwan a ta rẹn awọrọ kpahen i Jehova ọrhẹ oborẹ arhọ ọ ghanren te riẹn.