1. Me yẹ ọhọre Osolobrugwẹ kpahen ituakpọ?

OSOLOBRUGWẸ o vwo omamọ iroro kpahen ituakpọ. Ọ ma ọhworhare ọrhẹ ọmase erukaro, Adam ọrhẹ Eve, nẹ aye i rhirhiẹ uvuẹn ogba orhorhomu. Ọhọre ọnẹyen kpahen aye, ọrẹ aye ine vwiẹ emọ, nẹ aye i ru ọsoso akpọ na rhiẹ i Paradais, nẹ aye i ji hẹrote eranmo na.—Genesis 1:28; 2:​8, 9, 15; se Iyẹnrẹn Ra Habaye 6.

2. (a) Marhẹ ọwan i ru rhe taghene Osolobrugwẹ ono ru oborẹ ọ djẹ iroro yi? (b) Me yi Baibol na ọ tare kpahen enyerẹn bẹmẹdẹ?

² Wu rorori taghene ene ghini sabu nyerẹn uvuẹn i Paradais? Jehova ọ ta rẹn ọwan: “Mi djẹ iroro yi ne, mi ne ru te omaran.” (Isaiah 46:​9-11; 55:11) Itiọrurhomẹmro, ono ru oborẹ ọye ọ djẹ iroro yi, o vwo oborẹ ọnọ sabu da ye obọ ji-i. Jehova ọ tare taghene o vwo oborẹ ọsoriẹ ọ ma akpọ na. Ọ “ma yen fughwẹ-ẹ.” (Isaiah 45:18) Ọ guọlọre nẹ ihworho i rhirhiẹ akpọ na. Aruo ihworho ego yẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre ni rhirhiẹ ye, marhẹ ono jiri te? Baibol na ọrhọ ta: “Evwata na [yanghene era huvwele] ena ha otọrakpọ na riuku, aye ine nyerẹn uvuien bẹmẹdẹ.”—Psalm 37:29; Revelation 21:​3, 4.

3. Rẹ ituakpọ e kpomẹ ji hwuẹ na, me wu na sabu nọ?

³ Ọrẹn, inyenana ihworho e kpomẹ, aye ji hwuẹ. Uvuẹn ekete buebun ihworho a wọnrọn, aye ọwan e kpe ọwan. Itiọrurhomẹmro, ọnana orhiẹ ọhọre Osolobrugwẹ-ẹ. Omarana, me yọ phiare, mesoriẹ ọ phia? Baibol na ọvo yọ nọ sabu dje yi fiotọre.

4, 5. (a) Ọrọmo yọ tẹmro rẹn Eve nyoma obodirin uvuẹn ogba Eden? (b) Marhẹ ohworho ra hẹrosua o ru rhiẹ ohi?

⁴ Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene Osolobrugwẹ o vwo ọvwreghrẹn owu re se i Dẹbolo ro rhiẹ Echu. Echu ọ ha obodirin tẹmro rẹn Eve uvuẹn ogba Eden. (Revelation 12:9; Genesis 3:⁠1) No rurie nọ họhọ taghene obodirin na yọ tẹmro.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 7.

⁵ Omarana, Osolobrugwẹ yọ ma Echu yanghene Dẹbolo na? Ẹjo! Ọmakashe owu rọ ha obẹ odjuwu ọke Osolobrugwẹ o mwuegbe akpọ na rẹn Adam ọrhẹ Eve, yo wene rhiẹ i Dẹbolo. (Job 38:​4, 7) Marhẹ ọrana ọ sabu phia? Marhẹ ohworho ra hẹrosua o ru rhiẹ ohi? E vwiẹ ye no rhiẹ ohi-i. Ọrẹn, o vwo ojemẹ yanghene ọ guọlọ emru ro vwo rhiẹ ọnẹyen. Ọke ephian no roro kpahiẹn, ojemẹ ọsọsọ ọnẹyen na nọ gbanhanrhọ. Omarana, uphẹn orho rhiẹ firhọ riẹn, no so uhi. O wene omayen rhiẹ ohi ne.—Se James 1:​13-15; se Iyẹnrẹn Ra Habaye 8.

6. Marhẹ ọmakashe owu o ru rhiẹ ọvwreghrẹn Osolobrugwẹ?

⁶ Ọnana yẹ oborẹ ọ phia rẹn ọmakashe ọrana. Ọke i Jehova ọ ma Adam ọrhẹ Eve hin, nọ ta rẹn aye taghene aye i vwiẹ emọ “vuọn akpọ na.” (Genesis 1:​27, 28) Ọmakashe ọrana ọnọ sabu rhe roro, ‘Ihworho enana ina sabu ha ẹga mẹ ukperẹ ono rhiẹ i Jehova!’ Ọke rẹ ọye o roro kpahiẹn, ojemẹ rọ nọ ha oborẹ i Jehova o vwori nọ gbanhanrhọ. Ọmakashe ọrana ọ guọlọre nẹ ihworho i ha ẹga riẹn. Omarana, nọ mọrenfian rẹn Eve, nọ phiẹriẹrhọ. (Se Genesis 3:​1-5.) Fọkiẹ oborẹ o ruru na, no wene rhiẹ Echu yanghene Dẹbolo, ro rhiẹ ọvwreghrẹn Osolobrugwẹ.

7. (a) Mesoriẹ Adam ọrhẹ Eve e hwu? (b) Mesoriẹ ọwan a hua jeghwai hwuẹ?

⁷ Adam ọrhẹ Eve a huvwele Osolobrugwẹ-ẹ, aye ni riẹ emamọ na. (Genesis 2:17; 3:⁠6) Aye i ru ọdandan haso i  Jehova, ọke oru, aye ni hwuru jerẹ oborẹ i Jehova ọ tare. (Genesis 3:​17-19) Emọ Adam ọrhẹ Eve ni me rhiẹ eruedandan, aye ne hwuẹ. (Se Romans 5:12.) Nẹ ọwan i sabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ emọ Adam ọrhẹ Eve e rhiẹ eruedandan, gbe roro kpahen udje ọnana. Gba haye taghene a ha uko ro vwo oka ru ibrẹdi. Ibrẹdi na ono ji vwo oka rọ ha uvuẹn uko na. Ọke Adam ọ kparehaso Osolobrugwẹ, Adam no rhiẹ oruọdandan. Nime ọwan emọ Adam, ọwan ephian ni rhiẹ eruedandan, yanghene ọwan i vwo “oka” rẹ Adam o ji vwo na. Nime ọwan ephian eruedandan, ọwan na hua jeghwai hwuẹ.—Romans 3:23; se Iyẹnrẹn Ra Habaye 9.

8, 9. (a) Me yẹ Echu ọ guọlọre nẹ Adam ọrhẹ Eve i vwo ekwerhọ kpahen? (b) Mesoriẹ i Jehova o vwo kpe eri kparehasuiẹ na ogege?

⁸ Echu ọ kparehaso i Jehova ọke rọ riẹriẹ Adam ọrhẹ Eve nẹ aye i tiẹn uvwele Osolobrugwẹ. Ọye ọ guọlọre nẹ Adam ọrhẹ Eve i kwerhọ taghene i Jehova ọmọrenfian, orharhere osun rọ vwọ guọlọ oborẹ orhomurun harẹn aye. Echu nọ haye ta taghene orhiẹ Osolobrugwẹ yọ na ta rẹn ituakpọ oborẹ aye ine ru-u, Adam ọrhẹ Eve ina sabu brorhiẹn oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun harẹn oma aye. Omarana, me yi Jehova ono ru? Manẹ ọ sabu kpe eri kparehasuiẹ na, no fioba rhẹ ẹkparehaso na. Ọrẹn, ọrana ono dje Echu rhiẹ ọmọrenfian? Ẹjo.

⁹ Fọkiẹ ọnana, Jehova orho kpe eri kparehasuiẹ na ogege-e. Ukpomaran, nọ ha uphẹn rẹn ituakpọ nẹ aye ọvo i sun oma aye. Ọnana yo no dje yi phia taghene Echu ọmọrenfian, Jehova yọ mai rhe oborẹ orhomurun harẹn ituakpọ. Ene yono riaro kpahen ọnana uvuẹn Urhomu-ẹmro 11. Ọrẹn, me wu rorori kpahen orhienbro Adam ọrhẹ Eve na? O fori nẹ aye i huvwele Echu nẹ aye tiẹn uvwele Osolobrugwẹ? Jehova yọ yẹ Adam ọrhẹ Eve  kemru kemru aye i vwori. Ọ yẹrẹ aye ugboma rọ gbare, omamọ ekete rẹ aye ine rhirhiẹ, ọrhẹ owian rọ yẹ aye omamerhomẹ. Ọrẹn, Echu o ji ru emru owuorowu ro rhomurun harẹn aye-e. Orhianẹ wu ha avwaye, me we ru?

10. Odjẹ ọghoghanren ọgo yẹ ọwan ephian ina djẹ?

¹⁰ Inyenana, ọwan ephian i dẹrughwaroghwu aruo  odjẹ ọrana, arhọ ọwan o sekpahen odjẹ ọrana. Ọwan ina sabu djẹ ra na huvwele i Jehova taghene ọye yẹ Osun rẹ ọwan i vwori, jeghwai djephia taghene Echu ọmọrenfian. Yanghene ọwan ina sabu djẹ Echu no rhiẹ osun ọwan. (Psalm 73:28; se Proverbs 27:11.) Ibiẹ ihworho uvuẹn akpọ ọnana ya huvwele Osolobrugwẹ. Itiọrurhomẹmro, orhiẹ Osolobrugwẹ yo suẹn akpọ na-a. Omarana, orho rhiẹ Osolobrugwẹ-ẹ, nẹ ọrọmo?

11, 12. (a) Me yẹ ọwan i yonorin nẹ oborẹ Echu ọ guọlọ yẹ i Jesu? (b) Ekete ego uvuẹn i Baibol na yo dje Echu rhiẹ ohworho ro suẹn akpọ na?

¹¹ Jesu o rhe ohworho ro ghini suẹn akpọ na. Uvuẹn erhirhiẹ owu, Echu “no dje ọsoso ivie ọrẹ akpọ na ọrhẹ odidi aye hariẹn.” Echu no ve harẹn i Jesu: “Mi na ha ekwakwa enana ephian wẹn, wu rhe sighwẹ totọre jeghwai ha ẹga mẹ.” (Matthew 4:​8, 9; Luke 4:​5, 6) Nọ oma, ‘orhianẹ ivie erana orhiẹ erẹ Echu-u, manẹ ọ ha aye rẹn i Jesu?’ Ẹjo. Ivie na ephian erẹ Echu.

¹² Wu na sabu roro: ‘Marhẹ Echu o ru sabu rhiẹ ohworho ro suẹn akpọ na? Orhiẹ i Jehova yẹ Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon, rọ jeghwai ma odjuwu ọrhẹ akpọ na?’ (Revelation 4:11) Ee, ọye, ọrẹn, Jesu o se Echu ohworho “ro suẹn akpọ na.” (John 12:31; 14:30; 16:11) Ọnyikọ Paul o se Echu ro rhiẹ i Dẹbolo na “osolobrugwẹ enyerakpọ ọnana.” (2 Corinthians 4:​3, 4) Habaye, ọnyikọ John ọ yare taghene “ọsoso akpọ na, ọ ha omẹgbanhon ọrẹ ọvwọkon na.”—1 John 5:⁠19.

13. Mesoriẹ ọwan a guọlọ akpọ ọkpokpọ?

¹³ Akpọ na o mwofẹn rhọ. Ọwan a mẹrẹn uvweri,  ubiobiomu, uruemru ọphiẹrhọ, ọrhẹ ozighi rọ vuọn ekete ephian. O vwo oborẹ ituakpọ i damoma te-e, aye i sabu ti ebẹnbẹn enana ephian nie-e. Phẹrẹkpẹ, Osolobrugwẹ ọ samọ ha uvweri Armageddon ghwọghọ akpọ ọkon ọnana, ọye nẹ ọnọ ha akpọ ọkpokpọ wenie.—Revelation 16:​14-16; se Iyẹnrẹn Ra Habaye 10.

14. Ọrọmo yẹ Osolobrugwẹ ọ djẹre no rhiẹ Orodje Uvie Ọnẹyen? Me yi Baibol na ọ ta rhotọre kpahen i Jesu?

¹⁴ Jehova ọ djẹ i Jesu Kristi no rhiẹ Orodje Uvie Ọnẹyen rọ ha obẹ Odjuwu. Ẹgbukpe uriusionrin buebun ri vrẹn ne, Baibol na ọ tare taghene i Jesu ono sun uvuẹn ẹrhẹ “Ọmọ Orodje Ufuoma,” usun ọnẹyen o vwoba-a. (Isaiah 9:​6, 7) Jesu o yono ihworho re lelie nẹ aye i nẹrhomo kpahen Uvie na, nọ tare: “Jenẹ Uvie ọnọ rhe. Jene ru ọhọre ọnọ uvuẹn otọrakpọ na jerẹ oborẹ e ruie obẹ odjuwu.” (Matthew 6:10) Uvuẹn Urhomu-ẹmro 8, ọwan ine yono kpahen oborẹ Uvie Osolobrugwẹ ono ru wene usun akpọ na. (Se Daniel 2:44.) Ọke ọrana, Uvie Osolobrugwẹ nẹ ono ru akpọ na rhiẹ i Paradais orhorhomu.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 11.

15. Me yẹ “akpo ọkpokpọ” na?

¹⁵ Baibol na o vive: “O vwo idjuwu ekpokpọ ọrhẹ akpọ ọkpokpọ rẹ ọwan a hẹrhẹ sekpahen ive ọnẹyen, evwata yi ne rhirhiẹ ye.” (2 Peter 3:13; Isaiah 65:17) Ọkezẹko, Baibol na ọrhọ ta kpahen “akpọ na,” o mevirhọ ihworho re rhirhiẹ ye. (Genesis 11:⁠1) Omarana, “akpọ ọkpokpọ” na o mevirhọ ọsoso ihworho ra huvwele Osolobrugwẹ, ra jeghwai mẹrẹn ebrurhọ ọnẹyen.

16. Ẹghẹlẹ ọghoghanren ọgo yẹ Osolobrugwẹ ọnọ yẹ eri ne nyerẹn uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, me yẹ ọwan ine ru na sabu mẹrẹn ẹghẹlẹ ọrana?

¹⁶ Jesu o vive taghene ihworho ri ne nyerẹn uvuẹn  akpọ ọkpokpọ ọrẹ Osolobrugwẹ ine vwo “arhọ i bẹmẹdẹ.” (Mark 10:30) Me yẹ ọwan ine ru na sabu mẹrẹn ẹghẹlẹ ọnana? Biko se John 3:16 ọrhẹ John 17:3 ne wu mẹrẹn ẹkpahenrhọ na. Jene yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ tare kpahen akpọ re ne nyerẹn uvuẹn i Paradais na.

17, 18. Marhẹ e ru rhe taghene ufuoma ọrhẹ omefuon ọnọ vuọn otọrakpọ na ephian?

¹⁷ Uruemru ọkon, uvweri, ubiobiomu, ọrhẹ ozighi ine nie. Ene ti evwọkon nẹ otọrakpọ na. (Psalm 37:​10, 11) Osolobrugwẹ ono “fioba rhẹ uvweri uvuẹn otọrakpọ na ephian.” (Psalm 46:9; Isaiah 2:⁠4) Otọrakpọ na nẹ ọnọ vuọn rhẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ, ra jeghwai huvwele yi. Ufuoma nẹ ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ.—Psalm 72:⁠7.

¹⁸ Ihworho i Jehova ina mẹrẹn omefuon. Ọke ahwanren, emọ Israel i rha huvwele Osolobrugwẹ, aye na mẹrẹn omefuon nime i Jehova ọ sẹrorẹ aye. (Leviticus 25:​18, 19) Uvuẹn i Paradais, ofẹn ohworho yanghene emru owuorowu orho mwu ọwa-an. Ọwan ina mẹrẹn omefuon ọke ephian!—Se Isaiah 32:18; Micah 4:⁠4.

19. Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene emaren ono gbephe uvuẹn akpọ ọkpokpọ na?

¹⁹ Emaren ono gbephe. “Emaren nẹ ono gbephe uvuẹn akpọ na; uvuẹn oberun ugbenu nẹ ono gbephe.” (Psalm 72:16) Jehova ro rhiẹ “Osolobrugwẹ ọwan nẹ ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan,” ọke ọrana, “otọrakpọ na nẹ ono rhomu emaren.”—Psalm 67:⁠6.

20. Marhẹ ọwan i ru rhe taghene akpọ na ono rhiẹ i Paradais?

²⁰ Akpọ na ono rhiẹ i Paradais. Ihworho ine vwo eghwa ọrhẹ ogba irhorhomu buebun. (Se Isaiah 65:​21-24; Revelation 11:18.) Akpọ na ephian ono rhomu jerẹ  oborẹ ogba Eden ọ havwọ bi. Jehova ọnọ yẹ ọwan kemru kemru rẹ ọwan i guọlọre. Baibol na ọ ta kpahen Osolobrugwẹ: “We rhiobọ jeghwai hẹrote edamẹ kemru kemru re nyerẹn.”—Psalm 145:⁠16.

21. Marhẹ ọwan i ru rhe taghene ufuoma ono rhirhiẹ ye uvwre eranmo ọrhẹ ituakpọ?

²¹ Ufuoma ono rhirhiẹ ye uvwre eranmo ọrhẹ ituakpọ. Eranmo i rha kon ituakpọ ghwomara-an. Ofẹn ọ vwọ samọ tobọ mwu emọvwerhe rẹ aye ine lele eranmo ra djoma ruiruẹ-ẹn.—Se Isaiah 11:​6-9; 65:⁠25.

22. Me yi Jesu ono ru harẹn ihworho re kpomẹ?

²² O vwo ohworho owuorowu ro no kpomu-u. Ọke i Jesu ọ ha uvuẹn otọrakpọ na, o simi ihworho buebun re kpomẹ. (Matthew 9:35; Mark 1:​40-42; John 5:​5-9) Jesu ro rhiẹ Orodje Uvie Osolobrugwẹ, ono simi kohworho kohworho. Ohworho rọ nọ ta taghene: “Mie kpomẹ” orho rhirhiẹ ye-e.—Isaiah 33:24; 35:​5, 6.

23. Me yẹ Osolobrugwẹ ono ru harẹn eri hwu ne?

²³ Eri hwuru ina rharhumu nyerẹn. Osolobrugwẹ o veri taghene ọye ọnọ rhọmọ iduduru ihworho buebun nẹ uhwu rhe. “Ono vwo ẹrhọmọnuhwu evwata ọrhẹ eri vwe rhiẹ evwata.”—Se John 5:​28, 29; Acts 24:⁠15.

24. Marhẹ oma o ruo we rhe roro kpahen enyerẹn uvuẹn i Paradais?

²⁴ Ọwan ephian i vwo odjẹ. Ọwan ina sabu brorhiẹn re ne yono kpahen i Jehova, jeghwai ga ye, yanghene ọwan ina sabu ru oborẹ ọwan i guọlọre. Ọwan i rha djẹ taghene ana ga i Jehova, ọwan ine vwo omamọ akpọ obaro na. Ọke rẹ ọhworhare owu ọ ta rẹn i Jesu nọ karorhọ ye orho hwu, Jesu no ve riẹn: “Wu ne lele mẹ rhirhiẹ ye uvuẹn i Paradais.” (Luke 23:43) Jene yono riaro kpahen i Jesu Kristi ọrhẹ oborẹ ono ru ha ive irhorhomu erẹ i Jehova te orugba.