1-3. Enọ ego yẹ ihworho a nọ kpahen uhwu, marhẹ yẹ ẹga ezẹko a kpahanrhọ ye lele?

BAIBOL na o veri taghene ọke ọ sa “uhwu orho rhirhiẹ ye ghwomara-an.” (Revelation 21:⁠4) Uvuẹn Urhomu-ẹmro 5, e yonorin taghene otan na ọnọ lẹrhẹ ọwan sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Ọrẹn, ihworho e ji hwuẹ. (Ecclesiastes 9:⁠5) Omarana, onọ owu rọ ghini ghanren yẹ, Me yọ phia harẹn ọwan erhe hwu?

² Ẹkpahenrhọ onọ ọrana ọ ghanranren omamọ, maido ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu. Ana sabu rhe roro: ‘Bọgo yọ nyaren? Ọye o ni ọwan? Ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan? Ana ji sabu rharhumu mẹriẹn?’

³ Ẹga buebun a kpahanrhọ enọ enana izede sansan. Ezẹko e yono taghene erhe rhiẹ omamọ ohworho, ne riẹ odjuwu, ọrẹn erhe rhiẹ orharhere ohworho, na torhẹ uvuẹn amwa erhanren. Ezẹko a ta taghene erhe hwu, ne riẹ amwa irinmi ye rhirhiẹ. Awọrọ a ji ta taghene erhe hwu, arha ji ha ọwan guẹnzọn ne, na rharhumu vwiẹ ọwan rhiẹ ohworho ọrọrọ yanghene aranmo.

4. Me yẹ ẹga buebun e yono kpahen uhwu?

⁴ Ẹga buebun e yono ekwakwa sansan. Ọrẹn, joma aye ephian e yono emru owu ọvo. Aye e yono taghene ituakpọ i rhe hwu, o vwo oborẹ o nẹ oma aye ye nyerẹn ekete ọrọrọ. Ọrana urhomẹmro?

5, 6. Me yọ phia erhe hwu?

⁵ Jehova o rhe oborẹ ọ phia rẹn ọwan erhe hwu,  ọ jeghwai ta rẹn ọwan taghene ohworho orho hwu, akpenyerẹn yen o toba ne. Uhwu yo fioba rhẹ arhọ. Omarana, ohworho orho hwu, iroro yi ọrhẹ okarorhọ ye i vwe nyerẹn ekete ọrọrọ-ọ. * Erhe hwu, a vwa mẹrẹn ude-e, e vwe rho-on, a vwa jeghwai roro ghwomara-an.

⁶ Orodje Solomon ọrhọ ya taghene “eri hwu ne, . . . e rhe emru owuorowu ghwomara-an.” Eri hwuru i sabu dje ẹguọlọ yanghene utuoma phia-a, “nime uvuẹn usin, . . . o vwo iruo-o, o vwo iroro ẹdjẹ-ẹ, o vwo irherhe-e, o vwo ẹghwanre-en.” (Se Ecclesiastes 9:​5, 6, 10.) Uvuẹn Psalm 146:​4, Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene ohworho orho hwu, “iroro yi ephian” na ghwọghọ.

7. Me yi Jesu ọ ta kpahen uhwu?

⁷ Ọke ugbehian i Jesu re se Lazarus o hwu, Jesu nọ ta rẹn idibo yi: “Lazarus ugbehian ọwan ọ merhẹn.” Ọrẹn, Jesu ọ vwọ haye ta taghene Lazarus ọ merhẹn omerhẹn ghemeghe-e. Jesu no djerie fiotọre taghene: “Lazarus o hwu ne.” (John 11:​11-14) Nọyẹ, Jesu ọ ha omerhẹn dje uhwu. Jesu ọ ta taghene Lazarus ọ ha obẹ odjuwu yanghene o riẹ amwa irinmi-i. Jesu ọ jeghwai ta taghene Lazarus ọ rioja uvuẹn amwa erhanren yanghene a rharhumu vwiẹ ye rhiẹ ohworho ọrọrọ yanghene aranmo-o. Nọ họhọre taghene Lazarus ọ merhẹn omerhẹn okokodo. Isese i Baibol erọrọ i ji ha uhwu dje omerhẹn okokodo. Baibol na ọ tare taghene ọke e kpe Stephen, “nọ merhẹnren ọrẹ uhwu.” (Acts 7:60) Ọnyikọ Paul ọ ji ya taghene Ilele Kristi ezẹko i “merhẹnren ọrẹ uhwu ne.”—1 Corinthians 15:⁠6.

8. Marhẹ e ru rhe taghene Osolobrugwẹ ọ ma ituakpọ nẹ aye i hwu-u?

 ⁸ Osolobrugwẹ ọ ma Adam ọrhẹ Eve nẹ aye i hwu? Ẹjo! Jehova ọ maren aye nẹ aye i vwo oma ọkpokpọ jeghwai riakpọ bẹmẹdẹ. Ọke i Jehova ọ ma ituakpọ, ọ yẹrẹ aye omwemẹ rẹ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ. (Ecclesiastes 3:11) Emiemọ a guọlọ nẹ emọ aye i ho jeghwai hwu-u, omaran o ji ruẹ i Jehova oma kpahen ọwan. Ọrẹn, orhianẹ i Jehova ọ maren ọwan ne nyerẹn bẹmẹdẹ, mesoriẹ e hwuẹ?

9. Mesoriẹ akama i Jehova ọ yẹ Adam ọrhẹ Eve orhiẹ oborẹ o serhọ?

⁹ Uvuẹn ogba Eden, Jehova ọ ta rẹn Adam: “Wu na sabu re nẹ ọsoso erhan ri ha uvuẹn ogba na, nẹ evwan ọ vuọn. Ọrẹn, wu vwa re nẹ orhan irherhe oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun na-a, nime ẹdẹ wu re nẹ uvuien, ne wu ne vi hwu.” (Genesis 2:​9, 16, 17) Ọ bẹn ra na nyalele akama ọrana rọ dabu fiotọre na-a, Jehova o vwo omẹgbanhon rọ nọ ta rẹn Adam ọrhẹ Eve oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun. Aye i rha huvwele i Jehova, aye ne djephia taghene aye i guọlọ rhirhiẹ obotọre usun ọnẹyen. Aye ne djephia taghene ekwakwa ephian rọ yẹrẹ aye ọ ghini da aye ẹro.

10, 11. (a) Marhẹ Echu o ru phiẹ Adam ọrhẹ Eve rhọ? (b) Mesoriẹ o vwo vwo ẹzọn rẹ Adam ọrhẹ Eve ine gun fọkiẹ oborẹ aye i ruru na?

¹⁰ Ọrẹ omemwurhọ, Adam ọrhẹ Eve e kwe huvwele i Jehova-a. Echu nọ ta rẹn Eve: “Osolobrugwẹ ọ ghini ta taghene are i vwa re nẹ korhan korhan rọ ha uvuẹn ogba na-a?” Eve nọ kpahenrhọ riẹn: “Ame ena sabu riẹ emamọ erhan re ha uvuẹn ogba na. Ọrẹn, Osolobrugwẹ ọ ta kpahen omamọ ọrẹ orhan rọ ha uvuẹn erhẹrhẹ ogba na: ‘Are i vwa vi re nẹ uvuien rhe-e, ẹjo, are i vwa vi hobọte yi-i; nẹ are i je hwu.’”—Genesis 3:​1-3.

¹¹ Echu nọ tare: “Itiọrurhomẹmro, are i hwuẹ-ẹ. Nime Osolobrugwẹ o rheri taghene ẹdẹ are i re nẹ uvuien rhe, ikẹro are ni ne rhie, are ni na họhọ Osolobrugwẹ, are ni ne rhe oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun.” (Genesis 3:​4-6) Echu ọ guọlọre nẹ Eve o roro taghene ọye ọnọ sabu brorhiẹn harẹn omayen sekpahen oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun. Echu ọ mọrenfian rẹn Eve kpahen oborẹ ọnọ phia ọrhọ tiẹn uvwele Osolobrugwẹ. Echu ọ tare taghene Eve o hwuẹ-ẹ, omarana, Eve  nọ re emamọ na, nọ jeghwai ha ezẹko rẹn esa ye. Adam ọrhẹ Eve i rheri taghene i Jehova ọ ta rẹn aye taghene aye i vwa re omamọ na-a. Ọke aye a riẹ, aye ni tenren rẹ aye ina nyalele akama Osolobrugwẹ rọ lọhọre ro ji fiotọre. Nime aye i re riẹ, aye ni djephia taghene aye a họghọ rẹn i Jehova ro vwo ẹguọlọ kpahen aye-e. O vwo ẹzọn owuorowu rẹ aye ine gun fọkiẹ oborẹ aye i ruru na-a!

12. Mesoriẹ o rhiẹ emru omiamiamo taghene Adam ọrhẹ Eve a huvwele i Jehova-a?

¹² Ọ miamoma omamọ taghene Adam ọrhẹ Eve a họghọ rẹn Ọmemama aye-e! Marhẹ oma ono ruo, orhianẹ wu dabu yono ọmọ ọgbọtọ ọrhẹ ọmọ ọhworhare ọnọ, ọrẹn aye ni kparehasuọ jeghwai ru oborẹ wu vwe yono aye? Ọrana ọ suẹ omiamiamo wẹn?

13. Me yi Jehova ọ haye ta, ọke rọ ta “eyẹn wu na rharhumu nya”?

¹³ Ọke Adam ọrhẹ Eve a tiẹn uvwele i Jehova, aye ni kpare uphẹn rẹ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ fughwẹ. Jehova nọ ta rẹn Adam: “Wẹwẹ eyẹn, eyẹn wu na rharhumu nya.” (Se Genesis 3:19.) Ọrana no mevirhọ taghene Adam ọnọ rharhumu rhiẹ eyẹn, ọnọ họhọ ọke ra vwa ji ma yen. (Genesis 2:⁠7) Ọke Adam o ru ọdandan hin, no hwuru, orho nyerẹn ghwomara-an.

14. Mesoriẹ e hwuẹ?

¹⁴ Orhianẹ Adam ọrhẹ Eve i huvwele Osolobrugwẹ, manẹ aye e ji  nyerẹn inyenana. Ọrẹn, ọke aye a tiẹn uvwele i Jehova, aye ni ru ọdandan, ọke oru, aye ni hwuru. Ọdandan ọ họhọ emiamo ọgbogbanhon ra ha riuku mie Adam ọrhẹ Eve. E vwiẹrẹ ọwan ephian rhẹ ọdandan, ọrana yẹ ọsoriẹ e hwuẹ. (Romans 5:12) Ọrẹn, ọrana rhẹ ọhọre Osolobrugwẹ rẹn ituakpọ-ọ. Osolobrugwẹ ọ guọlọ nẹ ituakpọ i hwu-u, ọnana yẹ ọsoriẹ i Baibol na o se uhwu “ọvwreghrẹn.”—1 Corinthians 15:⁠26.

15. Erhe rhe urhomẹmro na kpahen eri hwuru, marhẹ o ru lẹrhẹ ọwan rhiẹ emuvwiẹ?

¹⁵ Urhomẹmro kpahen uhwu ọ lẹrhẹ ọwan rhiẹ emuvwiẹ nẹ iyono efian. Baibol na ọ tare taghene eri hwuru i vwa mẹrẹn omiamiamo yanghene omemwurhọ-ọ. Ọwan i sabu tẹmro rẹn aye-e, aye i ji sabu tẹmro rẹn ọwa-an. Eri hwuru i vwa sabu sa ọwan erhumu-u, a ji sabu sa aye erhumu-u. Aye i sabu rhua ẹkuọn vwe ọwa-an, omarana, orho fo na zofẹn aye-e. Ọrẹn, ẹga buebun a ta rẹn ihworho taghene eri hwuru e ji nyerẹn ekete erọrọ, ana ji sabu sa aye erhumu arha kwosa rẹn irherẹn yanghene ilori ẹga. Ọrẹn, ọwan e rhe urhomẹmro na kpahen uhwu, arha sabu phiẹ ọwan rhọ-ọ.

16. Efian ego kpahen eri hwuru yẹ ẹga buebun e yono?

¹⁶ Echu ọ ha ẹga efian phiẹ ihworho rhọ, nẹ aye i roro taghene eri hwuru e ji nyerẹn. Jerẹ udje, ẹga buebun e yono taghene ọwan i rhe hwu, o vwo oborẹ o nẹ oma ọwan ye nyerẹn ekete ọrọrọ. Ẹga ọnọ o yono ọrana, gbinẹ o yono oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen eri hwuru? Echu ọ ha efian ti ihworho nẹ obẹ i Jehova.

17. Mesoriẹ uyono ọrẹ a torhẹ ihworho uvuẹn erhanren orhiẹ aruehinmo kpahen i Jehova?

¹⁷ Oborẹ ẹga buebun e yono e gbe ihworho unu. Jerẹ  udje, ẹga ezẹko e yono taghene ihworho ibiobiomu ina torhẹ bẹmẹdẹ uvuẹn amwa erhanren. Ofian ọrana aruehinmo kpahen i Jehova. Jehova ọ sabu ha oja riẹ ihworho omara-an! (Se 1 John 4:⁠8.) Marhẹ oma ono ruo, wu rha mẹrẹn ohworho rọ torhẹ abọ ọmọyen uvuẹn erhanren? Wu na ta taghene ohworho na ọvwọkon. Wu kwe rhiẹ ugbehian ohworho na-a. Omaran Echu ọ guọlọre ne roro kpahen i Jehova!

18. Mesoriẹ o vwo fo na zofẹn eri hwuru?

¹⁸ Ẹga ezẹko a ta taghene ohworho orho hwu, no rhiẹ ohworho ẹhẹn. Ẹga erana e yono taghene o fori na họghọ, ji tobọ zofẹn ihworho ri hwuru na, nime aye ina sabu rhiẹ igbehian ri vwo omẹgbanhon omamọ yanghene rhiẹ evwreghrẹn evwiavwia. Ihworho buebun i vwo ekwerhọ kpahen ofian ọrana. Aye a zofẹn eri hwuru na, omarana, aye na ha ẹga rẹn aye ukperẹ ono rhiẹ i Jehova. Karorhọ taghene eri hwuru e vwo iroro owuorowu-u, orho fo na zofẹn aye-e. Jehova yẹ Ọmemama ọwan. Ọye yẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro na, o fori na ha ẹga riẹn ọvo.—Revelation 4:⁠11.

19. Marhẹ o ru sa ọwan erhumu, erhe yono urhomẹmro na kpahen eri hwuru?

¹⁹ Erhe yono urhomẹmro na kpahen eri hwuru, ne rhiẹ emuvwiẹ nẹ uyono ẹga efian. Urhomẹmro ọnana nọ sa ọwan erhumu vwẹruọ ive orhorhomu ri Jehova o veri kpahen arhọ ọwan ọrhẹ obaro na.

20. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Ọke jijiri rọ vrẹn ne, odibo Osolobrugwẹ owu re se Job nọ nọren: “Onyakpọ orho hwu, ọnọ sabu rharhumu nyerẹn?” (Job 14:14) Ohworho ro hwu ne ọnọ ghini sabu rharhumu nyerẹn? Oborẹ i Baibol na ọ tare ọ merhen oma omamọ. Ene yono kpahiẹn uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.