Ta rẹn ame kpahen akpenyerẹn ọnọ.

E vwiẹre mẹ ẹgbukpe 1979 uvuẹn United States. Ọke mia ha ẹgbukpe esa, ọsẹ mẹ ọrhẹ izu ni fan orọnmo. Izu mẹ ọ mọrenren mẹ ghwanren lele irueruo ẹga itu i Jew, no ji fi mẹ rhẹ yeshivas ro rhiẹ isukuru itu i Jew. Ọke mia ha ẹgbukpe irhiruẹ, ame ni kwa riẹ Israel ye rhirhiẹ ẹgbukpe owu, ni mie riẹ isukuru uvuẹn amwa owu re se kibbutz. Ọke oru, mẹmẹ ọrhẹ izu mẹ ni kwa riẹ i Mexico.

Dedevwo i synagogue ọ ha uvuẹn okogho na-a, ọrẹn mie ji vwobọrhọ irueruo ẹga i Jew mẹ. Uvuẹn ẹdẹ i Sabbath ni mia ha ikado tuẹ, se eyaya ọfuanfon ame re se Torah, jeghwai nẹrhomo nyoma userhumu ọbe ẹrhomo mẹ re se siddur. Ọke ephian mia ta rẹn otu iklasi mẹ obẹ isukuru taghene ẹga mẹ yọ mai rhomu. Mie ji se i New Testament na dẹ-ẹ, rọ ta kpahen owian aghwoghwo ọrhẹ iyono Jesu Kristi. Itiọrurhomẹmro, izu mẹ o tiri mẹ orho taghene mi vwa damiẹ se yi-i, nime ofẹn o mwuie nẹ iyono ri havwiẹ i je rhe wene mẹ.

Mesoriẹ we brorhiẹn wu ne se i New Testament na?

Ọke mie te ẹgbukpe 17 ne, ni mi rharhumu riẹ United States ya tuẹn isukuru mẹ rhọ, ne mi sabu ruotọre. Oboran yẹ ugbehian mẹ owu rọ tare taghene ọye Olele Kristi, ọ ta mẹ taghene mi sabu nyerẹn omamọ akpọ orhianẹ mie rhe i Jesu-u.

Ni mi kpahenrhọ riẹn, “Ihworho ri vwo imwẹro kpahen i Jesu i beghe vru ne.”

Nọ nọren mẹ, “Wu tobọ se i New Testament na ne?”

Ni mi tare, “Ẹjo.”

Nọ tare, “Orho rhiẹ omaran, nọyẹ ughẹnghẹn wu havwọ na, nime wa kpahanrhọ emru wu wa dabu rhe fiotọre.”

Ẹmriẹn ọ dare mẹ omamọ, nime mi rheri dẹn taghene emru akpa mi rha kpahenrhọ emru mi vwa dabu rhe fiotọre. Fọkiẹ ọrana, ni mi ha i Baibol ọnẹyen riẹ oboghwa jeghwai se obọrẹ New Testament na.

Marhẹ oborẹ wu se mẹrẹn o ru hobọto?

O gberi mẹ unu ọke mia mẹrẹnvwrurhe taghene itu Jew yi ya New Testament na. Habaye, ọke mia dabu fiomarhọ isese na, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene i Jesu ohworho esiri, onyẹ i Jew ro vwo omeriotọre rọ nọ ha userhumu rẹn ihworho, ukperẹ ono sehiẹn aye. Mi tobọ riẹ ekete ra sẹrorẹ ẹbe rhọ ya guọlọ ẹbe ri ta kpahiẹn. Ọrẹn, o vwo owuorowu usuẹn ẹbe enana ri sabu yẹ imwẹro taghene Jesu yẹ i Messiah na-a. Ezẹko a tobọ ta taghene ọye yẹ Osolobrugwẹ, iroro ọrana o serhọ ha mẹ-ẹ. Gbe rorie, ọrọmo yi Jesu ọ nẹrhomo vwe, ọ nẹ riẹn vwe omobọ ye? Habaye, Jesu o hwuru. Ọrẹn, Baibol na ọ ta kpahen Osolobrugwẹ: “Wu vwe hwuẹ-ẹ.” *

Marhẹ wu ru fi ebẹnbẹn erana kparobọ?

Urhomẹmro ọ vwọ wọnrọn hasuẹ omaye-en, omarana ni brorhiẹn mi na guọlọ urhomẹmro na. Ni mi nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ nẹ ọmudu mẹ rhẹ oviẹ, ọnana yẹ ọke ukaro mia nẹrhomo mi vwa ha ọbe ẹrhomo mẹ ruiruo. O jiri-i, ọke mia nẹrhomo hin, ihworho ni ha obọ kanren ighwe mẹ. Baghini Iseri Jehova awanva. Aye ni yẹre mẹ ọbe aye e yono ihworho. Nyoma userhumu ọbe ọnana ọrhẹ ẹmro ẹta kugbe rhẹ Iseri Jehova ọke ephian, ni mi vwo ekwerhọ taghene a bọn imwẹro aye kpahen i Baibol na. Jerẹ udje, Iseri Jehova na e vwo imwẹro taghene Jesu ọ ha usuẹn Isolobrugwẹ Esa ri Tan Kugbe-e, ukpomaran ọye “Ọmọ Osolobrugwẹ,” * ọrhẹ “ọtonrhọ emama ọrẹ Osolobrugwẹ.” *

O jiri-i, ni mi ghwẹrioma riẹ Mexico, ni mie lele Iseri Jehova yono kpahen aruẹmẹrẹn ri sekpahen i Messiah na. O gberi mẹ unu ọke mia mẹrẹn aruẹmẹrẹn buebun ri sekpahiẹn. Udabọ ọrana, mi ji vwo ẹhẹn eveva. Ni mie roro: ‘Jesu ọvo yẹ aruẹmẹrẹn na i sekpahen?’ ‘Orhianẹ ọ gemai ruẹ vwo?’

Me yọ lẹrheruọ vwo imwẹro kpahen iyono na?

Iseri Jehova na i dje aruẹmẹrẹn sansan mẹ rẹ ohworho rọ gemai ruẹ ọnọ jọ sabu rugba. Jerẹ udje, ọmẹraro Micah ọ mẹraro rhotọre emrẹ ẹgbukpe ri ghwẹ 700 taghene ene vwiẹ i Messiah na uvuẹn Bethlehem ọrẹ Judea. * Ọrọmo yọ nọ sabu dje ekete re ne vwiẹ ye? Isaiah ọ yare taghene ene kpe i Messiah na jerẹ oborẹ e kpe ohi, ọrẹn ene sien rhẹ ekete re siẹn edafe rhọ. * Oma i Jesu yẹ aruẹmẹrẹn enana e rugba.

Emru rọ kẹta rọ lẹrhere mẹ vwo imwẹro yẹ uvwioghwa ri Jesu o nurhe. Baibol na ọ tare taghene Messiah na ono nẹ uvwioghwa Orodje David rhe. * Ọke ahwanren, itu i Jew a sẹrorẹ iyẹnrẹn ekete ohworho o nurhe rhẹ ekete odjahen ọrhẹ afiede, omarana orhianẹ i Jesu o nẹ uvwioghwa i David rhe-e, manẹ evwreghrẹn i Jesu a ta phia! Ọrẹn, aye a sabu ru tomara-an, nime Jesu ọ dabu fiẹ uvwioghwa i David dẹn. Otu ihworho buebun i tobọ seyi “Ọmọ i David.” *

Uvuẹn ẹgbukpe 70 C.E nọyẹ ẹgbukpe 37 a vrẹn ọke i Jesu o hwu hin, isodja i Rome ni ghwọghọ i Jerusalem, omarana iyẹnrẹn ra sẹrorẹ uvwioghwa ihworho i nurhe rhọ ni vruru yanghene ghwọghọ. Omarana na sabu mẹrẹn i Messiah na vwrurhe, Messiah na ọnọ homaphia bọmọke ẹgbukpe 70 C.E. ono te.

Marhẹ irherhe ọnana o ru hobọto?

Uvuẹn Deuteronomy 18:18, 19, a mẹraro taghene Osolobrugwẹ ọnọ ha ọmẹraro rọ họhọ i Moses mwu uvuẹn Israel. Osolobrugwẹ ọrhọ ta, “Kohworho kohworho rọ vwọ kerhọ ẹmro mẹ rọ nọ ta nyoma odẹ mẹ, ọravwọ ọnọ nẹ iyẹnrẹn omayen ha mẹ.” Ọsoso i Baibol na mi dabu yono, ọ lẹrhere mẹ vwo imwẹro taghene Jesu ọrẹ Nazareth na yẹ ọmẹraro ọrana.