Odẹ Osolobrugwẹ yi Jehova, o mevirhọ “Ohworho rọ Lẹrhẹ Ekwakwa Phia.” Jehova yẹ Ọrọmaigbanhon, ọye yọ ma ekwakwa ephian. O vwo omẹgbanhon ro no ru oborẹ ọ guọlọre ephian.

Uvuẹn Hebrew, a ha ikerẹmro ẹne ya odẹ Osolobrugwẹ. Ikerẹmro na yẹ YHWH yanghene JHVH. Uvuẹn i Baibol ọrukaro ra ha i Hebrew ya, odẹ Osolobrugwẹ ọ homaphia ọgbọ rọ joma te 7,000. Ihworho uvuẹn akpọ na ephian, e se odẹ i Jehova lele izede ro serhọ uvuẹn edjadjẹ aye.

▸ Urhomu-ẹmro 1, udjoghwẹ 15

Osolobrugwẹ yo vwo i Baibol na, ọrẹn, ọ ha ituakpọ ya ye. Ọnana ọ ghwai họhọ ọleyi rọ ta rẹn ọyẹbe ọnẹyen nọ ya ileta riẹn. Osolobrugwẹ ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen sun ihworho ri ya i Baibol na nẹ aye i ya iroro ọnẹyen. Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o surun aye izede sansan, ọkezẹko, ọ lẹrherẹ aye menemena arodo yanghene mẹraro rẹ aye i ya rhotọre.

▸ Urhomu-ẹmro 2, udjoghwẹ 5

Enana iyono uvuẹn i Baibol na re dje urhomẹmro ọghoghanren phia. Jerẹ udje, uruemru-urhi rọ tare taghene, “orharhere okugbe o biomu omamọ uruemru,” o yono ọwan taghene ihworho ọwan e kwomakugbe, a hobọte ọwan izede orhorhomu yanghene obiobiomu. (1 Corinthians 15:33) Uruemru-urhi rọ tare taghene “oborẹ ohworho ọ wọre, ọyẹ ono vun,” o yono ọwan taghene a sabu vabọ oborẹ o nẹ erhumu irueruo ọwan sa-a.—Galatians 6:⁠7.

▸ Urhomu-ẹmro 2, udjoghwẹ 12

Ọnana iyẹnrẹn ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Ọnọ sabu rhiẹ ọhọre Osolobrugwẹ re dje fiotọre, iyono ri na lẹrhẹ ihworho vwo omamọ iruemru, urhi yanghene ẹzenguon. Ọnọ ji sabu rhiẹ iyẹnrẹn kpahen oborẹ ọnọ phia obaro na. O vwo aruẹmẹrẹn buebun uvuẹn i Baibol na ri rugba ne.

▸ Urhomu-ẹmro 2, udjoghwẹ 13

Jesu yọ ha aruẹmẹrẹn buebun ri sekpahen i Messiah na te orugba. Se ekpeti na “ Aruẹmẹrẹn ri Sekpahen i Messiah na.”

▸ Urhomu-ẹmro 2, udjoghwẹ 17, ekete ra djokarhọ.

Jehova ọ ma otọrakpọ na no rhiẹ i Paradais orhorhomu harẹn ituakpọ ri vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ọhọre ọnẹyen o ji wene-e. Phẹrẹkpẹ, Osolobrugwẹ ono ti ọdandan nie, jeghwai yẹ ihworho yi arhọ i bẹmẹdẹ.

▸ Urhomu-ẹmro 3, udjoghwẹ 1

Echu yẹ ọmakashe rọ kiki kparehaso Osolobrugwẹ. E serie Echu, ro mevirhọ “Ohworho rọ kparehaso,” nime ọ kparehaso i Jehova. A jeghwai se yi Dẹbolo, ro mevirhọ “Ohworho rọ rhaphiẹ awọrọ.” E mwu edẹ enana riẹn nime, ọ mọrenfian baren Osolobrugwẹ, ọ jeghwai phiẹ ihworho rhọ.

▸ Urhomu-ẹmro 3, udjoghwẹ 4

Jehova ọ ma emakashe na ọke jijiri ọ ki ma otọrakpọ na. A marẹn aye nẹ aye i rhirhiẹ odjuwu. Emakashe na i vrẹn iduduru akwa uzusionrin. (Daniel 7:10) Aye i vwo odẹ ọrhẹ iruemru ri vẹnẹren, emakashe ri ji vwo omeriotọre, i vwe kwe nẹ ituakpọ i ha ẹga rẹn aye-e. Aye i vwo ẹrhẹ ri vẹnẹren, aye i jeghwai vwo ewian sansan. Usuẹn ewian erana ọyẹ aye a ga obaro aga usun i Jehova, rẹ aye e ghwoghwo iyẹnrẹn yen, aye a chochọn jeghwai sẹrorẹ idibo Osolobrugwẹ uvuẹn otọrakpọ na, aye a ha ẹzenguon phia, jeghwai hobọtua owian aghwoghwo na. (Psalm 34:7; Revelation 14:6; 22:​8, 9) Ọke rọ sa obaro na, aye ina homaba i Jesu fiuvweri Armageddon.—Revelation 16:​14, 16; 19:​14, 15.

▸ Urhomu-ẹmro 3, udjoghwẹ 5; Urhomu-ẹmro 10, udjoghwẹ 1

Ọdandan yẹ kemru kemru rẹ ọwan e roro yanghene ọwan e ruẹ rọ kparehaso i Jehova yanghene ọhọre ọnẹyen. Nime ọdandan o fi ohra rhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Osolobrugwẹ, Osolobrugwẹ nọ yẹrẹ ọwan irhi ọrhẹ iruemru-urhi re na sa ọwan erhumu kẹnoma rẹn ọdandan arodo. Nẹ ọtonrhọ rhe, Jehova ọ ma i kemru kemru rhiẹ ekwakwa ri gbare, ọrẹn, ọke Adam ọrhẹ Eve a tiẹn uvwele Osolobrugwẹ, aye ni ru ọdandan, aye e rhe rhiẹ ihworho ri gbare-e. Aye ni horo jeghwai hwu, nime ọwan i ha ọdandan Adam riuku, ọwan na ji hua jeghwai hwuẹ.

▸ Urhomu-ẹmro 3, udjoghwẹ 7; Urhomu-ẹmro 5, udjoghwẹ 3

Ọnana uvweri rẹ Osolobrugwẹ ọnọ ha ghwọghọ akpọ Echu jeghwai ti ọkon ephian nie.

▸ Urhomu-ẹmro 3, udjoghwẹ 13; Urhomu-ẹmro 8, udjoghwẹ 18

Uvie Osolobrugwẹ, usun i Jehova ọ ha mwu obẹ odjuwu. Jesu Kristi yẹ Orodje ro suien. Obaro na, Jehova ọnọ ha Uvie na ti ọkon ephian nẹ akpọ na. Uvie Osolobrugwẹ ono sun akpọ na ephian.

▸ Urhomu-ẹmro 3, udjoghwẹ 14

Jehova ọ ma Jesu ọ ki ma ekwakwa re hẹrhẹre. Jehova yo dje i Jesu rhiẹ otọrakpọ na no hwu fọkiẹ ituakpọ ephian. Ọke re kpe i Jesu hin, Jehova nọ rhọmeriẹn nẹ uhwu. Vwarana, Jesu o suẹn obẹ odjuwu uvuẹn ẹrhẹ Orodje Uvie Osolobrugwẹ ne.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 2

Baibol na ọ ta kpahen ọke i Messiah na ọnọ homaphia. Ọnana ọnọ phia uvuẹn obẹta ọke re seri ikprughwre 69, ọke ọnana ọ tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 455 B.C.E., nọ jeghwai te oba uvuẹn ẹgbukpe 29 C.E.

 Marhẹ ọwan i ru rhe taghene ikprughwre 69 na, i te oba uvuẹn 29 C.E.? Ikprughwre 69 na, i tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 455 B.C.E. ọke i Nehemiah o te i Jerusalem jeghwai tuẹn ẹrharhumu bọn oghwa ẹga na rhọ. (Daniel 9:25; Nehemiah 2:​1, 5-8) Arha ha ẹmro na “ọkprughwre” ruiruo, ọwan ne roro kpahen ẹdẹ irhiruẹ. Ikprughwre na uvuẹn aruẹmẹrẹn ọnana, orhiẹ ikprughwre ọrẹ ẹdẹ irhiruẹ-ẹ, ọrẹn aye ẹgbukpe irhiruẹ, lele urhi ro suẹn ẹmro aruẹmẹrẹn, “ẹdẹ owu, ẹgbukpe owu.” (Numbers 14:34; Ezekiel 4:⁠6) Ọnana no mevirhọ taghene ọkprughwre owu ono jiri te ẹgbukpe irhiruẹ, nọ jeghwai djephia taghene ikprughwre 69 ono jiri te ẹgbukpe 483 (69 x 7). Arha tuẹn e kele rhọ nẹ ẹgbukpe 483 ye te ẹgbukpe 455 B.C.E., ono se rhẹ ẹgbukpe 29 C.E. Ọnana ghwai ọke i Jesu o bromarhame, rọ jeghwai rhiẹ i Messiah na!—Luke 3:​1, 2, 21, 22.

Aruẹmẹrẹn ọrana ọ ji ta kpahen ọkprughwre ọrọrọ, nọyẹ ẹgbukpe irhiruẹ erọrọ. Uvwre ọke enana, uvuẹn ẹgbukpe 33 C.E., nẹ ene kpe i Messiah na, habaye, uvuẹn ọtonrhọ ẹgbukpe 36 C.E., nẹ ene kerabọ iyẹnrẹn esiri Uvie na rẹn egbamwa erọrọ, orhiẹ otu i Jew na ọvo-o.—Daniel 9:​24-27.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 7

Baibol na o yonirin ọwan taghene Jehova Osolobrugwẹ yẹ Ọmemama ọwan, ọye yọ jeghwai ma i Jesu, ọ ki ma ekwakwa ri hẹrhẹre. (Colossians 1:​15, 16) Orhiẹ Jesu yẹ Osolobrugwẹ Ọrọmaigbanhon na-a. Jesu ọ tobọ ta taghene ọye ọrhẹ Osolobrugwẹ ẹdẹre-e. Itiọrurhomẹmro, ọye ọ tare: “Ọsẹ na ọ do ghwẹ mẹ.” (John 14:28; 1 Corinthians 15:28) Ọrẹn, ẹga ezẹko e yono taghene Osolobrugwẹ esa i tan kugbe rhiẹ owu: Ọsẹ na, Ọmọ na, ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon na. Osolobrugwẹ esa ri tan kugbe, ọ ha uvuẹn i Baibol na-a. Ọnana no djephia taghene ọrana uyono efian.

Ẹhẹn ọfuanfon na, ọyẹ omẹgbanhon rẹ Osolobrugwẹ ọ ha ọhọre ọnẹyen te orugba. Ẹhẹn ọfuanfon na orhiẹ ohworho-o. Jerẹ udje, Ilele Kristi erukaro i “vuọnren rhẹ ẹhẹn ọfuanfon,” habaye, Jehova nọ tare “Mi ne rhie usuẹn ẹhẹn ọfuanfon mẹ ghwu aruo ihworho ephian.”—Acts 2:​1-4, 17.

▸ Urhomu-ẹmro 4, udjoghwẹ 12; Urhomu-ẹmro 15, udjoghwẹ 17

Ilele Kristi urhomẹmro arha ga Osolobrugwẹ, aye i vwa ha agbagba na ruiruo-o. Mesoriẹ?

1.  Ẹga efian ya ha agbagba ruiruo. Ọke ahwanren, ihworho i ha agbagba ga ehọ, a ji haye ruiruo uvuẹn irueruo ọfanrhiẹn. Ẹgbukpe 300 a vrẹn, ọke i Jesu o hwu hin, Ilele Kristi urhomẹmro a ha agbagba ruiruo uvuẹn ogame aye-e. Ọke oru, Constantine ro sun i Rome, nọ ha agbagba phia uvuẹn ogame Ilele Kristi. A ha oka ọnana phia nẹ aye i sabu ru ogame Ilele Kristi no titi. Ọrẹn, agbagba na o sekpahen i Jesu Kristi-i. New Catholic Encyclopedia nọ tare: “Ihworho i ha agbagba ruiruo i Jesu ọ ki rhe, ihworho ri vwe rhiẹ Ilele Kristi i ji haye ruiruo.”

2.    A kanren i Jesu mwu agbagba-a. Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “agbagba” o mevirhọ “orhan rọ phiọnren.” The Companion Bible ọrhọ ta: “O vwo emru owuorowu uvuẹn obọrẹ a ha Greek ya uvuẹn i Baibol na, ro djephia taghene erhan eva i kukugbe-e.” Jesu o hwu rhẹ orhan rọ phiọnren.

3.  Jehova ọ guọlọ na ha ema ruiruo uvuẹn ogame ra ha riẹ-ẹn.—Exodus 20:​4, 5; 1 Corinthians 10:⁠14.

▸ Urhomu-ẹmro 5, udjoghwẹ 12

Jesu o jurhi rẹn idibo yi nẹ aye i ru ẹkarorhọ uhwu ọnẹyen. Aye e ruẹ ọnana kẹgbukpe kẹgbukpe uvuẹn ubiamo i Nisan 14, ro serhọ ẹdẹ rẹ emọ Israel a riorẹ Ọnyavrẹn na. Na kpare ibrẹdi ọrhẹ enyo ri mevirhọ ugboma ọrhẹ ọbara i Jesu, rẹn ihworho ephian. Ihworho ri ne lele i Jesu sun obẹ odjuwu, na riẹ ibrẹdi jeghwai da enyo na. Ihworho ri vwo ifiẹrorhọ rẹ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na, ne ji riẹ ẹkarorhọ uhwu i Jesu rhẹ ọghọ, ọrẹn, aye i vwa riẹ ibrẹdi jeghwai da enyo na-a.

▸ Urhomu-ẹmro 5, udjoghwẹ 21

Uvuẹn i New World Translation ọkpokpọ na, ẹmro na “erhi,” o mevirhọ (1) ohworho, (2) aranmo, yanghene (3) arhọ ohworho yanghene arhọ aranmo. Idje ezẹko na:

• Ohworho. “Uvuẹn ẹdẹ i Noah . . . ibiẹ ihworho, nọyẹ erhi ẹrẹnren yi simirhọ nẹ ukude na.” (1 Peter 3:20) A hunute “erhi,” nọyẹ Noah, aniẹ, emọyen awansa ọrhẹ ane aye.

• Aranmo. “Osolobrugwẹ nọ tare: ‘Jenẹ ame na vuọn rhẹ emama re nyerẹn [“erhi,” ekete ra djokarhọ], jenẹ emama ra dan, dan uvuẹn otọrakpọ na jeghwai te oberun na.’ Osolobrugwẹ nọ tare: ‘Jenẹ otọrakpọ na tiobọnu emama re nyerẹn [“erhi,” ekete ra djokarhọ] lele oka aye, usurhe ọrhẹ eranmo re kpolo ọrhẹ eranmo ra djoma uvuẹn otọrakpọ na lele oka aye.’ No mo rhiẹ omaran.”—Genesis 1:​20, 24.

•  Arhọ ohworho yanghene arhọ aranmo. Jehova ọ ta rẹn i Moses: “Ghwẹrioma riẹ Egypt, nime ihworho ra guọlọ owẹwẹ kpe [“ra guọlọ erhi ọnọ,” ekete ra djokarhọ], i hwu ne.” (Exodus 4:19) Ọke i Jesu ọ ha uvuẹn otọrakpọ na, nọ tare: “Mẹmẹ yẹ omamọ osuingegede na; omamọ osuingegede na ọ ha arhọ ye [“erhi,” ekete ra djokarhọ] kpahontọre fọkiẹ igegede enẹyen.”—John 10:⁠11.

  Habaye, ohworho orho ru emru rhẹ ‘ọsoso erhi’ ọnẹyen, ọnana o mevirhọ taghene o ruie nẹ ẹhẹn sa, ọ jeghwai ruie te ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri. (Matthew 22:37; Deuteronomy 6:⁠5) Ẹmro na “erhi,” ọnọ ji sabu mevirhọ omwemẹ yanghene ojemẹ rẹ ohworho o vwori. Ana ji sabu se orinmi, erhi ro hwuru.—Numbers 6:6; Proverbs 23:2; Isaiah 56:11; Haggai 2:⁠13.

▸ Urhomu-ẹmro 6, udjoghwẹ 5; Urhomu-ẹmro 15, udjoghwẹ 17

Ẹmro Hebrew ọrhẹ Greek ra rhian rhẹ “ehẹn” uvuẹn New World Translation ọkpokpọ na, ọnọ sabu mevirhọ ekwakwa sansan. Ọrẹn, o mevirhọ oborẹ ituakpọ i vwe rhiẹromẹrẹn, jerẹ aphẹrẹ yanghene ẹhẹn ituakpọ ọrhẹ eranmo e mwuẹ ha. Ẹhẹn na, ọnọ ji sabu mevirhọ emakashe ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon na ro rhiẹ omẹgbanhon Osolobrugwẹ ọ ha ruiruo. Baibol na o yono taghene emru owu o nẹ ugboma ohworho ye nyerẹn ekete ọrọrọ orho hwu ne-e.—Exodus 35:21; Psalm 104:29; Matthew 12:43; Luke 11:⁠13.

▸ Urhomu-ẹmro 6, udjoghwẹ 5; Urhomu-ẹmro 15, udjoghwẹ 17

Gehenna yẹ odẹ re mwu rẹn ukpotọ owu rọ kẹrẹ i Jerusalem, ekete ra torhẹ jeghwai ghwọghọ ekwakwa. O vwo oborẹ o djerie phia taghene uvuẹn ẹdẹ i Jesu, e doron eranmo yanghene ituakpọ re ji nyerẹn rhẹ uvuẹn ukpotọ ọrana nẹ aye i rioja-a. Omarana, Gehenna o mevirhọ ekete re vwe  rhiẹromẹrẹn, rẹ ihworho ri hwuru a rioja bẹmẹdẹ-ẹ. Ọke i Jesu ọ tẹmro kpahen ihworho re ne doron rhẹ i Gehenna, nọ haye ta taghene ana ghwọghọ aye bẹmẹdẹ.—Matthew 5:22; 10:⁠28.

▸ Urhomu-ẹmro 7, udjoghwẹ 20

Ọnana ẹrhomo i Jesu ọ haphia ọke ro yono idibo yi oborẹ aye ina nẹrhomo lele. A jeghwai se ẹrhomo ọrana ẹrhomo Ọsẹ ame yanghene ẹrhomo udje na. Jerẹ udje, Jesu o yono idibo yi nẹ aye i nẹrhomo izede ọnana:

• “Jene ru odẹ ọnọ fon”

  Ọwan a nẹrhomo ne ru odẹ Osolobrugwẹ fon. E ruẹ ọnana neneyo kohworho kohworho rọ ha obẹ odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na, i họghọ rẹn odẹ Osolobrugwẹ.

• “Jenẹ Uvie ọnọ rhe”

  Ọwan a nẹrhomo taghene Uvie Osolobrugwẹ ọ rhe mo ti akpọ ọkon Echu ọnana nie, no sun otọrakpọ na jeghwai ru akpọ na rhiẹ Paradais.

• “Jene ru ọhọre ọnọ uvuẹn otọrakpọ na”

  Ọwan a nẹrhomo na sabu ru ọhọre Osolobrugwẹ uvuẹn otọrakpọ na neneyo ituakpọ i sabu nyerẹn bẹmẹde uvuẹn Paradais, jerẹ oborẹ i Jehova ọ guọleriẹ rhọ nẹ ọtonrhọ rhe.

▸ Urhomu-ẹmro 8, udjoghwẹ 2

Jehova o tiobọnu otan na, nọ sabu simi ituakpọ nẹ abọ uhwu ọrhẹ ọdandan. Otan na yẹ osa ra kware na sabu dẹ arhọ ọgbagba rẹ Adam ọ kpare fughwẹ, na ji sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ. Osolobrugwẹ o dje i Jesu rhiẹ akpọ na, no hwu fọkiẹ ituakpọ. Fọkiẹ uhwu i Jesu, ituakpọ ni me vwo uphẹn rẹ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ jeghwai rhiẹ ihworho ri gbare.

▸ Urhomu-ẹmro 8, udjoghwẹ 21; Urhomu-ẹmro 9, udjoghwẹ 13

Aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Daniel urhomu-ẹmro 4, o yonirin ọwan taghene Osolobrugwẹ ọnọ ha Uvie yi mwu uvuẹn ẹgbukpe 1914.

Aruẹmẹrẹn na: Jehova ọ lẹrhẹ Orodje Nebuchadnezzar menemena rọ jeghwai rhiẹ aruẹmẹrẹn, aruẹmerẹn na o sekpahen orhan ọduado re bruru. Uvuẹn emena ọnana, na ha egbange uteru ọrhẹ erẹmo mwu orhan na nọ jọ rhọ rharhumu do uvwre “ọgbọ irhiruẹ na.” Orho ru, orhan na nẹ ọnọ rharhumu mwu.—Daniel 4:​1, 10-16.

Oborẹ aruẹmẹrẹn na o mevirhọ harẹn ọwan: Orhan na o mevirhọ usun Osolobrugwẹ. Uvwre ẹgbukpe buebun, Jehova ọ ha irodje buebun uvuẹn Jerusalem e sun emọ Israel. (1 Chronicles 29:23) Ọrẹn, irodje erana arha fuevwan kpahen i Jehova-a, usun aye no vwoba. Na ghwọghọ i Jerusalem uvuẹn ẹgbukpe 607 B.C.E. Ọke ọrana yẹ “ọgbọ irhiruẹ” na a tonrhọ. (2 Kings 25:​1, 8-10; Ezekiel 21:​25-27) Ọke i Jesu ọ ta taghene, “Egbamwa na ni ne sihin i Jerusalem ba otọre bọmọke ọke ra yẹ egbamwa na ine vwoba,” ọ rionbọrhọ “ọgbọ irhiruẹ na.” (Luke 21:24) Omarana, “ọgbọ irhiruẹ” na, e vwoba ọke i Jesu ọ ha uvuẹn otọrakpọ na-a. Jehova o vive taghene ọnọ ha Orodje mwu, “ọgbọ irhiruẹ” na i rhe vwoba. Usun i Jesu ọnọ ha ebrurhọ buebun vwe ihworho Osolobrugwẹ bẹmẹdẹ.—Luke 1:​30-33.

Oborẹ “ọgbọ irhiruẹ” na o jiri te: “Ọgbọ irhiruẹ” na o jiri te ẹgbukpe 2,520. Erhe kele ẹgbukpe 2,520 nẹ ẹgbukpe 607 B.C.E., ono se rhẹ ẹgbukpe 1914. Ẹgbukpe ọrana yi Jehova ọ ha i Jesu mwu ẹrhẹ Orodje Uvie ọnẹyen obẹ odjuwu.

 Marhẹ ọwan i ru rhe ikekele 2,520 na? Baibol na ọ tare taghene ọke esa gbẹ uphrophro yẹ ẹdẹ 1,260. (Revelation 12:​6, 14) Omarana, “ọgbọ irhiruẹ” na nẹ ono rhiẹ ọgbeva ẹdẹ 1,260, nọyẹ ẹdẹ 2,520. Ẹdẹ 2,520 na, ni me rhiẹ ẹgbukpe 2,520, nime ẹdẹ owu uvuẹn i Baibol na orho sekpahen aruẹmẹrẹn no rhiẹ “ẹgbukpe ọwu.”—Numbers 14:34; Ezekiel 4:⁠6.

▸ Urhomu-ẹmro 8, udjoghwẹ 23

Ẹmro na ‘olotu emakashe’ o mevirhọ ‘ohworho rọ kobaro rẹn emakashe na.’ Baibol na ọ hunute olotu emakashe owu, rẹ odẹ ye o rhiẹ Michael.—Daniel 12:1; Jude 9.

Michael yọ kobaro rẹn emakashe Osolobrugwẹ ri vwo atamwu. Revelation 12:​7, nọ tare: “Michael ọrhẹ emakashe enẹyen ni lele agbakara na wọnron.” Ọbe i Revelation ọ tare taghene ohworho ro sun emakashe Osolobrugwẹ yi Jesu, omarana, Michael odẹ ọrọrọ re se i Jesu.​—⁠Revelation 19:​14-16.

▸ Urhomu-ẹmro 9, udjoghwẹ 4

Ẹmro erana i mevirhọ ọke ekwakwa egbogbanhon ina homaphia uvuẹn otọrakpọ na, bọmọke Uvie Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ akpọ Echu. Ẹmro jerẹ “oba enyerẹn ọnana” ọrhẹ “ẹrhiọ Ọmọ onyakpọ na,” a ji rionbọrhọ ẹdẹ ri koba na. (Matthew 24:​3, 27, 37) “Ẹdẹ ri koba na,” i tonrhọ ọke Uvie Osolobrugwẹ ọ tuẹn usun rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1914, ọnọ jeghwai vwoba ọke ra ghwọghọ akpọ Echu nie ne uvuẹn uvweri Armageddon.—2 Timothy 3:1; 2 Peter 3:⁠3.

▸ Urhomu-ẹmro 9, udjoghwẹ 5

Osolobrugwẹ ọrhọ rhọmọ ohworho ro hwuru nọ rharhumu nyerẹn, ọrana ye se ẹrhọmọnuhwu. Ẹrhọmọnuhwu irhinrin ya hunute uvuẹn i Baibol na. Elijah, Elisha, Jesu, Peter, ọrhẹ Paul yi rhọmọ ihworho na. Osolobrugwẹ yọ yẹrẹ aye omẹgbanhon nẹ aye i sabu ru igbevwunu erana. Jehova o vive taghene ẹrhọmọnuhwu ono rhirhiẹ ye harẹn “evwata ọrhẹ eri vwe rhiẹ evwata.” (Acts 24:15) Baibol na ọ ji hunute ẹrhọmọnuhwu riẹ odjuwu. Orhianẹ Osolobrugwẹ ọ djẹ ohworho ha no lele i Jesu sun obẹ odjuwu, na rhọmọ ọravwọ riẹ odjuwu.—John 5:​28, 29; 11:25; Philippians 3:11; Revelation 20:​5, 6.

▸ Urhomu-ẹmro 9, udjoghwẹ 13

Irueruo eda, orharhere uruemru re lele ikpodje tẹmro kugbe nyoma ephẹbọ. Ihworho re ru irueruo eda, e ru omaran nime aye i vwo ekwerhọ kpahen uyono efian taghene o vwo oborẹ o nẹ ohworho oma, orho hwu ne, no rhiẹ ohworho ẹhẹn ro vwo omẹgbanhon omamọ. Ikpodje na, a jeghwai riẹriẹ ihworho nẹ aye i tiẹn uvwele Osolobrugwẹ. Ihworho ezẹko e ru ọnana nyoma aye e ni ikereti, ujegbe, ikerigho, erhẹrhẹ abọ ohworho ọrhẹ izede erọrọ. Ẹbe buebun, imagazini, ọrhẹ ijoro ezẹko, a lẹrhẹ ihworho roro taghene irueruo eda e fiemru-u. Irueruo orinmi esion, jerẹ izobo harẹn esẹ ride, ẹkarorhọ uhwu, ẹton ẹda mwuotọre fọkiẹ ihworho ri hwuru, ọrhẹ orinmi esion ẹdẹ buebun, ọ lẹrhẹ ihworho lele ikpodje na tẹmro. Ihworho buebun a ha imwu egbogbanhon ruiruo ọke aye e lele ikpodje na tẹmro kugbe.—Galatians 5:20; Revelation 21:⁠8.

▸ Urhomu-ẹmro 10, udjoghwẹ 10; Urhomu-ẹmro 16, udjoghwẹ 4

Jehova yẹ Ọrọmaigbanhon, ọye yọ ma akpọ na ephian ọrhẹ idjuwu na. (Revelation 15:⁠3) Ọrana yẹ ọsoriẹ o rhiẹ ohworho ro vwo ekwakwa ephian, ọye yọ jeghwai vwo omẹgbanhon ro no sun emama yen ephian. (Psalm 24:1; Isaiah 40:​21-23; Revelation 4:11) Ọye yọ ha irhi mwu harẹn ekwakwa ephian rọ maren. Jehova ọ jeghwai yẹ ihworho erọrọ omẹgbanhon rẹ aye ine sun. Ọwan a hobotua ọdo usun Osolobrugwẹ, erhe vwo ẹguọlọ kpahiẹn jeghwai huvwele yi.—1 Chronicles 29:⁠11.

▸ Urhomu-ẹmro 11, udjoghwẹ 10

Evwan ẹkpanren uruemru ra ha arodo kpe ọmọ re vwe ji vwiẹ. Orhiẹ fọkiẹ emru kpregede rọ phiare yanghene evwan ro se nu-u. Nẹ ọke izu na ọ mẹrevwan na, ọmọ na o nyerẹn ne. Ọye nẹ ohworho ro nyerẹn uvuẹn evwan izu na.

▸ Urhomu-ẹmro 13, udjoghwẹ 5

Ọnana irueruo re se ọbara ro nẹ oma ọwan yanghene ọbara ohworho ọrọrọ rhẹ oma. A ghalẹ ọbara onyakpọ rhẹ akwa ẹne re se i plasma, red blood cells, white blood cells, ọrhẹ platelets.

▸ Urhomu-ẹmro 13, udjoghwẹ 13

Uvuẹn i Baibol na, “ọghwọghwu,” o mevirhọ oja ra ha riẹ ohworho ọvo-o. Arha ghwọghwu ọwan, e yono ọwan jeghwai kpọ ọwan viẹ. Jehova o vwo phien yanghene sehiẹn ihworho rọ ghwọghwẹ-ẹ. (Proverbs 4:​1, 2) Jehova o dje omamọ udje harẹn emiemọ. Ọghwọghwu ọnẹyen o mwidjẹn te erhirhiẹ ohworho o vwo ẹguọlọ kpahen ọghwọghwu na. (Proverbs 12:⁠1) Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho, nọ jeghwai yono aye. Ọ yẹ aye ọkpọvi jeghwai kpọ aye viẹ, jeghwai ha userhumu rẹn aye nẹ aye i lẹrhẹ oma merhiẹn. Emiemọ, are arha ghwọghwu emọ are, o fori ne are i ha userhumu rẹn aye nẹ aye i mẹrẹnvwrurhe oborẹ ọsoriẹ aye ina huvwele are. O ji sekpahen ọrẹ are ine yono emọ na nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, Baibol na, nẹ aye i jeghwai vwẹruọ uruemru-urhi Baibol na.

▸ Urhomu-ẹmro 14, udjoghwẹ 13

A vwa sabu mẹrẹn aye-e, aye emakashe ri vwo omẹgbanhon omamọ. Ikpodje na emakashe ri kparehaso i Jehova. Aye i kparehasiuẹ ọke aye a dẹriẹrhiẹ evwreghrẹn Osolobrugwẹ jeghwai tiẹn uvwele yi. (Genesis 6:2; Jude 6) Aye ni kwomakugbe Echu kparehaso i Jehova.—Deuteronomy 32:17; Luke 8:30; Acts 16:16; James 2:⁠19.

▸ Urhomu-ẹmro 16, udjoghwẹ 4