1, 2. Mesoriẹ i Baibol na o rhiẹ ẹghẹlẹ rọ merhen oma ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe?

UGBEHIAN ọnọ orho ru ẹghẹlẹ wẹn, marhẹ oma o ruo? Oma ọnọ rhọ jẹjuọ wu ne rhie yi, oma nọ jeghwai merhuọn taghene ugbehian ọnọ ọ karorhọ owẹwẹ. Ne wa jeghwai kpẹmiẹ fọkiẹ ẹghẹlẹ na.

² Baibol na ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Iyẹnrẹn ra na ja sabu mẹrẹn uvuẹn ekete erọrọ, i ha uvuien. Jerẹ udje, Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene Osolobrugwẹ yọ ma idjuwu na, otọrakpọ na, kugbe ọhworhare ọrhẹ ọmase erukaro na. Baibol na o vwo iruemru-urhi re na sa ọwan erhumu, ọwan i rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Uvuẹn Baibol na, ọwan i yono kpahen ọhọre Osolobrugwẹ ro no ru akpọ na rhiẹ ekete orhorhomu. Baibol na ghini ẹghẹlẹ rọ merhen oma!

3. Me wu na mẹrẹnvwrurhe we rhe yono i Baibol na?

³ We rhe yono i Baibol na, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene Osolobrugwẹ ọ guọlọre ne wu rhiẹ ugbehian yen. We rhe yono kpahiẹn, onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ ọye nẹ ọnọ kpẹnkpẹnrhọ.

4. Me yọ merhuọn oma kpahen i Baibol na?

⁴ A rhian i Baibol na rhẹ edjadjẹ ri vrẹn 2,800 ne, a jeghwai fomu iduduru i Baibol buebun phia ne. Joma ọsoso ihworho ri ha akpọ na ina sabu se i Baibol na uvuẹn edjadjẹ aye. Kọkprughwre kọkprughwre, ihworho ri vrẹn oduduru e vwo i Baibol na! Itiọrurhomẹmro, o vwo ọbe ọrọrọ rọ họhọ i Baibol na-a.

5. Mesoriẹ ana sabu ta taghene “ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ a ha ya” i Baibol?

 ⁵ “Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ a ha ya” i Baibol na. (Se 2 Timothy 3:16.) Ọrẹn, ihworho ezẹko ina sabu roro, ‘Orhianẹ ituakpọ yi ya i Baibol na, ni marhẹ ọ sabu nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe?’ Baibol na nọ kpahenrhọ ye: “Ituakpọ e tẹmro ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe ọke rẹ ẹhẹn ọfuanfon na ọ ha aye ruiruo.” (2 Peter 1:21) Ọnana ọ ghwai họhọ ọleyi rọ ta rẹn ọyẹbe ọnẹyen nọ ha userhumu riẹn ya ileta. Ọrọmo yo vwo ileta na? Ọleyi na yo vworie, orhiẹ ọyẹbe na-a. Omaran ọ ji havwọ, Osolobrugwẹ yo vwo i Baibol na, orhiẹ ihworho ri yariẹ-ẹ. Osolobrugwẹ ọ ha ọkpọvi rẹn aye nẹ aye i ya iroro yi. Baibol na ghini “ẹmro Osolobrugwẹ.”—1 Thessalonians 2:13; se Iyẹnrẹn Ra Habaye 2.

6, 7. Mesoriẹ ana sabu ta taghene i Baibol na ephian i serhọ owu?

⁶ A ha ẹgbukpe ri vrẹn 1,600 ha ya i Baibol na. Ihworho ri yariẹ i nyerẹnren ọke sansan. Ezẹko i riẹ isukuru omamọ, ezẹko a nya-a. Jerẹ udje, owu idọkitọ. Ezẹko eghwẹrẹ, ikpirhenrin, isuingegede, emẹraro, iguẹnzọn, ọrhẹ irodje. Dedevwo, ihworho sansan yi ya i Baibol na, oborẹ aye i yare i serhọ owu. Baibol na ọ vwọ tẹmro owu uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ọ vwọ rhọ ta ọrọrọ uvuẹn ekete ọrọrọ-ọ. *

⁷ Irhomu-ẹmro erukaro uvuẹn i Baibol na, i ta kpahen oborẹ ebẹnbẹn ituakpọ o ru tonrhọ, irhomu-ẹmro ri kẹta i rha ta kpahen oborẹ Osolobrugwẹ ono ru fioba rhẹ ebẹnbẹn, nyoma ono ru akpọ na rhiẹ i Paradais. Baibol na ọ nẹ iyẹnrẹn kpahen oborẹ ọ phiare ẹgbukpe uriusionrin buebun ne, ọ jeghwai dje oborẹ ọhọre Osolobrugwẹ ono ru te orugba.

8. Dje udje ro djephia taghene i Baibol na ọrhọ tẹmro kpahen isayẹnsi ọgbare.

⁸ Baibol na o rhiẹ ọbe isayẹnsi yanghene ọbe isukuru-u, ọrẹn oborẹ ọ tare kpahen isayẹnsi ọgbare dẹn. Ọnana oborẹ ene fiẹrorhọ kpahen ọbe ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Jerẹ udje, ọbe i Leviticus ọ ta kpahen ọkpọvi rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ emọ Israel nẹ aye i sabu dobọ emiamo ji, no jo rho kerabọ. A ya ọnana ọke jijiri, ihworho i ki me rhe kpahen ekwakwa sansan ra suẹ emiamo. Baibol na ọ ji ta taghene otọrakpọ na o mevi emru owuorowu-u. (Job 26:⁠7) Habaye, ọke ihworho buebun e vwo ekwerhọ taghene akpọ na ọ havwọ phẹphẹghẹ, Baibol na ọ tare taghene akpọ na o kinhariẹ.—Isaiah 40:⁠22.

9. Me yẹ uruemru ra ta urhomẹmro ro gberẹ ihworho ri ya i Baibol na ọ lẹrherẹ ọwan rhe?

 ⁹ Baibol na ọrhọ nẹ iyẹnrẹn kpahen oborẹ ọ phia vrẹn ne, ọ jeghwai gba dẹn. Ọrẹn, ẹbe iyẹnrẹn buebun a gba-a, nime ihworho ri yariẹ i vwa ta urhomẹmro-o. Jerẹ udje, aye i vwe kwe ya kpahen ukiọgbọ re fi agbamwa aye kparobọ-ọ. Ọrẹn, eri ya i Baibol na i ta urhomẹmro, aye i tobọ ya ọke re fi agbamwa Israel kparobọ uvuẹn uvweri. Aye i jeghwai ya orusọ omobọ aye. Jerẹ udje, uvuẹn ọbe i Numbers, Moses ọ ta kpahen ọke rẹ ọye o ru orusọ ọghwaghwa, ọrana nọ lẹrhẹ Osolobrugwẹ ghwọghwie. (Numbers 20:​2-12) Uruemru ra ta urhomẹmro erẹ ihworho ri ya i Baibol na, o djephia taghene i Baibol na o ghini nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Ọnana o djephia taghene ana sabu hẹroso i Baibol na.

10. Mesoriẹ urhebro i Baibol na orhiẹ ẹmru userhumu rẹn ọwan inyenana?

¹⁰ Baibol na “ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ a ha ya ye, emru erere harẹn uyono, harẹn ọghwọghwu, a haye ru ekwakwa serhọ.” (2 Timothy 3:16) Itiọrurhomẹmro, urhebro i Baibol na ọ sa ọwan erhumu inyenana. Jehova o rhe oborẹ ọ marẹn ọwan lele, omarana o vwẹruọ oborẹ ọwan e roro. O rhe rẹ ọwan ghwẹ oma ọwan dede, ọye ọ guọlọre nẹ ọwan i vwo omamerhomẹ. O rhe oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun harẹn ọwan.

11, 12. (a) Urhebro orhorhomu ego yi Jesu ọ haphia uvuẹn Matthew urhomu-ẹmro 5 riẹ 7? (b) Ekwakwa erọrọ ego ya na sabu yono nẹ i Baibol na rhe?

¹¹ Uvuẹn ọbe i Matthew urhomu-ẹmro 5 riẹ 7, ọwan i se kpahen omamọ urhebro ri Jesu ọ ta kpahen oborẹ ọnọ lẹrhẹ oma merhen ọwan, oborẹ ọwan ine ru sabu lele awọrọ kwaphiẹ ẹghwọ rhọ, oborẹ ana nẹrhomo lele, ọrhẹ  ukẹro re ne ni igho. Dedevwo ọ ha urhebro na phia ẹgbukpe 2,000 ri vrẹn ne, o ji vwo omẹgbanhon, ọ jeghwai ha userhumu phia ye te inyenana.

¹² Uvuẹn i Baibol na, Jehova ọ jeghwai yono ọwan kpahen iruemru-urhi ri na sabu lẹrhẹ ọwan nyerẹn omamọ akpọ, na sabu rhiẹ ihworho ra wian, jeghwai nyerẹn ọrẹ ufuoma rhẹ awọrọ. Iruemru-urhi Baibol na ina sabu ha userhumu rẹn ọwan ọke ephian, o toro ohworho ọwan i havwọ, ekete ọwan e rhirhiẹ, yanghene ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwu-u.—Se Isaiah 48:17; se Iyẹnrẹn Ra Habaye 3.

13. Me yẹ Isaiah ọ tare taghene ọnọ phia rẹn i Babylon?

¹³ Aruẹmẹrẹn i Baibol buebun i te orugba ne. Jerẹ udje, Isaiah ọ mẹraro taghene ana ghwọghọ i Babylon. (Isaiah 13:19) O dje fiotọre oborẹ ana ghwọghọ amwa na lele. Ighwe ọduado ọrhẹ urhie ọduado ri kinhariẹ amwa na ya sẹroriẹ. Ọrẹn, Isaiah ọ mẹraro taghene urhie na ono mwuon, ana jeghwai je ighwe amwa na firhọ. Eri na ghwọghiẹ i tobọ fiuvweri-i. Isaiah ọ tobọ mẹraro taghene ọhworhare re se Cyrus yọ nọ ghwọghọ i Babylon.—Se Isaiah 44:27–45:2; se Iyẹnrẹn Ra Habaye 4.

14, 15. Marhẹ yẹ aruẹmẹrẹn Isaiah o ru te orugba?

¹⁴ Ẹgbukpe uzusionrin akwava a vrẹn, ọke ra ya aruẹmẹrẹn ọnana hin, isodja buebun ni mwuegbe rẹ aye ina ghwọghọ i Babylon. Ọrọmo yẹ olotu isodja na? Jerẹ oborẹ aruẹmẹrẹn na ọ tare, Cyrus ro rhiẹ orodje i Persia yẹ olotu isodja na. Ekwakwa ephian i ghwai serhọ neneyo obọrẹ ọ hẹrhẹre uvuẹn aruẹmẹrẹn na no te orugba.

¹⁵ Uvuẹn ason ra ghwọghọ amwa na, itu i Babylon a riorẹ. Aye e roro taghene omefuon ọ havwiẹ rẹn aye fọkiẹ  ogba ọduado ọrhẹ urhie na. Uvuẹn otafe amwa na, Cyrus ọrhẹ isodja ye ni tọn ugbo rọ nọ lẹrhẹ ame na mwuon. Ame na no mwuonrin omamọ, nọ lẹrhẹ isodja i Persia sabu ha aghwẹ davrẹn. Ọrẹn, marhẹ isodja na ine ru nyavrẹn ogba amwa na? Jerẹ oborẹ aruẹmẹrẹn na ọ tare, e je ighwe amwa na firhọ, omarana, isodja na ni ruẹ amwa na aye erhe fiuvweri-i.

16. (a) Me yẹ Isaiah ọ tare taghene ọnọ phia rẹn i Babylon? (b) Marhẹ ọwan i ru rhe taghene aruẹmẹrẹn Isaiah o te orugba?

 ¹⁶ Isaiah ọ ji mẹraro taghene, orho vwo ohworho owuorowu ro no rhirhiẹ i Babylon ghwomara-an. Ọrhọ ya: “E vwe se rhirhiẹ ye ghwomara-an, e vwe se rhirhiẹ ye nẹ uvwiẹ fiẹ uvwiẹ-ẹ.” (Isaiah 13:20) Ọrana o rugba? A mẹrẹnvwrurhe taghene ekete i Babylon ọ havwọ vẹrhẹ rọ ha iroko 50 seri rẹn Baghdad, Iraq, ọ ghwọghọ totọre. Tobọ te inyenana, ohworho owuorowu o vwo rhirhiẹ ye-e. Jehova o kwerhe i Babylon “rhẹ agha ọrẹ oghwọghọ.”​—⁠Isaiah 14:​22, 23. *

17. Mesoriẹ ọwan ina hẹroso ive Osolobrugwẹ ephian?

¹⁷ Ra mẹriẹn taghene aruẹmẹrẹn i Baibol buebun i rugba ne na, no mevirhọ taghene ọwan ina sabu hẹroso oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen obaro na. Ọnọ sabu mwu ọwan ẹro taghene i Jehova ọnọ ha ive ọnẹyen ro no ru akpọ na rhiẹ i Paradais te orugba. (Se Numbers 23:19.)  Itiọrurhomẹmro, ọwan i vwo ifiẹrorhọ kpahen “arhọ i bẹmẹdẹ rẹ Osolobrugwẹ rọ vwọ mọrenfian na, o veri ọke jijiri ne.”—Titus 1:⁠2. *

18. Marhẹ yẹ ọnyikọ Paul o dje “ẹmro Osolobrugwẹ” rhọ?

¹⁸ A mẹrẹnvwrurhe ne taghene o vwo ọbe ọrọrọ rọ họhọ i Baibol na-a. O serhọ owu, ọrhọ ji ta kpahen isayẹnsi yanghene oborẹ ọ phia vrẹn ne, ọ gba ọke ephian. Habaye, ọ yẹ ọwan omamọ urhebro, ọ jeghwai vwo aruẹmẹrẹn buebun ri rugba ne. Ọrẹn, Baibol na ọ ji vrẹn erana. Ọnyikọ Paul ọrhọ ya: “Ẹmro Osolobrugwẹ o nyerẹn ọ jeghwai vwo omẹgbanhon.” Me yẹ ọrana o mevirhọ?—Se Hebrews 4:⁠12.

19, 20. (a) Marhẹ i Baibol na ono ru sabu ha userhumu wẹn rhe aruo ohworho wu havwọ? (b) Marhẹ wu ne ru sabu djephia taghene wu vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na?

¹⁹ Baibol na ọnọ sabu wene akpenyerẹn ọnọ. Ọnọ sabu ha userhumu wẹn dabu rhe aruo ohworho wu ghini havwọ. Ọnọ ji sabu ha userhumu wẹn vwẹruọ oborẹ iroro ọnọ ọ havwọ. Jerẹ udje, ọwan ina sabu roro taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ. Ọrẹn, ne djephia taghene ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn, o fori nẹ ọwan i ha oborẹ i Baibol na ọ tare e ruiruo.

²⁰ Baibol na ghini ọbe ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Osolobrugwẹ ọ guọlọre taghene ọwan i se i Baibol na, yonie, jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Dje ekpẹmẹ phia fọkiẹ ẹghẹlẹ ọnana, ji yonie ọke ephian. Ọke ọrana, ne wu ne vwẹruọ ọhọre Osolobrugwẹ kpahen ituakpọ. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen ọhọre Osolobrugwẹ.