1, 2. (a) Nime wu rhe odẹ ohworho ro titiri, ọrana o mevirhọ taghene wu dabu rhe yi? Dje udje yi. (b) Me yẹ ihworho buebun e roro kpahen i Jesu?

O VWO ihworho buebun ri titiri omamọ uvuẹn akpọ na. Ọkezẹko, wu tobọ rhe odẹ ohworho ro titiri. Ọrẹn, nime wu rhe odẹ ye, o mevirhọ taghene wu ghini rhe ọrawọ-ọ. O mevirhọ taghene wu rhe ekwakwa ephian ri sekpahen akpenyerẹn yen ọrhẹ aruo ohworho rọ havwọ-ọ.

² Wu na sabu rhon kpahen i Jesu Kristi ne, dedevwo o nyerẹnren uvuẹn otọrakpọ na uvwre ẹgbukpe 2,000 ri vrẹn ne. Ọrẹn, ihworho buebun e rhe aruo ohworho ri Jesu ọ havwọ-ọ. Ihworho ezẹko a ta taghene ọye omamọ ohworho, erọrọ a ta taghene ọye ọmẹraro, awọrọ a jeghwai roro taghene ọye Osolobrugwẹ. Me wu rorori?—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 12.

3. Mesoriẹ ọ ghanren wu ne rhe i Jehova Osolobrugwẹ ọrhẹ i Jesu Kristi?

³ Orhiẹ oborẹ ọ ghanranren omamọ ne rhe urhomẹmro ro sekpahen i Jesu. Mesoriẹ? Baibol na ọ ta rẹn ọwan: “Ọnana o mevirhọ arhọ i bẹmẹdẹ ọrẹ aye ine rhe ọwẹwẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro owu ọvo na, ọrhẹ ọrẹ wu dje rhe, Jesu Kristi.” (John 17:⁠3) Itiọrurhomẹmro, wu rhe yono urhomẹmro ro sekpahen i Jehova ọrhẹ Jesu, wu na sabu nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn i Paradais. (John 14:⁠6) Habaye, we rhe yono kpahen i Jesu ọnọ ha userhumu wẹn, nime i Jesu o dje udje oborẹ ene nyerẹn lele ọrhẹ oborẹ ene ru vwo omamọ onyerẹnkugbe  rhẹ awọrọ. (John 13:​34, 35) Uvuẹn Urhomu-ẹmro 1, e yono urhomẹmro ro sekpahen Osolobrugwẹ. Vwana, ene yono kpahen oborẹ i Baibol na o yono kpahen i Jesu.

4. Me yẹ ẹmro na “Messiah” ọrhẹ “Kristi” i mevirhọ?

⁴ Ẹgbukpe buebun e ki vwiẹ i Jesu, Jehova o vive uvuẹn i Baibol na taghene ọye ono dje i Messiah na yanghene Kristi rhe. Ẹmro na “Messiah” o nẹ edjadjẹ i Hebrew rhe, “Kristi” orho nẹ edjadjẹ i Greek rhe. Edovan eva enana i mevirhọ ohworho rẹ Osolobrugwẹ ọ djẹha fọkiẹ ẹrhẹ oghẹnrensan. Messiah na ọnọ ha ive Osolobrugwẹ ephian te orugba. Jesu ọnọ ji sabu ha userhumu wẹn ekete ọke ọ havwọ na. E ki vwiẹ i Jesu, ihworho buebun ne roro, ‘Ọrọmo yo no rhiẹ i Messiah na?’

5. Idibo i Jesu i vwo imwẹro taghene Jesu yi Messiah na?

⁵ Idibo i Jesu i vwo imwẹro taghene i Jesu yi Messiah na. (John 1:41) Jerẹ udje, Simon Peter ọ ta rẹn i Jesu: “Wẹwẹ yi Kristi na.” (Matthew 16:16) Marhẹ ono ru sabu mwu ọwan ẹro taghene i Jesu yi Messiah na?

6. Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn nẹ aye i sabu vwrurhe i Messiah na?

⁶ E ki vwiẹ i Jesu, emẹraro Osolobrugwẹ i ya ekwakwa buebun ri na lẹrhẹ ihworho mẹrẹn i Messiah na vwrurhe. Marhẹ ọnana ono ru ha userhumu phia? Gba haye taghene a ta wẹn ne wu ya ha ohworho wu vwa ji mẹrẹn dẹ, nẹ ekete ihworho i vuọnren omamọ. Orhianẹ a dabu dje ohworho wa ya ha na fiotọre wẹn, nẹ ọnọ phẹrẹ wu ne vwrurhe yi. Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọ ha emẹraro na ta rẹn ọwan oborẹ i Messiah na ono ru ọrhẹ ekwakwa ri na phia riẹn. Orugba aruẹmẹrẹn erana, ọ ha userhumu rẹn ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn nẹ aye i mẹrẹnvwrurhe taghene i Jesu yi Messiah na.

7. Aruẹmẹrẹn eva ego yi djerie phia taghene i Jesu yi Messiah na?

 ⁷ Jene roro kpahen aruẹmẹrẹn eva. Ọrukaro, ẹgbukpe 700 e ki vwiẹ i Jesu, Micah nọ mẹraro taghene ene vwiẹ i Messiah na uvuẹn amwa ọkokamo owu re se Bethlehem. (Micah 5:⁠2) Avwaye ye ghini vwiẹ i Jesu! (Matthew 2:​1, 3-9) Ọreva, Daniel ọ ji mẹraro taghene i Messiah na ọnọ homaphia uvuẹn ẹgbukpe 29 C.E. (Daniel 9:25) Enana ghwai eva usuẹn aruẹmẹrẹn buebun ri djephia taghene i Jesu yi ghini Messiah na.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 13.

8, 9. Me yọ phiare ọke i Jesu o bromarhame, ro djerie phia taghene ọye yi Messiah na?

⁸ Jehova o djerie phia taghene i Jesu yi Messiah na. Osolobrugwẹ o veri taghene ọnọ yẹ i John ro Brọwanrhame oka rọ nọ sabu vwrurhe i Messiah na. Ọke ri Jesu o bru i John no bruie rhẹ ame uvuẹn Urhie i Jordan uvuẹn ẹgbukpe 29 C.E., John nọ mẹrẹn oka ọrana. Baibol na ọ ta rẹn ọwan oborẹ ọ phiare: “Ọke ro bromarhame hin, ogege Jesu no vẹnrẹn nẹ ame na; nughe! idjuwu na ni rhie firhọ, nọ mẹrẹn ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ rọ ruotọre jerẹ ilekuku, rọ dan mwuie. Nughe! Uvwele owu no nẹ idjuwu na rhe, nọ tare: ‘Ọnana Ọmọ mẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen, ọrẹ mi djẹha na.’ ” (Matthew 3:​16, 17) Ọke ri John o rhon jeghwai mẹrẹn oka ọnana, no rheri taghene i Jesu yi Messiah na. (John 1:​32-34) Ọke i Jehova o rhie ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ghwu i Jesu uvuẹn ẹdẹ ọrana, Jesu no rhiẹ i Messiah na. Jesu yẹ ohworho  Osolobrugwẹ ọ djẹre no rhiẹ Osun ọrhẹ Orodje.—Isaiah 55:⁠4.

⁹ Aruẹmẹrẹn i Baibol, ẹmro i Jehova, ọrhẹ oka Osolobrugwẹ ọ haphia ọke ri Jesu o bromarhame, i djephia taghene i Jesu yi Messiah na. Ọrẹn, bọgo yi Jesu o nurhe, aruo ohworho ọgo yi Jesu ọ havwọ? Jene yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ tare.

10. Me yi Baibol na ọ ta kpahen akpenyerẹn i Jesu ọ ki rhiẹ otọrakpọ na?

¹⁰ Baibol na ọ tare taghene i Jesu o nyerẹnren ọke jijiri obẹ odjuwu ọ ki rhiẹ otọrakpọ na. Micah ọ tare taghene i Messiah na o nẹ “ọke ahwanren rhe.” (Micah 5:⁠2) Jesus ọ tare ọgbọ buebun taghene ọye o nyerẹnren obẹ odjuwu, e ki vwiẹ ye uvuẹn otọrakpọ na. (Se John 3:13; 6:​38, 62; 17:​4, 5.) Jesu ọ ki rhiẹ otọrakpọ na, o vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova.

11. Mesoriẹ i Jesu ọ ghanren omamọ rẹn i Jehova?

¹¹ Jesu ọ ghanranren omamọ rẹn i Jehova. Mesoriẹ? Nime Osolobrugwẹ ọ ma i Jesu ọ ki ma kemru kemru re hẹrhẹre. Omarana, ne se i Jesu “ọmọ ọkpako emama ephian.” * (Colossians 1:15) Jesu ọ ji ghanren omamọ rẹn i Jehova, nime i Jehova ọvo yọ ha obọ ye ma yen. Ọnana yẹ ọsoriẹ e se yi “Ọmọyen owu ọvo rẹ ọye o vwori.” (John 3:16) Jesu ọvo yi Jehova ọ ha ma ekwakwa ephian re hẹrhẹre. (Colossians 1:16) Jesu ọvo ye seri “Ẹmro na,” nime ọye yi Jehova o dje urhomu nọ ha iyẹnrẹn ọrhẹ ọkpọvi vwe emakashe ọrhẹ ituakpọ.—John 1:⁠14.

12. Marhẹ ọwan i ru rhe taghene i Jehova ọrhẹ i Jesu e rhiẹ ohworho owu-u?

¹² Ihworho ezẹko i vwo imwẹro taghene i Jesu ọrhẹ Osolobrugwẹ ohworho owu. Ọrẹn, ọrana orhiẹ oborẹ i Baibol na ọ tare-e. Baibol na ọ tare taghene a ma i Jesu, ọnana no mevirhọ taghene i Jesu o vwo ọtonrhọ. Ọrẹn, Jehova rọ ma ekwakwa ephian o vwo ọtonrhọ-ọ.  (Psalm 90:⁠2) Jesu ro rhiẹ Ọmọ Osolobrugwẹ, ọ tobọ ha omayen vwanvwọn Osolobrugwẹ-ẹ. Baibol na o djerie fiotọre taghene Ọsẹ na ọ do ghwẹ Ọmọ na. (Se John 14:28; 1 Corinthians 11:⁠3.) Jehova ọvo yẹ Osolobrugwẹ rọ mai vwo omẹgbanhon. (Genesis 17:⁠1) Ọye yọ maido rọ jeghwai mai vwo omẹgbanhon uvuẹn odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na.—Se Iyẹnrẹn Ra Habaye 14.

13. Mesoriẹ i Baibol na ọ ta taghene i Jesu “ohọhọme ọrẹ Osolobrugwẹ a vwa mẹrẹn na”?

¹³ Jehova ọrhẹ i Jesu i wian kugbe ẹgbukpe buebun a ki ma idjuwu na ọrhẹ otọrakpọ na. Aye i vwo ẹguọlọ kpahen omomaye omamọ! (John 3:35; 14:31) Jesu ọ dabu hẹrokele iruemru ọsẹ ye, te erhirhiẹ i Baibol na o se yi “ohọhọme ọrẹ Osolobrugwẹ a vwa mẹrẹn na.”​—⁠Colossians 1:⁠15.

14. Marhẹ e ru vwiẹ ọmọ i Jehova ọghoghanren na rhiẹ onyakpọ?

¹⁴ Ọmọ ọghoghanren i Jehova, o vwo omwemẹ ro no nẹ odjuwu rhe, ne vwiẹ ye uvuẹn otọrakpọ na. Marhẹ ya sabu ru ọnana? Jehova nọ ha izede igbevwunu fi arhọ ọmọyen rhẹ oghwuvwiẹ ọgbọtọ owu ro vwo ji chọghọ re se Mary. Uvuẹn izede ọnana, Jesu orho vwo ọsẹ onyakpọ-ọ. Omarana, Mary no vwiẹ ọmọ rọ gbare, no se rie i Jesu.—Luke 1:​30-35.

15. Marhẹ ọwan ine ru sabu rhe i Jehova rhọ?

¹⁵ Wu na sabu yono kpahen i Jesu rhọ, akpenyerẹn yen, ọrhẹ iruemru enẹyen nyoma wu ne se ẹbe Matthew, Mark, Luke, ọrhẹ John. Ẹbe erana i nẹ iyẹnrẹn kpahen akpenyerẹn i Jesu. Nime, Jesu ọ họhọ Ọsẹ ye, oborẹ wu se kpahiẹn ọnọ ha userhumu wẹn rhe i Jehova rhọ. Ọnana yẹ ọsoriẹ i Jesu ọ ta: “Kohworho kohworho rọ mẹren mẹ ne, ọ ji mẹrẹn Ọsẹ na ne.”—John 14:⁠9.

16. Me yi Jesu o yono ihworho? Bọgo yẹ iyono i Jesu i nurhe?

 ¹⁶ Ihworho buebun i se i Jesu “Oyono.” (John 1:38; 13:13) Owu usuẹn ekwakwa re mai ghanren ro yono ihworho yẹ iyẹnrẹn esiri Uvie na. Me yẹ Uvie ọnana? Ọnana usun Osolobrugwẹ ro no sun akpọ na ephian nẹ obẹ odjuwu rhe, jeghwai ha ebrurhọ rẹn ihworho ri kerhọ Osolobrugwẹ. (Matthew 4:23) Kemru kemru ri Jesu o yono ihworho, i nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe. Jesu nọ tare: “Oborẹ mie yono rhẹ ọnẹmẹ-ẹ, ọrẹn ohworho ro djeri mẹ rhe, yo vworie.” (John 7:16) Jesu o rheri taghene i Jehova ọ guọlọre nẹ ihworho i rhon iyẹnrẹn esiri ọnana, taghene Uvie Osolobrugwẹ ono sun otọrakpọ na ephian.

17. Bọgo yi Jesu o yono ihworho? Mesoriẹ i Jesu ọ wian omamọ nọ sabu yono ihworho?

¹⁷ Bọgo i Jesu o yono ihworho? Ekete ephian rọ mẹrẹn ihworho. O yono ihworho uvuẹn ẹkwotọre ọrhẹ amwa sansan, ọko, eyi, oghwa ẹga, ọrhẹ uvuẹn eghwa ihworho na. Ọye o fiẹrorhọ taghene ihworho i bruie rhe-e. Ọye yo bru aye nya ọke ephian. (Mark 6:56; Luke 19:​5, 6) Jesu ọ wianren omamọ, ọ jeghwai ha ọke ọrhẹ omẹgbanhon ọnẹyen ha yono ihworho. Mesoriẹ? Nime, o rheri taghene Osolobrugwẹ ọ guọlọre no ru omaran, ọ jeghwai huvwele Ọsẹ ye ọke ephian. (John 8:​28, 29) Jesu ọ jeghwai ghwoghwo nime o vwo arodọmẹ kpahen ihworho. (Se Matthew 9:​35, 36.) Ọye ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ilori ẹga na i vwe yono urhomẹmro ro sekpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ Uvie yi-i. Omarana, nọ guọlọ ha userhumu rẹn ihworho buebun nẹ aye i rhon iyẹnrẹn esiri na.

18. Iruemru i Jesu ego yi mai jo?

¹⁸ Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho, ọ jeghwai vwo  ọdamẹ kpahen aye. O dje uruemru esiri phia, a jeghwai sabu tẹmro riẹn. Emọvwerhe dede i vwo omwemẹ rẹ aye ine ti kẹrẹ i Jesu. (Mark 10:​13-16) Jesu o brorhiẹn ọsoso ọke ephian. O vwo utuoma kpahen uruemru ọghware ọrhẹ osehiẹn. (Matthew 21:​12, 13) Uvuẹn ọke ọnẹyen, e ni emẹse sakamu, e ni aye taghene aye e fiemru-u. Ọrẹn, Jesu o brọghọ rhẹ emẹse oma ọke ephian. (John 4:​9, 27) Jesu o ghini vwo uruemru omeriotọre. Jerẹ udje, owuọwọn ẹdẹ owu, Jesu no ghwe aghwẹ idibo yi, ọnana owian ọvrẹn o ruẹ.—John 13:​2-5, 12-17.

19. Udje ọgo yo djerie phia taghene i Jesu o rhe oborẹ ihworho i ghini guọlọ, ọrhọ ji sa aye erhumu?

¹⁹ Jesu o rhe oborẹ ihworho i ghini guọlọ, ọ ji guọlọ ha userhumu rẹn aye. Ọ dabu dje ọnana phia ọke rọ ha omẹgbanhon Osolobrugwẹ simi ihworho izede igbevwunu. (Matthew 14:14) Jerẹ udje, ọhworhare owu ro kpomu oti, no bru i Jesu rhe, nọ ta riẹn: “Wu rha guọlọ, wu na sabu ru mẹ fon.” Emiamiamo ọrhẹ ojẹriọ ọhworhare ọnana no te i Jesu ẹhẹn. Aro ọhworhare na nọ dọn riẹn, nọ guọlọ ha userhumu riẹn. Omarana, Jesu nọ rionbọ ye, nọ hobọte ọhworhare na, nọ tare: “Mi guọlọre! Gba fon.” Oma ọhworhare na nọ gbanhonron! (Mark 1:​40-42) Wu na sabu ha ẹhẹn roro oborẹ oma ono ru ọhworhare na?

20, 21. Marhẹ i Jesu o ru rhiẹ omamọ udje ọrẹ a huvwele Osolobrugwẹ?

²⁰ Jesu o dje omamọ udje ra huvwele Osolobrugwẹ. O toro oborẹ ọ phiare yanghene oborẹ evwreghrẹn ye i rurie-e, ọ sẹrorẹ atamwu ro vwori kpahen Ọsẹ ye. Jerẹ udje, Jesu o ru ọdandan ọke rẹ Echu ọ damiẹ ni-i. (Matthew 4: 1-11) Ezẹko usuẹn ekrun i Jesu, e vwo imwẹro taghene i Jesu yi Messiah na-a, aye i ji ta taghene “iroro yi ọ gba-a,” udabọ erana, Jesu ọ dobọ owian Osolobrugwẹ ji-i. (Mark 3:21) Ọke evwreghrẹn yen a kparehasuiẹ, Jesu ọ ji sẹrorẹ atamwu ro vwori kpahen Osolobrugwẹ, ọ ha ẹkuọn vwe evwreghrẹn ye-en.—1 Peter 2:​21-23.

²¹ Ọke i Jesu ọ tobọ rioja jeghwai hwu, ọ sẹrorẹ atamwu ro vwori kpahen Osolobrugwẹ. (Se Philippians 2:⁠8.) Gbe roro ojẹriọ rọ dẹrughwaroghwu ẹdẹ ro hwu na. E mwu rien, iseri efian i mọrenfian banriẹn taghene ọ raphiẹ ihworho, iguẹnzọn efian i brorhiẹn kpe yi, ihworho i hariẹ djechẹẹ, isodja ni ha oja riẹ jeghwai kariẹn mwu orhan. O ki hwu nọ tare: “O rugba  ne!” (John 19:30) Ẹdẹ esa i Jesu o hwu hin, Jehova nọ rhọmeriẹn nẹ uhwu, nọ yẹriẹ ugboma ọrẹ ẹhẹn. (1 Peter 3:18) Ọkprughwre ezẹko a nyavrẹn, Jesu nọ rharhumu riẹ odjuwu, no “siyẹ obọrhe Osolobrugwẹ,” nọ jeghwai hẹrhẹ Osolobrugwẹ nọ haye mwu ẹrhẹ Orodje.—Hebrews 10:​12, 13.

22. Uphẹn ọgo yẹ ọwan i vwori nime i Jesu ọ sẹrorẹ atamwu kpahen Ọsẹ ye?

²² Nime i Jesu ọ sẹrorẹ atamwu ọnẹyen kpahen Ọsẹ ye, ọwan i vwo uphẹn re ne nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn Paradais, jerẹ oborẹ i Jehova o veri. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ uhwu i Jesu o ru rhie izede firhọ re ne nyerẹn bẹmẹdẹ.