1. Bọgo ya na sabu yono kpahen obaro na?

ỌKEZẸKO, wu kerhọ iyẹnrẹn dẹ ne, ni we roro, ‘Ekwakwa ine biomu ghwẹ omana?’ Ukpokpogho ọrhẹ ọkon i vuọn ekete ephian, nọ lẹrhẹ ihworho kwerhọ ye taghene akpọ na ọ joma te oba ne. Ọrana ghini urhomẹmro? Ana sabu rhe oborẹ ọnọ phia obaro na? Ee. Dedevwo ituakpọ e rhe oborẹ ọnọ phia obaro na-a, ọrẹn, Jehova Osolobrugwẹ o rhe rie. Jehova ọ ta rẹn ọwan uvuẹn i Baibol na kpahen obaro akpenyerẹn ọwan ọrhẹ ọrẹ otọrakpọ na.—Isaiah 46:10; James 4:⁠14.

2, 3. Me yẹ idibo i Jesu i guọlọ rhe kpahen, ẹkpahenrhọ ọgo yi Jesu ọ yẹrẹ aye?

² Erhe se i Baibol na kpahen oba akpọ na, o mevirhọ taghene akpọ ọnana nẹ ono vwoba-a, ukpomaran o mevirhọ taghene ene ti evwọkon nie. Jesu o yono ihworho taghene Uvie Osolobrugwẹ yo no sun akpọ na ephian. (Luke 4:43) Idibo i Jesu i guọlọ rhe ọke Uvie Osolobrugwẹ ọnọ rhe, aye ni nọ riẹn: “Ọke ọgo yẹ ekwakwa enana ena phia, ọrhẹ oka ọgo yo no dje ẹrhiọ ọnọ ọrhẹ oba enyerẹn ọnana phia?” (Matthew 24:⁠3) Jesu o se ẹdẹ na harẹn aye-e, ọrẹn, ọ ta rẹn aye oborẹ ọnọ phia oba na ọ ki rhe. Oborẹ i Jesu ọ tare taghene ọnọ phia na, ọ phia vwarana ne.

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ o djerie phia taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn ọke oba na ne. Ọrukaro, o fori ne yono kpahen uvweri rọ phiare uvuẹn odjuwu, neneyo ọwan i sabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ekwakwa ibiobiomu a phia uvuẹn otọrakpọ na.

4, 5. (a) Me yọ phiare obẹ odjuwu ogege i Jesu o rhiẹ Orodje? (b) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Revelation 12:​12, me yọ phiare ọke re le Echu rhiẹ otọrakpọ na?

⁴ Uvuẹn urhomu-ẹmro 8, ọwan i yonorin taghene Jesu ọ tuẹn usun rhọ obẹ odjuwu uvuẹn ẹgbukpe 1914. (Daniel 7:​13, 14) Ọbe i Revelation ọ ta rẹn ọwan kpahen oborẹ ọ phiare: “Owọnren nọ homaphia obẹ odjuwu: Michael [ro rhiẹ Jesu] ọrhẹ emakashe enẹyen ni lele agbakara na wọnrọn, agbakara na [ro rhiẹ Echu] ọrhẹ emakashe enẹyen ni ji wọnrọn.” * Ne fiẹ Echu ọrhẹ ikpodje yi kparobọ, na jeghwai le aye rhiẹ otọrakpọ na. Gbe roro kpahen aghọghọ rẹ emakashe na i rhiẹromẹrẹn! Ihworho ri ha uvuẹn otọrakpọ na vwo? Baibol na ọ tare taghene ono rhiẹ ọke ukpokpogho harẹn ituakpọ. Mesoriẹ? Echu ọ tuekwẹre, “fọkime o rheri taghene ibiọke yo vwori.”—Revelation 12:​7, 9, 12.

⁵ Dẹbolo ọ suẹ ukpokpogho buebun uvuẹn otọrakpọ na. Dẹbolo ọ tuekwẹre, fọkime ibiọke yo vwori bọmọke Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghiẹ. Jene yono kpahen oborẹ i Jesu ọ tare taghene ọnọ phia uvuẹn ẹdẹ oba na.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 24.

6, 7. Me ya na sabu ta kpahen uvweri ọrhẹ orhọmo inyenana?

⁶ Uvweri. Jesu ọ tare: “Agbamwa ọnọ kparehaso agbamwa, uvie ọnọ haso uvie.” (Matthew 24:⁠7) Ihworho buebun i hwu rhẹ uvweri uvuẹn ọke ọwan na vrẹn ọke ọrọrọ uvuẹn ikuegbe ituakpọ. Iyẹnrẹn owu ro nẹ ukoko Worldwatch rhe, o djerie phia taghene nẹ ẹgbukpe 1914 rhe, uvweri o kpe ihworho ri vrẹn iduduru 100  ne. Ihworho re kperi uvuẹn uvweri nẹ ẹgbukpe 1900 ye te 2000, i ha akwa esa bun ghwẹ ọsoso ihworho re kperi ẹgbukpe 1900 o ki te. Gbe roro kpahen ojẹriọ ọrhẹ omiamiamo rẹ ihworho i dẹrughwaroghwu fọkiẹ uvweri!

⁷ Orhọmo. Jesu ọ tare: “Emaren ena kanren.” (Matthew 24:⁠7) Dedevwo emaren ra mẹrẹn vwana o bun ghwẹ oborẹ ọ havwọ bi, ọrẹn, ihworho buebun i vwa riẹ evwan vuọ-ọn. Mesoriẹ? Nime iduduru ihworho buebun e vwo igho rẹ aye ina ha dẹ emaren yanghene otọre rẹ aye ina wọ ewawọ rhọ-ọ. Ihworho buebun ivwiegbere, aye i vwa sabu mẹrẹn igho rẹ aye ina dẹ oborẹ aye i ghini guọlọ-ọ. World Health Organization, ọrhọ ta taghene iduduru emọvwerhe e hwuẹ kẹgbukpe kẹgbukpe, nime aye i vwa riẹ emaren rọ nọ lẹrhẹ oma aye sasa-a.

8, 9. Me yo djerie phia taghene ẹmro i Jesu ọ ta kpahen etọre ri ne kpogho ọrhẹ emiamo, i te orugba ne?

⁸ Etọre ine kpogho. Jesu ọ tare taghene: “Etọre ine kpogho gbangbanhon.” (Luke 21:11) Kẹgbukpe kẹgbukpe, e fiẹrorhọ etọre buebun ri na sabu kpogho  gbangbanhon. Nẹ ẹgbukpe 1900 rhe, ihworho ri bun vrẹn iduduru eva i hwuru fọkiẹ etọre ri kpoghori. Dedevwo, itẹknọlọji ọ ha userhumu phia na sabu mẹrẹn etọre ra guọlọ kpogho vwrurhe, ọrẹn, ihworho buebun e ji hwuẹ fọkiẹ etọre ri kpoghori.

⁹ Emiamo. Jesu ọ tare taghene “emiamo” ine rhirhiẹ ye. Emiamo egbogbanhon ena homaphia jeghwai kpe ihworho buebun. (Luke 21:11) Dedevwo, idọkita i yono oborẹ ene ru simi buebun emiamo enana, emiamo ra na ja sabu simi, i ji havwiẹ. Itiọrurhomẹmro, iyẹnrẹn owu no djerie fiotọre taghene kẹgbukpe kẹgbukpe, iduduru ihworho e hwuẹ fọkiẹ emiamo jerẹ, ikansa, malaria, ọrhẹ emiamo erọrọ. Orhiẹ ọrana ọvo-o, idọkita i jeghwai mẹrẹn emiamo ekpokpọ erọrọ ri te 30, ezẹko usuẹn aye e vwo esimo-o.

10. Marhẹ 2 Timothy 3:​1-5 o ru te orugba inyenana?

¹⁰ Uvuẹn 2 Timothy 3:​1-5, Baibol na ọrhọ ta: “Uvuẹn ẹdẹ ri koba na ọke egbogbanhon ra  bẹn enyerẹn ine rhirhiẹ ye.” Ọnyikọ Paul o dje oborẹ iruemru ihworho ine rhirhiẹ uvuẹn ẹdẹ ri koba na. Ọ tare taghene ihworho

• ine vwo ẹguọlọ oma aye ọvo

• ine vwo ẹguọlọ igho

• ina tiẹn uvwele esẹ ọrhẹ izu

• i vwo atamwu-u

• i damerhọ ekrun aye-e

• i suẹn oma aye-e

• ine mwofẹn

• ine vwo ẹguọlọ kpahen akpẹriọ ghwẹ Osolobrugwẹ

• ina gemai ru jerẹ era ga Osolobrugwẹ, ọrẹn, aye i vwa huvwele yi-i

11. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 92:​7, me yọ nọ phia rẹn evwọkon?

¹¹ Ihworho buebun i vwo iruemru enana uvuẹn ekete vwe rhirhiẹ? Uvuẹn akpọ na ephian, ihworho buebun i vwo iruemru erana. Ọrẹn, phẹrẹkpẹ, Osolobrugwẹ ono ru emru kpahiẹn. O veri taghene: “Ọke rẹ evwọkon na a homaphia jerẹ odin, ọrhẹ iruedandan e buẹn rhọ, nẹ ana ghwọghọ aye bẹmẹdẹ.”—Psalm 92:⁠7.

12, 13. Me yi Jehova o yonirin ọwan uvuẹn ẹdẹ ri koba enana?

¹² Baibol na ọ tare taghene uvuẹn ẹdẹ ri koba na, akpọ na ọnọ vuọn rhẹ omiamiamo ọrhẹ ojẹriọ. Ọrẹn, Baibol na ọ ji ta kpahen ekwakwa irhorhomu ri na jeghwai homaphia.

¹³ Ene vwẹruọ i Baibol na. Ọmẹraro Daniel ọ ya kpahen oborẹ ọnọ phia uvuẹn ẹdẹ ri koba na. Nọ tare: ‘Irherhe ọgbagba na ono gbephe.’ (Daniel 12:⁠4) Osolobrugwẹ ọnọ yẹ ihworho yi omẹgbanhon rẹ aye ine vwẹruọ i Baibol na fiotọre vrẹn oborẹ aye i vwẹruọ ye te bi. Jehova o ru ọnana, maido nẹ ẹgbukpe 1914 rhe. Jerẹ udje, o yono ihworho yi ọghanromẹ odẹ ọnẹyen ọrhẹ ọhọre ọnẹyen kpahen otọrakpọ na, jeghwai te urhomẹmro kpahen otan na, oborẹ ọ phia erhe hwu, ọrhẹ ẹrhọmọnuhwu na. Ọwan i jeghwai yono taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yo no fioba rhẹ ebẹnbẹn ọwan ephian. Ọwan i jeghwai yono oborẹ ene ru mẹrẹn omamerhomẹ ọrhẹ oborẹ ene nyerẹn uvuẹn izede rọ lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ. Ọrẹn, me yẹ idibo Osolobrugwẹ i ruru rhẹ oborẹ aye i yono kpahen na? Aruẹmẹrẹn ọrọrọ nọ kpahenrhọ ye.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 21 ọrhẹ 25.

14. Bọgo ye ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na, ayọmo ye ghwoghwie?

¹⁴ Owian aghwoghwo lele akpọ na ephian. Ọke i Jesu ọ tẹmro kpahen ẹdẹ ri koba na, nọ tare: “Ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na lele ọsoso ekete re rhirhiẹ uvuẹn akpọ na.” (Matthew 24:​3, 14) E ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na uvuẹn ẹkwotọre ri vrẹn 230 ọrhẹ edjadjẹ ri vrẹn 700 ne. Itiọrurhomẹmro, uvuẹn akpọ na ephian, Iseri Jehova ri nẹ “egbamwa ọrhẹ ivwiẹ” ephian rhe, a ha userhumu rẹn ihworho nẹ aye i vwẹruọ oborẹ  Uvie na o mevirhọ ọrhẹ oborẹ ono ru harẹn ituakpọ. (Revelation 7:⁠9) Aye a jeghwai ru ọnana ọphẹ. Dedevwo, e vwo utuoma kpahen aye, a jeghwai kparehaso aye, o vwo oborẹ ọnọ sabu dobọ owian aghwoghwo na ji-i, jerẹ oborẹ i Jesu ọ ta rhotọre.—Luke 21:⁠17.

15. (a) O mwuruon ẹro taghene e nyerẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba na ne, mesoriẹ o mwuo ẹro? (b) Me yọ nọ phia rẹn ihworho ri huvwele i Jehova ọrhẹ eri vwa huvwele yi?

¹⁵ O mwuruọn ẹro taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba na ne? Aruẹmẹrẹn i Baibol buebun ri sekpahen ẹdẹ ri koba na e ruẹgba ne. Phẹrẹkpẹ, Jehova ono brorhiẹn rọ nọ dobọ owian aghwoghwo na ji, ọke ọrana “oba na” nẹ ọnọ rhe. (Matthew 24:14) Me yẹ oba na? Ọnana ọke rẹ Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ evwọkon ephian uvuẹn uvweri Armageddon. Jehova ọnọ ha i Jesu ọrhẹ emakashe enẹyen ri vwo omẹgbanhon ghwọghọ ihworho ri vwa huvwele Osolobrugwẹ ọrhẹ Ọmọyen. (2 Thessalonians 1:​6-9) Ọrana ọ vrẹn hin, Echu ọrhẹ ikpodje yi, i vwa samọ phiẹ ihworho rhọ ghwomara-an. Ihworho ephian ri guọlọ huvwele Osolobrugwẹ ine rhiabọ dede Uvie ọnẹyen jeghwai mẹrẹn ive enẹyen ephian ri ne te orugba.—Revelation 20:​1-3; 21:​3-5.

16. Rẹ oba na o ti kẹrẹ ne na, me yo fori wu ru?

¹⁶ Akpọ ọnana rẹ Echu o suẹn na, ono te oba phẹrẹkpẹ. Omarana, nọ ghanranren omamọ taghene a nọ oma ọwan, ‘Me yo fori mi ru?’ Jehova ọ guọlọre taghene wu dabu yono i Baibol na. O fori ne wu ha uyono ọnọ ghanghanren. (John 17:⁠3) Iseri Jehova i vwo uyono kọkprughwre kọkprughwre ra ha userhumu rẹn ihworho vwẹruọ i Baibol na. Damoma ne wu riẹ iyono erana ọke ephian. (Se Hebrews 10:​24, 25.) Wu rha mẹrẹnvwrurhe  taghene o fori ne wu ru ewene, wu vwa zofẹn wu ne ru ewene na-a. We rhe ru ewene na, onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova nẹ ọnọ gbanhon rhọ.—James 4:⁠8.

17. Mesoriẹ ono gbe ihworho ezẹko unu, oba na ọrhọ rhe?

¹⁷ Ọnyikọ Paul o djerie fiotọre taghene oghwọghọ akpọ ọkon ọnana ọnọ homaphia uvuẹn ọke ihworho i vwe fiẹrorhọ, “jerẹ ohi uvuẹn ason.” (1 Thessalonians 5:⁠2) Jesu ọ tare taghene buebun ihworho i damerhọ eka ri djerie phia taghene e nyerẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba na-a. Jesu nọ tare: “Jerẹ oborẹ ẹdẹ i Noah ọ havwọ, omaran ẹrhiọ Ọmọ onyakpọ na [yanghene, ẹdẹ ri koba na] ono ji rhirhiẹ. Jerẹ oborẹ ọ havwọ uvuẹn ẹdẹ erana bọmọke Ukude na ọ ki rhe, rẹ aye a ria jeghwai da, ehworhare a rọnmọ, a ha emẹse brọgọ, Noah ọ ki ruẹ owọ na, aye arha djokarhọ ye-e, bọmọke Ukude na ọ ki rhe jeghwai ghwọghọ aye ephian, omaran ẹrhiọ Ọmọ onyakpọ na ono ji rhirhiẹ.”—Matthew 24:​37-39.

18. Orhetio ọgo yi Jesu ọ haphia?

¹⁸ Jesu ọ ha orhetio rẹn ọwan taghene e vwe beghe fọkiẹ ‘ẹre bun phan yanghene ẹda bun phan ọrhẹ ọfiamu akpenyerẹ-ẹn.’ Ọ tare taghene oba na ọnọ rhe kpregede “jerẹ ufi.” Ọ jeghwai ta taghene ẹdẹ na “ono bru ọsoso ihworho re rhirhiẹ uvuẹn otọrakpọ na rhe.” Nọ ji habaye: “Are i rha dẹrẹ jeghwai nẹrhomo ọke ephian [yanghene, are i rha nẹrhomo nẹ ẹhẹn sa] neneyo are i sabu vabọ ọsoso ekwakwa enana ri na phia na, nẹ are i sabu mevi obaro Ọmọ onyakpọ na.” (Luke 21:​34-36) Mesoriẹ ọ ghanren ne ru lele orhetio i Jesu na? Nime, phẹrẹkpẹ, ana ghwọghọ akpọ ọkon Echu. Ihworho ri Jehova ọrhẹ i Jesu i djẹha ọvo yi ne simirhọ jeghwai nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na.—John 3:16; 2 Peter 3:⁠13.