1, 2. Enọ ego yẹ ihworho a mai nọ?

EMỌVWERHE a nọ enọ omamọ. Wu rhe dje emru fiotọre harẹn aye dede, aye a ji nọ. Wu rha tobọ damoma kpahenrhọ harẹn aye, aye ina ji nọ, ‘Mesoriẹ?’

² Wu rhiẹ ọmọvwerhe yanghene omirẹghwa, ọwan ephian a nọ enọ. Ọwan ina sabu vwo enọ ri sekpahen oborẹ ana re yanghene oborẹ ene kurhọ yanghene oborẹ ana dẹ. Yanghene ọwan ina sabu vwo enọ eghoghanren ri sekpahen akpenyerẹn ọrhẹ obaro na. Ọrẹn, ẹkpahenrhọ ra mẹrẹnren arha vuọn ọwan evwa-an, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan dobọji ra na guọlọ ẹkpahenrhọ harẹn enọ erana.

3. Mesoriẹ ihworho buebun e roro taghene aye i sabu mẹrẹn ẹkpahenrhọ harẹn enọ eghoghanre-en?

³ Baibol na o vwo ẹkpahenrhọ harẹn enọ eghoghanren rẹ ọwan a nọ? Ihworho ezẹko ina sabu roro omaran, ọrẹn aye ne roro taghene a sabu vwẹruọ i Baibol na-a. Aye ina sabu roro taghene iyono yanghene ilori ẹga ọvo yi na sabu kpahenrhọ enọ aye. Awọrọ a zofa rẹ aye ine kwe taghene aye e rhe ẹkpahenrhọ na-a. Me wu rorori?

4, 5. Enọ eghoghanren ego ye wu vwori? Mesoriẹ o fo ne wu rha guọlọ ẹkpahenrhọ harẹn enọ na?

⁴ Ọkezẹko wu guọlọ mẹrẹn ẹkpahenrhọ harẹn enọ enana: Mesoriẹ mie nyerẹn? Me yọ nọ phia mẹ mi rhe hwu? Marhẹ yẹ Osolobrugwẹ ọ havwọ? Jesu, Oyono ro titiri na, nọ tare: “Rha nọ, nẹ ana yọ; rha guọlọ, ne wu na mẹrẹn; rhe fomu ighwe, nẹ ene rhie yi wẹn.” (Matthew 7:⁠7) Wu vwa dobọji-i, jokpanẹ wu mẹrẹn ẹkpahenrhọ rọ gbare.

⁵ Itiọrurhomẹmro, wa “rha guọlọ,” wu na mẹrẹn ẹkpahenrhọ  uvuẹn i Baibol na. (Proverbs 2:​1-5) Ẹkpahenrhọ enana a gbanhon phan re ne vwẹruọ aye-e. Oborẹ wu yonorin ọnọ lẹrhẹ oma merhuọn ọke ọnana jeghwai lẹrhuọ vwo ifiẹrorhọ kpahen obaro na. Jene yono kpahen onọ owu ro kpokpo ẹhẹn ihworho buebun.

6. Mesoriẹ ihworho ezẹko e roro taghene Osolobrugwẹ ọ vwọ hẹrote aye-e?

⁶ Ihworho buebun e roro taghene Osolobrugwẹ ọ vwọ hẹrote ọwa-an. Aye ne roro taghene orhianẹ Osolobrugwẹ ọ hẹrote ọwan, manẹ akpọ na ọ vẹnẹ omamọ. Ọwan a mẹrẹn uvweri, utuoma, ọrhẹ omemwurhọ ekete ephian. Ihworho e kpomu emiamo, ihworho a rioja, ihworho e ji hwuẹ. Ezẹko ne roro, ‘Orhianẹ Osolobrugwẹ ọ hẹrote ọwan, mesoriẹ ọ vwọ dobọ ojẹriọ enana ji?’

7. (a) Marhẹ ilori ẹga e ru yono ihworho taghene Osolobrugwẹ ọvwọkon? (b) Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene orhiẹ Osolobrugwẹ ye ne kperi fọkiẹ ekwakwa ibiobiomu ra phia-a?

⁷ Ọkezẹko, ilori ẹga a lẹrhẹ ihworho kwerhọ taghene Osolobrugwẹ ọvwọkon. Ekwakwa ibiobiomu i rha phia, aye na ta taghene ọrana ọhọre Osolobrugwẹ. Aye na ta taghene Osolobrugwẹ yọ kwaphieriẹ rhọ nọ phia. Ọke rẹ aye a ta enana, aye ne kperi Osolobrugwẹ. Ọrẹn, Baibol na ọ tare taghene Osolobrugwẹ ọ vwọ so oborẹ obiomuru-un. Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene Osolobrugwẹ ọ vwọ damu ohworho owuorowu rhẹ ekwakwa ibiobiomu-u. James 1:13 ọrhọ ta: “Arha ha erhirhiẹ ọdamuni, ohworho owuorowu ọ vwọ ta taghene: ‘Osolobrugwẹ yọ damu mẹ nẹ-ẹ.’ Nime a sabu ha emru ọvwiavwia damu Osolobrugwẹ nẹ-ẹ, yanghene ọye ọ vwọ ji damu ohworho owuorowu nẹ-ẹ.” Ọnana o mevirhọ taghene dedevwo Osolobrugwẹ ọ ji dobọ ekwakwa ibiobiomu ji-i, orhiẹ ọye yọ lẹrhẹ aye phia-a. (Se Job 34:​10-12.) Jene dje udje owu.

8, 9. Mesoriẹ orhiẹ oborẹ ọsọre re ne kperi Osolobrugwẹ fọkiẹ ebẹnbẹn ọwan? Dje udje yi.

 ⁸ Roro kpahen idama owu ro lele ọsẹ ye ọrhẹ izie rhirhiẹ. Ọsẹ ye o vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ, ọ jeghwai yonie oborẹ ono ru brorhiẹn ro serhọ. Ọke oru, idama na nọ kparehaso ọsẹ ye, nọ kwa nẹ oghwa. No ruẹ ekwakwa ibiobiomu, nọ jeghwai se rhẹ okpetu. Wu ne kperi ọsẹ na fọkiẹ oborẹ ọ phiare na, nime ọ nyajẹ ọmọ na vwo no nẹ oghwa? A sabu kperie-e! (Luke 15:​11-13) Omaran ọ ji havwọ, Osolobrugwẹ ọ dobọ ituakpọ ji ọke rẹ aye e brorhiẹn aye ina kparehaso jeghwai ru oborẹ obiomuru-un. Omarana, oborẹ obiomurun ọrhọ phia, o fori na karorhọ taghene orhiẹ Osolobrugwẹ yọ soriẹ-ẹ. Ono rhiẹ oborẹ o vwo fo re ne kperi Osolobrugwẹ.

⁹ O vwo oborẹ ọsoriẹ Osolobrugwẹ ọ vwọ ji dobọ ekwakwa ibiobiomu ji. Uvuẹn urhomu-ẹmro 11, wu ne yono oborẹ i Baibol na ọ ta kpahiẹn. Ọrẹn, jenẹ o mwẹro taghene Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, omarana, orhiẹ ọye ye ne kperi fọkiẹ ebẹnbẹn ọwa-an. Itiọrurhomẹmro, Ọye ọvo yọ nọ sabu ru ekwakwa serhọ.—Isaiah 33:⁠2.

10. Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene Osolobrugwẹ ọnọ kwaphiẹ ekwakwa ibiobiomu rẹ evwọkon i ru ne?

¹⁰ Osolobrugwẹ ohworho ọfuanfon. (Isaiah 6:⁠3) Kemru kemru ro ruẹ ephian i fiotọre, i fonron, i jeghwai serhọ. Omarana, ọwan ina sabu hẹrosuiẹ. Ituakpọ a họhọ omara-an. Ọkezẹko aye e ruẹ sọ. Ohworho ro suẹn rọ ta urhomẹmro omamọ, ọ tobọ vwo omẹgbanhon rọ nọ kwaphiẹ ekwakwa ibiobiomu rẹ ituakpọ e ruẹ-ẹ. O vwo ohworho ro vwo omẹgbanhon te Osolobrugwẹ-ẹ. Osolobrugwẹ ọnọ kwaphiẹ ekwakwa ibiobiomu ephian rẹ evwọkon i ru ne, ọ jeghwai vwo omwemẹ ro no ruie. Ono ti evwọkon nie bẹmẹdẹ.—Se Psalm 37:​9-11.

11. Marhẹ oma o ru Osolobrugwẹ wa rha rioja?

¹¹ Marhẹ oma o ru Osolobrugwẹ ọke rọ mẹrẹn oborẹ ọ phia uvuẹn akpọ na ọrhẹ oborẹ wa dẹrughwaroghwẹ? Baibol na ọ tare taghene Osolobrugwẹ “o vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso.” (Psalm 37:28) Omarana, ọ damerhọ oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun. Oma ọ vwọ merhiẹn ihworho arha rioja-a. Baibol na ọ tare taghene ọke i Jehova ọ mẹrẹn irueruo ibiobiomu re vuọn akpọ na ọke ahwanren, “nọ da riẹ te ẹhẹn.” (Genesis 6:​5, 6) Osolobrugwẹ o ji wene-e. (Malachi 3:⁠6) Baibol na ọ tare taghene Osolobrugwẹ ọ ghini hẹrote ọwan.—Se 1 Peter 5:⁠7.

12, 13. (a) Mesoriẹ ọwan e dje ẹguọlọ ọrhẹ ẹruete phia rẹn awọrọ, marhẹ oma o ruo wa rha mẹrẹn ojẹriọ rọ ha uvuẹn akpọ na? (b) Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene Osolobrugwẹ ono ti ojẹriọ ọrhẹ osehiẹn ephian nie?

¹² Baibol na ọ ji ta taghene Osolobrugwẹ ọ marẹn ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen. (Genesis 1:26) Ọnana o mevirhọ taghene Osolobrugwẹ ọ ha omamọ iruemru rẹ ọye o vwori ha ma ọwan. Jerẹ oborẹ oma ọ vwọ merhuọn ọke wa mẹrẹn ihworho ra rioja, omaran ọ ji da i Jehova omamọ ọke rọ mẹrẹn ojẹriọ! Marhẹ ọwan i ru rhe ọnana?

¹³ Baibol na ọ tare taghene “Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ.” (1 John 4:⁠8) Ẹguọlọ yo mwu Jehova ru i kemru kemru. Omarana, ọwan i vwo ẹguọlọ nime Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ. Roro kpahen ọnana: Orhianẹ wu vwo omẹgbanhon wu ne ti ojẹriọ ọrhẹ osehiẹn ephian ri ha uvuẹn akpọ na nie, wu ne ruie? Itiọrurhomẹmro, wu ne ruie, nime wu vwo ẹguọlọ kpahen ihworho. Nẹ Osolobrugwẹ vwo? Ọye o vwo omẹgbanhon, ọ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọrana ono mwuie ti ojẹriọ ọrhẹ osehiẹn ephian ri  ha uvuẹn akpọ na nie. Wu na sabu vwo imwẹro taghene ive Osolobrugwẹ ra hunute uvuẹn ọtonrhọ ọbe ọnana ine rugba! Ọrẹn, ne wu sabu vwo imwẹro kpahen ive enana, o fori ne wu dabu rhe Osolobrugwẹ.

14. Me yẹ odẹ Osolobrugwẹ, marhẹ ọwan i ru rhe taghene o fori na haye ruiruo?

¹⁴ Wu rha guọlọ rhiẹ ugbehian ohworho, me yẹ emru ukaro wu na ta riẹn? Odẹ ọnọ. Osolobrugwẹ o vwo odẹ? Ẹga buebun a ta taghene odẹ ye Osolobrugwẹ yanghene Ọrovwori, ọrẹn enana e rhiẹ odẹ ye-e. Erana edovan, jerẹ “Orodje” yanghene “Prẹsidẹnti.” Osolobrugwẹ ọ ta rẹn ọwan taghene odẹ ye i Jehova. Psalm 83:18 ọrhọ ta: “Jenẹ ihworho i rhe taghene wẹwẹ, rẹ odẹ ye o rhiẹ i Jehova, wẹwẹ ọvo yẹ Ọrọ Mai Rierun ọsoso akpọ na ephian.” Ihworho ri ya i Baibol na i ha odẹ Osolobrugwẹ ruiruo te ọgbọ uriusionrin buebun. Jehova ọ guọlọre ne wu rhe odẹ ye jeghwai haye ruiruo. O se odẹ ye wẹn ne wu sabu rhiẹ ugbehian yen.

15. Me yẹ odẹ na Jehova o mevirhọ?

¹⁵ Odẹ Osolobrugwẹ ro rhiẹ i Jehova, o mevirhọ emru ghanghanren. O mevirhọ taghene Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu ha ọhọre ọnẹyen ọrhẹ ive  ro veri ephian te orugba. O vwo oborẹ ọnọ da ye obọ ji-i. Ọye ọvo yo mwuovwan odẹ ọrana. *

16, 17. Me yẹ edovan enana i mevirhọ (a) “Ọrọmaigbanhon na”? (b) “Orodje i bẹmẹdẹ”? (c) “Ọmemama”?

¹⁶ Jerẹ oborẹ e seri bi, Psalm 83:18 ọ ta kpahen i Jehova: “Wẹwẹ ọvo yẹ Ọrọ Mai Rierun.” Habaye, Revelation 15:3 ọ tare: “Ewian enọ eduado jeghwai igbevwunu, Jehova  Osolobrugwẹ, Ọrọmaigbanhon na. Izede enọ urhomẹmro jeghwai Ọsoso, Orodje i bẹmẹdẹ.” Me yẹ odovan na, “Ọrọmaigbanhon na” o mevirhọ? O mevirhọ taghene i Jehova o vwo omẹgbanhon ghwẹ kohworho kohworho ro nyerẹn. Odovan na “Orodje i bẹmẹdẹ” no mevirhọ taghene o vwo hwuẹ-ẹ. Psalm 90:2 no djephia taghene ọye o nyerẹn nẹ i bẹmẹdẹ ya ruẹ bẹmẹdẹ. Ọrana ghini igbevwunu!

¹⁷ Jehova ọvo yẹ Ọmemama na. Revelation 4:11 ọrhọ ta: “Wu mwuovwan, Jehova Osolobrugwẹ ame, wu na ha odidi, ọghọ, kugbe omẹgbanhon na, nime wẹwẹ yi ma ekwakwa ephian, ji fọkiẹ ọhọre ọnọ yẹ aye e nyerẹn, ọyẹ a jeghwai ma aye.” Itiọrurhomẹmro, Jehova yọ ma kemru kemru wu na sabu roro kpahen, emakashe re ha obẹ odjuwu, ikereti re ha oberun na, erhan ra mọ emamọ ọrhẹ irhenrin ri ha uvuẹn urhie na!

18. Mesoriẹ ihworho ezẹko e roro taghene aye i sabu rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ-ẹ? Me yi Baibol na ọ ta kpahen ọrana?

¹⁸ Ihworho ezẹko i rhe yono kpahen iruemru eduado i Jehova o vwori, ofẹn no mwu aye, aye ne roro, ‘Osolobrugwẹ o vwo omẹgbanhon omamọ, ohworho ọghoghanren omamọ, ọ jeghwai ha ekete oseseri omamọ, marhẹ mi ne ru rhiẹ ugbehian yen?’ Ọrẹn, omaran Osolobrugwẹ ọ guọlọre taghene ọwan i roro? Ẹjo. Jehova ọ guọlọre nẹ ọwan i ti kẹriẹ. Baibol na ọ tare taghene Osolobrugwẹ “o serabọ rẹn owuowọnwan usuẹn ọwan na-a.” (Acts 17:27) Osolobrugwẹ ọ guọlọre nẹ ọwan i ti kẹriẹ, o ji ve taghene “ọye nẹ ono ti kẹrẹ ọwan.”—James 4:⁠8.

19. (a) Marhẹ wu ne ru rhiẹ ugbehian Osolobrugwẹ? (b) Iruemru i Jehova ego yi mai jo?

¹⁹ Marhẹ wu ne ru rhiẹ ugbehian Osolobrugwẹ? Jesu ọrhọ ta: “Ọnana o mevirhọ arhọ i bẹmẹdẹ ọrẹ aye ine rhe ọwẹwẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro owu ọvo na, ọrhẹ ọrẹ wu dje rhe, Jesu Kristi.” (John 17:⁠3) Rhe yono ọke ephian, ne wu na sabu rhe i Jehova ọrhẹ i Jesu. Ọke ọrana, ne wu ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Jerẹ udje, ọwan i yonorin taghene “Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ.” (1 John 4:16) Ọrẹn, o ji vwo iruemru irhorhomu erọrọ buebun. Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene i Jehova ọye “Osolobrugwẹ arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e, ọ vuọnren rhẹ ẹguọlọ atamwu ọrhẹ urhomẹmro.” (Exodus 34:⁠6) Jehova omamọ ohworho ro mwuegbe rọ nọ harhomu. (Psalm 86:⁠5) Osolobrugwẹ o vwo erhionrin ọrhẹ atamwu. (2 Peter 3:9; Revelation 15:⁠4) We rhe yono i Baibol na, ne wu ne rhe kpahen iruemru irhorhomu erọrọ ro vwori.

20-22. (a) Marhẹ ọwan ine ru ti kẹrẹ Osolobrugwẹ ọrẹn a vwa mẹriẹ-ẹn? (b) Me wu ne ru, orhianẹ awọrọ i guọlọre ne wu dobọ uyono i Baibol ji?

²⁰ Marhẹ wu ne ru ti kẹrẹ Osolobrugwẹ ọrẹn wu vwa  mẹriẹ-ẹn? (John 1:18; 4:24; 1 Timothy 1:17) We rhe se kpahen i Jehova uvuẹn Baibol na, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene ọye Ohworho ro vi nyerẹn. (Psalm 27:4; Romans 1:20) Rẹ we yono kpahen i Jehova riaro rhọ na, ne wu ne vwo ẹguọlọ kpahiẹn jeghwai ti kẹriẹ rhọ.

²¹ Ne wu na mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova yẹ Ọsẹ ọwan. (Matthew 6:⁠9) Ọ yẹrẹ ọwan arhọ, ọ ji guọlọ nẹ ọwan i nyerẹn akpọ rọ mai rhomu. Ọrana yẹ oborẹ ọsẹ ro vwo ẹguọlọ ọ guọlọ harẹn emọyen. (Psalm 36:⁠9) Itiọrurhomẹmro, Baibol na ọ tare taghene wu na sabu rhiẹ ugbehian i Jehova. (James 2:23) Gbe rorie. Jehova rọ ma odjuwu ọrhẹ akpọ na, ọ guọlọre ne wu rhiẹ ugbehian yen!

²² Ihworho ezẹko i guọlọre ne wu dobọ uyono i Baibol ji. Nime ofẹn o mwu aye taghene wu ne wene ẹga ọnọ. Ọrẹn, we jenẹ ohworho owuorowu lẹrhuọ je rhiẹ ugbehian i Jehova-a. Ọye yẹ Ugbehian rọ mai rhomu wu na sabu vwo.

23, 24. (a) Mesoriẹ o fo ne wu rha nọ enọ? (b) Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²³ We rhe yono i Baibol na, ono vwo ekwakwa ezẹko wu vwe rhe fiotọre. Wu vwe jẹ ofa lẹrhuọ dobọji wu na nọ enọ yanghene nekpẹn userhumu-u. Jesu ọ tare taghene o fori nẹ ọwan i homariotọre jerẹ emọvwerhe. (Matthew 18:​2-4) Emọvwerhe a nọ enọ omamọ. Osolobrugwẹ ọ guọlọre ne wu mẹrẹn ẹkpahenrhọ harẹn enọ wu vwori. Omarana, gba dabu yono i Baibol na, ne wu sabu rhe urhomẹmro na.—Se Acts 17:⁠11.

²⁴ Izede rọ mai rhomu wu ne yono kpahen i Jehova, yẹ ọrẹ wu ne yono i Baibol na. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono oborẹ ọsoriẹ i Baibol na ọ vẹnẹ ẹbe erọrọ.