1. Ọrọmo yọ nọ ta rẹn ọwan izede ro fori ra na ga Osolobrugwẹ?

ẸGA buebun a ta taghene aye e yono urhomẹmro ro sekpahen Osolobrugwẹ. Ọrẹn, ọrana rhẹ urhomẹmro-o, nime ẹga buebun e yono ekwakwa sansan ri vẹnẹ aruo ohworho Osolobrugwẹ ọ havwọ ọrhẹ oborẹ ọwan ina ga ye lele. Marhẹ ọwan ine ru sabu rhe izede ro fori ra na ga Osolobrugwẹ? Jehova ọvo yọ nọ sabu ta rẹn ọwan oborẹ ana ga ye lele.

2. Marhẹ wu ne ru rhe izede ro fori ra na ga Osolobrugwẹ?

² Jehova ọ yẹrẹ ọwan i Baibol na, na sabu rhe izede ro fori ra na ga ye lele. Omarana, yono i Baibol na, Jehova nẹ ọnọ ha userhumu wẹn mẹrẹn erere nẹ iyono ọnẹyen, nime o vwo ọdamẹ okokodo kpahuọn.—Isaiah 48:⁠17.

3. Me yẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre nẹ ọwan i ru?

³ Ihworho ezẹko a ta taghene Osolobrugwẹ o vwo ekwerhọ kpahen ẹga ephian, ọrẹn, Jesu o yono ọwan omara-an. Jesu ọrhọ ta: “Orhiẹ kohworho kohworho ro se mẹ, ‘Ọrovwori, Ọrovwori,’ ọyẹ ọnọ ruẹ Uvie odjuwu na-a, ọrẹn ohworho ro ru ọhọre Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ọvo.” Omarana, orhiẹ oborẹ o fori harẹn ọwan re ne yono oborẹ ọhọre Osolobrugwẹ o mevirhọ na jeghwai ru lelie. Ọnana ọkpẹmro, nime i Jesu ọ ha ihworho ri vwa huvwele Osolobrugwẹ e dje ihi yanghene ihworho “ra wian owian ri vwe lele urhi.”—Matthew 7:​21-23.

4. Me yi Jesu ọ ta kpahen ọhọre Osolobrugwẹ e ru?

⁴ Jesu ọ tare taghene arha guọlọ ru ọhọre Osolobrugwẹ, ọwan ina dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Jesu ọrhọ ta: “Ha  kpahen anurẹsẹ ọkpakpa na, fọkime anurẹsẹ okekeri ọrhẹ izede ro phẹnren na ye suẹn riẹ oghwọghọ, ihworho buebun ya ha kpahiẹn; ọrẹn, anurẹsẹ ọkpakpa ọrhẹ izede ro kenkenrin na ye suẹn riẹ arhọ, ibiẹ ihworho ya ha kpahiẹn.” (Matthew 7:​13, 14) Izede ro kenkenrin na ro rhiẹ izede ro fori ra na ga Osolobrugwẹ, o suẹn riẹ arhọ i bẹmẹdẹ. Izede ro phẹnren na ro rhiẹ izede ro vwo fo ra na ga Osolobrugwẹ, o suẹn riẹ uhwu. Ọrẹn, Jehova ọ guọlọ taghene ohworho owuorowu o hwu-u. Ọ ha uphẹn rẹn kohworho kohworho nẹ aye i yono kpahiẹn.—2 Peter 3:⁠9.

5. Marhẹ wu ne ru sabu rhe era ga Osolobrugwẹ izede ro fori?

⁵ Jesu ọ tare taghene ọwan ina sabu rhe ihworho ra ga Osolobrugwẹ izede ro fori. Ọwan ina sabu ru ọnana nyoma ene yono oborẹ aye i vwo imwẹro kpahen ọrhẹ oborẹ aye e ruẹ. Jesu ọrhọ ta: “Nyoma emamọ aye, ye ne vwrurhe aye.” Ọrhọ habaye: “Orhan ro rhomurun ọ mọ omamọ emamọ.” (Matthew 7:​16, 17) Ọnana o mevirhọ taghene era ga Osolobrugwẹ, ihworho ri gbare-e. Ọrẹn, idibo Osolobrugwẹ a damoma ọke ephian nẹ aye i sabu ru oborẹ ọgbare. Jenẹ ọwan i yono kpahen oborẹ ọnọ sa ọwan erhumu rhe ihworho ra ga Osolobrugwẹ izede ro fori.

6, 7. Mesoriẹ a bọn ẹga urhomẹmro kpahen i Baibol na? Me yẹ udje i Jesu o yonirin ọwan?

⁶ O fori na bọn ẹga ọwan kpahen i Baibol na. Baibol na ọrhọ ta: “Eyaya Ọfuanfon na ephian, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yẹ a ha ya ye, emru erere harẹn uyono, harẹn ọghwọghwu, a haye ru ekwakwa serhọ, harẹn ọkpọvi izede ọrẹ ọsoso, neneyo ohworho Osolobrugwẹ nọ dabu gba, dabu mwuegbe rhẹ omamọ owian ephian.” (2 Timothy 3:​16, 17) Ọnyikọ Paul ọ ya vwe Ilele Kristi: “Ọke rẹ ẹmro Osolobrugwẹ o te are obọ, ro rhiẹ ẹmro are i rhon nẹ oma ame rhe, are a haye rhẹ ẹmro ituakpọ-ọ,  ọrẹn oborẹ ọ ghini havwọ dẹn, ẹmro Osolobrugwẹ.” (1 Thessalonians 2:13) A bọn ẹga urhomẹmro kpahen ẹmro Osolobrugwẹ ro rhiẹ i Baibol na. A bọn yen kpahen iroro ituakpọ, irueruo ituakpọ, yanghene emru ọrọrọ-ọ.

⁷ Jesu ọ bọn kemru kemru ro yonorin kpahen i Baibol na. (Se John 17:17.) Ọke ephian yọ hunute Eyaya Ọfuanfon na. (Matthew 4:​4, 7, 10) Ihworho ra vi ga Osolobrugwẹ a nyalele udje i Jesu jeghwai bọn kemru kemru rẹ aye e yono kpahen i Baibol na.

8. Me yi Jesu o yonirin ọwan kpahen ogame ra harẹn i Jehova?

⁸ O fori nẹ ọwan i ga Jehova ọvo. Psalm 83:18 ọrhọ ta: “Jenẹ ihworho i rhe taghene wẹwẹ, rẹ odẹ ye o rhiẹ i Jehova, wẹwẹ ọvo yẹ Ọrọ Mai Rierun ọsoso akpọ na ephian.” Jesu ọ guọlọre taghene ihworho i rhe aruo ohworho Osolobrugwẹ ọ havwọ, ọ jeghwai yono ihworho kpahen odẹ Osolobrugwẹ. (Se John 17:⁠6.) Jesu ọrhọ ta: “Jehova Osolobrugwẹ ọvo ye wu na ha ẹga riẹn, ọye ọvo ye wu na vi ha ẹga ro fiotọre riẹn.” (Matthew 4:10) Omarana, ọwan e rhiẹ idibo Osolobrugwẹ na, ọwan na nyalele udje i Jesu. Jehova ọvo yẹ ọwan a ga, ọwan a ha odẹ ye ruiruo, jeghwai yono awọrọ kpahen odẹ Osolobrugwẹ ọrhẹ oborẹ ono ru rẹn ọwan.

9, 10. Marhẹ ọwan ine ru dje ẹguọlọ phia rẹn ereva ọwan?

⁹ O fori nẹ ọwan i vwo ẹguọlọ ro fiotọre kpahen ihworho. Jesu o yono idibo yi nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen ereva aye. (Se John 13:35.) O toro ekete ọwan i nurhe-e, oborẹ irueruo ọwan e havwọ-ọ, sẹ ọwan i feri yanghene e fe-e. O fori taghene ẹguọlọ re vwo kpahen ereva ọwan o kwu ọwan kugbe rhiẹ imizu ehworhare ọrhẹ emẹse. (Colossians 3:14) Omarana, ọwan i vwe riẹ uvweri jeghwai kpe ihworho-o. Baibol na ọrhọ ta: “Emọ Osolobrugwẹ ọrhẹ emọ i Dẹbolo, e rhe rẹ aye nyoma urhomẹmro ọnana: Kohworho kohworho ro vwo ruẹ irueruo ọsoso o  nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe-e, omaran jeghwai te ọrẹ o vwo vwo ẹguọlọ kpahen omizu ọnẹyen.” Nọ ji habaye: ‘Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan; orhiẹ ọrẹ ana họhọ i Cain, ro nẹ obẹ ọvwọkon na rhe, rọ jeghwai kpe omizu ọnẹye-en.’—1 John 3:​10-12; 4:​20, 21.

¹⁰ Ọwan a ha ọke, omẹgbanhon ọrhẹ ekwakwa re vwori ha sa ereva ọwan erhumu jeghwai ha udu rhẹ aye aghwẹ. (Hebrews 10:​24, 25) Ọwan e “ru oborẹ orhomurun harẹn ihworho ephian.”​—⁠Galatians 6:⁠10.

11. Mesoriẹ ọwan e kwe taghene i Jesu yẹ izede ro suẹn riẹ Osolobrugwẹ?

¹¹ O fori nẹ ọwan i họghọ rẹn i Jesu fọkime ọye yẹ izede ro suẹn riẹ Osolobrugwẹ. Baibol na ọrhọ ta: “O vwo usimi nyoma ohworho ọrọrọ rhe-e, nime o vwo odẹ ọrọrọ rọ ha otọrakpọ na ra harẹn ituakpọ rọ nọ sabu rhua usimi rhe-e.” (Acts 4:12) Uvuẹn Urhomu-ẹmro 5 ọrẹ ọbe ọnana, ọwan i yonorin taghene i Jehova o dje i Jesu rhe mọ ha arhọ ye ru otan rẹn ituakpọ. (Matthew 20:28) Jehova ọ djẹ i Jesu no rhiẹ Orodje ro no sun akpọ na. Ọrana yẹ ọsoriẹ i Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene ana vi huvwele i Jesu orhianẹ ọwan i guọlọ nyerẹn bẹmẹdẹ.​—⁠Se John 3:⁠36.

12. Mesoriẹ ọwan i vwe fioma rhọ usun oseghe?

¹² Ọwan i vwe fioma rhọ usun oseghe-e. Jesu o fioma rhọ usun oseghe-e. Ọke ra nọ yen onọ, nọ ta rẹn Pilate ro sun Rome: “Uvie mẹ ọ ha usuẹn akpọ na-a.” (Se John 18:36.) Jerẹ i Jesu, ọwan i vwo atamwu kpahen Uvie Osolobrugwẹ rọ ha obẹ odjuwu, fọkiẹ ọnana, o toro ekete ọwan e rhirhiẹ-ẹ, ọwan i vwe fioma rhọ usun oseghe-e. Ọrẹn, Baibol na o je akama rẹn ọwan taghene a “homariotọre harẹn ihworho ri vwo omẹgbanhon usun,” nọyẹ igọmẹti. (Romans 13:⁠1) Ọwan a nyalele irhi ẹkwotọre ọwan e rhirhiẹ. Itiọrurhomẹmro, urhi ẹkwotọre ọrhọ haso urhi Osolobrugwẹ, ọwan a hẹrokele inyikọ na, re  tare: “Ame ina vi huvwele Osolobrugwẹ taghene ọye yo suẹn ukperẹ ono rhiẹ ituakpọ.”—Acts 5:29; Mark 12:⁠17.

13. Me yẹ ọwan e ghwoghwo kpahen Uvie Osolobrugwẹ?

¹³ Ọwan i vwo imwẹro taghene Uvie Osolobrugwẹ yọ nọ ha ebẹnbẹn ituakpọ te oba. Jesu ọ tare taghene ene ghwoghwo “iyẹnrẹn esiri Uvie na” lele ekete akpọ na o keri te. (Se Matthew 24:14.) O vwo igọmẹti onyakpọ owuorowu ro nọ sabu ru oborẹ Uvie Osolobrugwẹ ono ru haren ọwa-an. (Psalm 146:⁠3) Jesu o yonirin ọwan na nẹrhomo kpahen Uvie Osolobrugwẹ, ọke rọ ta: “Jenẹ Uvie ọnọ rhe. Jene ru ọhọre ọnọ uvuẹn akpọ na jerẹ oborẹ e ruie obẹ odjuwu.” (Matthew 6:10) Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene Uvie Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ igọmẹti ituakpọ ephian “ọye ọvo yo no mevi bẹmẹde.”​—⁠Daniel 2:⁠44.

14. Ayọmo wu rorori taghene a ga Osolobrugwẹ izede ro fori?

¹⁴ Wu rhe yono ihwẹmro enana hin, gba nọ oma: ‘Ayọmo ya bọn iyono aye kpahen i Baibol na? Ayọmo ya ta rẹn awọrọ kpahen odẹ Osolobrugwẹ? Ayọmo ye dje obọdẹn ẹguọlọ rẹn ereva aye, ri jeghwai vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ o dje i Jesu me simi ọwan? Ayọmo yi vwe vwobọrhọ usun oseghe? Ayọmo ye ghwoghwo taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu ha ebẹnbẹn ọwan te oba?’ Iseri Jehova ọvo.—Isaiah 43:​10-12.

15. Me ye ne vi ru, arha guọlọ taghene Ọsolobrugwẹ ọ ha ogame ọwan?

¹⁵ O te ra na ghwai vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ o nyerẹ-ẹn. Ikpodje i tobọ vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ o nyerẹn, ọrẹn, aye i vwa huvwele yi-i. (James 2:19) Ọwan i rha guọlọ taghene Osolobrugwẹ ọ ha ogame ọwan, ọwan ni ne vi vwo imwẹro taghene o nyerẹn, jeghwai ru oborẹ ọ tare.

16. Mesoriẹ ọwan ina tiẹn ẹga efian?

 ¹⁶ Neneyo Osolobrugwẹ ọ ha ogame ọwan, ana vi tiẹn ẹga efian. Ọmẹraro Isaiah ọrhọ ya: “Are i nẹ erhẹrhẹ ye rhe, are i ru oma are fon.” (Isaiah 52:11; 2 Corinthians 6:17) Ọrana yẹ ọsoriẹ ọwan ina tiẹn kemru kemru ro sekpahen ẹga efian.

17, 18. Me yi “Babylon Rode na,” mesoriẹ o rhiẹ emru okpakpa ra na tiẹn?

¹⁷ Me yẹ ẹga efian? Enana yẹ ẹga re yono taghene a ga Osolobrugwẹ izede ro vwo serhọ rhẹ i Baibol na. Baibol na o se ẹga efian ephian “Babylon Rode na.” (Revelation 17:⁠5) Mesoriẹ? Ọke rẹ Ukude i Noah o ku hin, iyono ẹga efian buebun ni rhe mọ tonrhọ uvuẹn i Babylon. Iyono efian erana ni kerabọ lele akpọ na ephian. Jerẹ udje, ihworho re nyerẹn uvuẹn Babylon a ga isolobrugwẹ esa ri tan kugbe rhiẹ owu. Inyenana, ẹga buebun e yono taghene Osolobrugwẹ, isolobrugwẹ esa ri tan kugbe rhiẹ owu, ọrẹn i Baibol na ọ dabu yono ọwan taghene i Jehova, Osolobrugwẹ owu ọvo, Ọmọyen yi Jesu. (John 17:⁠3) Ihworho ri ha uvuẹn i Babylon ọke ọrana, i ji vwo imwẹro taghene ohworho orho hwu, o vwo oborẹ o nẹ omayen ye nyerẹn ekete ọrọrọ, oborẹ o nẹ omayen na, ọnọ ji sabu riẹ amwa erhanren ra rioja. Ọrana ofian.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 14, 17, ọrhẹ 18.

¹⁸ Osolobrugwẹ ọ tariẹ rhotọre taghene ọnọ ghwọghọ ẹga efian ephian phẹrẹkpẹ. (Revelation 18:⁠8) Wu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ o rhiẹ emru okpakpa re ne tiomanẹ ẹga efian? Jehova Osolobrugwẹ ọ guọlọre ne wu ru omaran kpatakpata.​—⁠Revelation 18:⁠4.

19. Marhẹ yi Jehova ọnọ hẹrote owẹwẹ lele, wu rhe brorhiẹn wu na ga ye?

¹⁹ Wu rhe brorhiẹn wu na nyajẹ ẹga efian vwo mọ ga i Jehova, igbehian enọ yanghene ihworho ezẹko uvuẹn  ekrun ọnọ i vwa samọ vwẹruọ orhiẹn wu bruru na-a, aye ina sabu kparehasuọ. Ọrẹn, Jehova ọ vwọ samọ nyajẹ owẹwẹ vwo-o. Ne wu ne rhiẹ usuẹn iduduru ihworho ri ghini vwo ẹguọlọ kpahen ereva aye uvuẹn akpọ na ephian, ne wu na jeghwai vwo ifiẹrorhọ wu ne nyerẹn uvuẹn akpọ ọkpokpọ ọrẹ Osolobrugwẹ. (Mark 10:​28-30) Ọkezẹko, usuẹn igbehian ọrhẹ ihworho ezẹko uvuẹn ekrun ọnọ re haso orhienbro wu na ga i Jehova bi, ina sabu djẹ odjẹ rẹ aye ine yono i Baibol na.

20. Mesoriẹ ọ ghanren na ga i Jehova izede ro fori?

²⁰ Phẹrẹkpẹ, Osolobrugwẹ ọnọ ghwọghọ evwọkon ephian, Uvie ọnẹyen nẹ ono sun otọrakpọ na. (2 Peter 3:​9, 13) Ọrana ono rhiẹ ọke omamerhomẹ! Ihworho ephian ne na ga i Jehova lele izede i Jehova ọ guọlọre. Omarana, o rhiẹ oborẹ ọghanranren wu na kpare idjaghwẹ ekete ọke ọ havwọ na, ne wu ga i Jehova izede ro fori.