1, 2. Mesoriẹ we roro taghene ẹrhomo ẹghẹlẹ ọghoghanren, mesoriẹ o fo ne rhe oborẹ i Baibol na o yono kpahen ẹrhomo?

OTỌRAKPỌ na ọ kamurun omamọ, arha haye vwanvwọn ivwrevwrede na. Ọke i Jehova o ni otọrakpọ na, ọsoso ihworho ri ha uvuẹn egbamwa na ephian i họhọ ibiẹ ame ro suẹn nẹ ukoroba. (Psalm 115:15; Isaiah 40:15) Arha ha ọwan vwanvwọn ivwrevwrede na, ọwan i kamurun omamọ, Psalm 145:​18, 19 ọrhọ ta: “Jehova ọ kẹrẹ ọsoso ihworho re se yi, ere se yi lele izede urhomẹmro. Ọ yẹ ihworho ra zofẹn yen oborẹ aye i guọlọre; aye i rha viẹ nekpẹn userhumu, o rhon aye, nọ jeghwai simi aye.” Ọnana omamọ uphẹn rẹ ọwan i vwori! Jehova ro rhiẹ Ọmemama Ọrọmaigbanhon na, ọ guọlọ ti kẹrẹ ọwan, ọ jeghwai kerhọ ẹrhomo ọwan. Itiọrurhomẹmro, ẹrhomo uphẹn ọduado, ẹghẹlẹ ọghoghanren ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan ephian.

² Ọrẹn, Jehova ọnọ kerhọ ọwan orhianẹ a nẹrhomo vwe yi izede ro kwerhọ. Marhẹ ene ru sabu ru omaran? Jene yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ẹrhomo.

3. Mesoriẹ o fo ne wu nẹrhomo vwe i Jehova?

³ Jehova ọ guọlọre ne wu nẹrhomo vwe yi. Marhẹ ọwan i ru rhe ọnana? Biko se Philippians 4:​6, 7. Roro kpahen use orhorhomu ọnana. Osuinsuesun otọrakpọ na ọrhẹ odjuwu na o vwo ẹguọlọ kpahuọn, ọ jeghwai guọlọ taghene wu ta riẹn kpahen edamẹ ọrhẹ ebẹnbẹn enọ.

4. Marhẹ ẹrhomo wa nẹ vwe i Jehova ọke ephian ono ru sabu bọn onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova gbanhon?

⁴ Ẹrhomo ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omamọ  onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Igbehian arha tẹmro kpahen oborẹ aye roro, edamẹ aye, ọrhẹ oborẹ o te rẹ aye oma, onyerẹnkugbe aye nọ gbanhanrhọ. Omaran ẹrhomo ọwan a nẹ vwe i Jehova ọ ji havwọ. Nyoma i Baibol na, Jehova nọ ta wẹn kpahen oborẹ ọye o roro, ọrhẹ oborẹ ọye ono ru ọke rọ sa obaro na. Wu na sabu ta rẹn i Jehova kpahen oborẹ ọmiamuọ uvuẹn ẹhẹn nyoma wu na nẹrhomo vwe yi ọke ephian. Wu rhe ru omaran, onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova nọ samọ gbanhonrhọ.—James 4:⁠8.

5. Marhẹ ọwan i ru rhe taghene i Jehova ọ vwọ kerhọ ẹrhomo ephia-an?

⁵ Jehova ọ kerhọ ẹrhomo ephian? Ẹjo, rhẹ aye ephia-an. Ọke ọmẹraro Isaiah, Jehova nọ ta rẹn emọ Israel: “Dedevwo are a nẹrhomo buebun, mi vwa kerhọ are-e; abọ are i vuọnren rhẹ ọbara.” (Isaiah 1:15) Omarana, ọwan arha jomarhotọre-e, ọwan ine ru ekwakwa re na lẹrhẹ ọwan tephe rẹn i Jehova, rọ nọ lẹrhiẹ ja kpahenrhọ ẹrhomo ọwan.

6. Mesoriẹ esegburhomẹmro ọ ghanren omamọ? Marhẹ wu ne ru djephia taghene wu vwo esegburhomẹmro?

 ⁶ Arha guọlọ taghene i Jehova ọ kerhọ ẹrhomo ọwan, ene vi vwo esegburhomẹmro kpahiẹn. (Mark 11:24) Ọnyikọ Paul no djerie fiotọre: “Esegburhomẹmro ọrhọ havwiẹ-ẹ, a sabu ru oborẹ ọnọ merhen Osolobrugwẹ oma-a, nime ohworho ro no ti kẹrẹ Osolobrugwẹ ono vi vwo imwẹro taghene o nyerẹn, ọye yọ jeghwai kwosa rẹn ihworho ra guọliẹ nẹ otọre ẹhẹn sa.” (Hebrews 11:⁠6) Orhiẹ ọrẹ ana ha ugbunu ọvo ta ye taghene ọwan i vwo esegburhomẹmro-o. O fori ne dje esegburhomẹmro ọwan phia, nyoma ana huvwele i Jehova ọke ephian.—Se James 2:⁠26.

7. (a) Mesoriẹ ọwan ine dje ọghọ ọrhẹ omeriotọre phia, ọke ra nẹrhomo vwe i Jehova? (b) Marhẹ ọwan ine ru djephia taghene ẹrhomo ọwan o vi nẹ ẹhẹn ọwan rhe?

⁷ O fori na homariotọre jeghwai dje ọghọ phia, ọwan arha nẹrhomo vwe i Jehova. Mesoriẹ? Orhianẹ ọwan a guọlọ tẹmro rẹn orodje yanghene iprẹsidẹnti, ene ruie lele izede ọghọ. Jehova yẹ Ọrọmaigbanhon na, orho fo nẹ ọwan i vwo ọghọ okokodo ọrhẹ omeriotọre arha tẹmro riẹn? (Genesis 17:1; Psalm 138:⁠6) Jenẹ ọwan i nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe vwe i Jehova, orhiẹ ọrẹ ana vwanriẹn ẹmro owu ọgbọ buebu-un.—Matthew 6:​7, 8.

8. Arha nẹrhomo kpahen emru, me yo fori ne ru?

⁸ Obẹta ye, ọwan e rha nẹrhomo kpahen emru, ọwan ine vi ru oborẹ ọwan ina sabu ru ephian na wian kpahen oborẹ ọwan i nẹrhomo kpahen na. Jerẹ udje, ọwan e rha nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan emaren, ọwan i sabu siyẹ fughwẹ ne fiẹrorhọ taghene i Jehova ọnọ yẹ ọwan kemru kemru dedevwo a wian kpahiẹ-ẹn. Ọwan ina vi wian gbanhon jeghwai wian owian rọ nọ yẹ ọwan oborẹ a guọlọre. (Matthew 6:11; 2 Thessalonians 3:10) Arha nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan  dobọ irueruo re sọre ji, ọwan ina vi kẹnoma rẹn erhirhiẹ ọdamuni. (Colossians 3:⁠5) Jene yono kpahen enọ ezẹko ri sekpahen ẹrhomo.

9. Ọrọmo yo fori na nẹrhomo vwe? Me yi John 14:6 o yonorin ọwan kpahen ẹrhomo?

⁹ Ọrọmo yo fori na nẹrhomo vwe? Jesu o yono idibo yi taghene aye arha nẹrhomo, aye i ta: “Ọsẹ ame obẹ idjuwu.” (Matthew 6:⁠9) Jesu ọrhọ ji ta: “Mẹmẹ yẹ izede na, urhomẹmro na kugbe arhọ na. O vwo ohworho owuorowu rọ nọ sabu bru Ọsẹ na rhe-e, jokpanẹ nyoma mẹ.” (John 14:⁠6) Omarana, o fori na nẹrhomo vwe i Jehova nyoma i Jesu ọvo. Me yo mevirhọ ra na nẹrhomo nyoma i Jesu? Neneyo i Jehova ọ sabu kerhọ ẹrhomo ọwan, ana vi họghọ rẹn ẹrhẹ ọghoghanren ri Jehova ọ yẹ i Jesu. Jerẹ oborẹ ọwan i yonorin, Jesu ọ rhiẹ otọrakpọ na me simi ọwan nẹ abọ ọdandan ọrhẹ uhwu. (John 3:16; Romans 5:12) Jehova ọ ji ha i Jesu mwu ẹrhẹ Orherẹn Ọduado ọrhẹ Oguẹnzọn.—John 5:22; Hebrews 6:⁠20.

10. Ene vi sighwẹ, siyẹ, yanghene mevi vwẹre na ki nẹrhomo? Dje kpahiẹn.

¹⁰ Ọwan ine vi sighwẹ, siyẹ, yanghene mevi vwẹre na ki nẹrhomo? Ẹjo, Jehova ọ ta rẹn ọwan ne sighwẹ, siyẹ, yanghene mevi ọke ra nẹrhomo-o. Baibol na o yonorin ọwan taghene ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ ro serhọ. (1 Chronicles 17:16; Nehemiah 8:6; Daniel 6:10; Mark 11:25) Oborẹ ọ mai ghanren harẹn i Jehova, ya na tẹmro riẹn izede ro serhọ, orhiẹ erhirhiẹ ra havwọ ra nẹrhomo na-a. Ana sabu nẹrhomo phia yanghene nẹrhomo uvuẹn ẹhẹn ọwan, ekete ra havwọ ephian ọrhẹ ọke ephian, tobọ te ason ọrhẹ uvo. Ọwan ina sabu vwo imwẹro taghene i Jehova ono rhon ẹrhomo  ọwan, ọwọrọ ọrhọ tobọ rhe taghene ọwan a nẹrhomo-o.—Nehemiah 2:​1-6.

11. Ọwan arha nẹrhomo vwe i Jehova, ekwakwa ego ya na sabu ta kpahen?

¹¹ Me yẹ ọwan ina sabu nẹrhomo kpahen? Ọwan ina sabu nẹrhomo kpahen kemru kemru i Jehova o vwo ekwerhọ kpahen. Baibol na ọrhọ ta: “Kemru kemru ra nekpẹn yen ro serhọ rhẹ ọhọre ọnẹyen, ọye ọnọ kpahenrhọ ye rẹn ọwan.” (1 John 5:14) Ọwan ina sabu nẹrhomo kpahen edamẹ ọwan? Ee. O fori nẹ ẹrhomo ra nẹ vwe i Jehova ọ họhọ ọke re lele ugbehian rọ kpẹnkpẹnren tẹmro. Ọwan ina sabu ta kemru kemru rọ ha uvuẹn ẹhẹn ọrhẹ ọmudu ọwan rẹn i Jehova. (Psalm 62:⁠8) Ọwan ina sabu nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen nọ sa ọwan erhumu ru oborẹ ọgbare. (Luke 11:13) Ọwan ina ji sabu rẹ i Jehova nọ yẹ ọwan ẹghwanren re ne brorhiẹn rọ gbare, kugbe omẹgbanhon ra na sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn. (James 1:⁠5) O fori na rẹ i Jehova nọ harhomu edandan ọwan. (Ephesians 1:​3, 7) O fori na ji nẹrhomo kpahen awọrọ, ekrun ọwan ọrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na.—Acts 12:5; Colossians 4:⁠12.

12. Me yọ nọ mai ghanren uvuẹn ẹrhomo ọwan?

¹² Me yo fori no rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn ẹrhomo ọwan? Jehova ọrhẹ ọhọre ọnẹyen. Ọwan i vi kpẹmẹ i Jehova nẹ ọmudu ọwan rhe, fọkiẹ ekwakwa ro ru harẹn ọwan. (1 Chronicles 29:​10-13) Ọwan i rhe ọnana, nime ọke i Jesu ọ ha uvuẹn akpọ na, o yono idibo yi oborẹ aye ina nẹrhomo lele. (Se Matthew 6:​9-13.) Jesu ọ tare taghene ọwan i kiki nẹrhomo kpahen erufon odẹ Osolobrugwẹ. Nọ ji ta rẹn ọwan taghene a vi nẹrhomo taghene Uvie Osolobrugwẹ ọ rhe, ne ru ọhọre i Jehova uvuẹn akpọ na ephian. Ekwakwa eghoghanren enana yi Jesu ọ tare taghene ọwan i nẹrhomo kpahen vwẹre na ki  nẹrhomo kpahen edamẹ ọwan. Erhe fi ọhọre i Jehova rhẹ ẹrhẹ ukaro uvuẹn ẹrhomo ọwan, ne djephia taghene ọye yọ mai ghanren harẹn ọwan.

13. Marhẹ ẹrhomo ọwan ono jiri te?

¹³ Marhẹ ẹrhomo ọwan ono jiri te? Baibol na ọ ta kpahiẹ-ẹn. Ẹrhomo ọwan ena sabu kpẹtẹ yanghene jiri, lele ọborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ. Jerẹ udje, ọwan ina sabu nẹrhomo krẹn ọke ra guọlọ riẹ emaren, ọrẹn, arha guọlọ kpẹmẹ i Jehova yanghene ta riẹn kpahen edamẹ ọwan,  ẹrhomo ọwan ọnọ sabu jiri. (1 Samuel 1:​12, 15) Jerẹ oborẹ ihworho ezẹko i ruru uvuẹn ẹdẹ i Jesu, o fo na nẹrhomo jijiri neneyo awọrọ i rhe taghene ọwan a nẹrhomo-o. (Luke 20:​46, 47) Ẹrhomo erana i vwe je i Jehova-a. Oborẹ ọ mai ghanren rẹn i Jehova ya na nẹrhomo nẹ ọmudu ọwan rhe.

14. Ọgbọ emwa ya na nẹrhomo, me yẹ ọnana o yonorin ọwan kpahen i Jehova?

¹⁴ Ọgbọ emwa ya na nẹrhomo? Jehova ọ ta rẹn ọwan na tẹmro riẹn ọke ephian. Baibol na ọ hunute yi ọgbọ buebun taghene o fori na “rha nẹrhomo,” ne “fioma rhọ ẹrhomo ẹnẹ,” jeghwai “rha nẹrhomo ọke ephian.” (Matthew 26:41; Romans 12:12; 1 Thessalonians 5:17) Jehova o mwuegbe rọ nọ kerhọ ọwan ọke ephian. Ọwan ina sabu kpẹmiẹ kẹdẹkẹde fọkiẹ ẹguọlọ ọrhẹ uruemru ghwologhwolo ro vwori. Ọwan ina ji sabu rẹ ye nọ yẹ  ọwan ọkpọvi, omẹgbanhon, ọrhẹ urhebro. Arha ha ukẹro ọghoghanren ni ẹrhomo ra nẹ vwe i Jehova, ana ha uphẹn re vwori ephian tẹmro riẹn.

15. Mesoriẹ ọwan ine ru “isẹ” obẹta ẹrhomo ọwan?

¹⁵ Mesoriẹ ọwan ine ru “isẹ” obẹta ẹrhomo ọwan? Ẹmro ọnana “isẹ,” o mevirhọ “ekwerhọ” yanghene “e jenẹ o rhirhiẹ omaran.” Ọrana izede re djephia taghene oborẹ ọwan i tare, o nẹ ẹhẹn ọwan rhe. (Psalm 41:13) Baibol na o yonirin ọwan taghene o fori ne ru “isẹ,” obẹta ẹrhomo ra nẹ phia yanghene ẹrhomo ra nẹren uvuẹn ẹhẹn ọwan, no djephia taghene e kwerhọ oborẹ a tare na.—1 Chronicles 16:36; 1 Corinthians 14:⁠16.

16. Jehova ọ ghini kpahanrhọ ẹrhomo ọwan? Dje kpahiẹn.

¹⁶ Jehova ọ ghini kpahanrhọ ẹrhomo ọwan? Ee, ọ kpahanrhọ aye. Baibol na o se i Jehova “Ohworho ro rhon ẹrhomo.” (Psalm 65:⁠2) Jehova o rhon jeghwai kpahanrhọ ẹrhomo iduduru ihworho ri fuevwan, ọ kpahanrhọ aye izede sansan.

17. Marhẹ i Jehova o ru ha emakashe ọrhẹ idibo yi ri ha uvuẹn otọrakpọ na kpahanrhọ ẹrhomo ọwan?

¹⁷ Jehova ọ ha emakashe ọrhẹ idibo yi ri ha uvuẹn otọrakpọ na kpahanrhọ ẹrhomo ọwan. (Hebrews 1:​13, 14) O vwo idje ihworho buebun ri nẹrhomo fọkiẹ userhumu nẹ aye i sabu vwẹruọ i Baibol na, o jiri-i, Iseri Jehova ni bru rẹ aye rhe. Baibol na o djerie phia taghene emakashe e ji vwobọrhọ aghwoghwo “iyẹnrẹn esiri” na lele akpọ na ephian. (Se Revelation 14:⁠6.) Habaye, buebun usuẹn ọwan i ji nẹrhomo vwe i Jehova kpahen obẹnbẹn yanghene ọdamẹ dẹ ne, na jeghwai mẹrẹn userhumu nyoma imizu ri ha uvuẹn ukoko na.—Proverbs 12:25; James 2:⁠16.

18. Marhẹ i Jehova o ru ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ọrhẹ i Baibol na kpahanrhọ ẹrhomo ọwan?

 ¹⁸ Jehova ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen kpahanrhọ ẹrhomo ọwan. Arha nẹrhomo fọkiẹ userhumu re ne nyerẹn ghele ebẹnbẹn, ọnọ sabu ha ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen yẹ ọwan ọkpọvi ọrhẹ omẹgbanhon. (2 Corinthians 4:⁠7) Jehova ọ ji ha i Baibol na kpahanrhọ ẹrhomo ọwan jeghwai sa ọwan erhumu brorhiẹn rọ gbare. Ọke rẹ ọwan e se i Baibol na, ọwan na mẹrẹn ekete uvuien rọ nọ sa ọwan erhumu. Jehova ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho kpahenrhọ onọ uvuẹn uyono rọ nọ bọn ọwan gbanhon yanghene ọkpako ukoko ọnọ sabu sa ọwan erhumu rhẹ ihwẹmro ezẹko ri nẹ i Baibol na rhe.—Galatians 6:⁠1.

19. Mesoriẹ ọnọ họhọ taghene i Jehova ọ vwọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwa-an?

¹⁹ Ọkezẹko, wu na nọ, ‘Mesoriẹ i Jehova ọ vwọ ji kpahenrhọ ẹrhomo mẹ?’ Karorhọ, ọye o rhe ọke ro fori ọrhẹ oborẹ ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan lele. Ọye o rhe ọdamẹ ọwan. Ọkezẹko, ọwan ina sabu rha nẹrhomo ọke ephian, no djephia taghene oborẹ ọwan i tare o ghini mwu ọwan ẹro, nọ jeghwai djephia taghene ọwan i ghini vwo esegburhomẹmro kpahiẹn. (Luke 11:​5-10) Ọkezẹko, Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo izede ọwan i vwe roro rhọ. Jerẹ udje, ọwan ina sabu nẹrhomo kpahen erhirhiẹ ọgbogbanhon ra dẹrughwaroghwẹ, ọrẹn, ukperẹ i Jehova ono ti ebẹnbẹn na nie, ọnọ sabu yẹ ọwan omẹgbanhon re ne din erhirhiẹ na.—Se Philippians 4:⁠13.

20. Mesoriẹ ọwan ina nẹrhomo vwe i Jehova ọke ephian?

²⁰ Ọnana uphẹn ọduado rẹ ọwan i vwori ra na nẹrhomo vwe i Jehova! Ọwan i vwo imwẹro taghene ọnọ kerhọ ọwan. (Psalm 145:18) Arha nẹrhomo vwe i Jehova nẹ ẹhẹn rhe, ọnọ lẹrhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọnẹyen gbanhonrhọ.