1-3. (a) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 5:4-6, ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha nẹ irueruo ọkon? (b) Mesoriẹ ana sabu ta taghene uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn ọ haso “urhi ọrẹ i Kristi na”?

JEHOVA OSOLOBRUGWẸ o vwo utuoma kpahen aruẹ irueruo ọkon ephian. (Se Psalm 5:4-6.) Ọye o ghini vwo utuoma kpahen uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn, ro rhiẹ ọdandan ọghwaghwa! Fọkime ọwan Iseri Jehova, na hẹrokele i Jehova jeghwai vwo utuoma kpahen uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn, a vwa ji ha uphẹn rẹn ihworho ri vwo uruemru ọrana ni rhirhiẹ ukoko na-a.—Rom. 12:9; Heb. 12:15, 16.

² Uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn ọ kparehasuẹ “urhi ọrẹ i Kristi na”! (Gal. 6:2) Mesoriẹ a ta omaran? Jerẹ oborẹ e yono vrẹn ne, urhi ọrẹ i Kristi na, nọyẹ ọsoso oborẹ i Jesu o yonorin nyoma ẹmro ọrhẹ udje, a bọnriẹn kpahen ẹguọlọ jeghwai hobọtua orhienbro ọsoso. Fọkime urhi ọnana yo suẹn Ilele Kristi, aye na damoma sẹrorẹ emọvwerhe jeghwai lele aye nyerẹn izede ro djephia taghene aye i ghini vwo ẹguọlọ kpahen aye. Ọrẹn uruemru aghwa ọnana, uruemru ufiuvwele, osehiẹn rọ lẹrhẹ ọmọ na roro taghene e vwo ẹguọlọ kpahiẹ-ẹn.

³ Ọrẹ omemwurhọ, uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn, uruemru ro kerabọ, rọ ji hobọte Ilele Kristi. Mesoriẹ? “Evwọkon ọrhẹ ihworho ra phiẹ ihworho rhọ” ne buẹnrhọ, ezẹko ina sabu damoma ruẹ uvuẹn ukoko na. (2 Tim. 3:13) Habaye, imizu ezẹko uvuẹn ukoko na i ru lele ojemẹ ugboma aye jeghwai vwobọrhọ irueruo aghwa ọnana ne. Jene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ uruemru ọnana o rhiẹ ọdandan ọghwaghwa. Orho ru, ene yono kpahen oborẹ ekpako ukoko  ine ruo, orhianẹ owuọwan uvuẹn ukoko na o ruẹ ọdandan ọghwaghwa tobọ te uruemru ra gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn, ene ji yono kpahen oborẹ emiemọ ine ru sẹrorẹ emọ aye. *

4-5. Mesoriẹ uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn o rhiẹ ọdandan haso ọmọ na?

⁴ Uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn, ọ hobọte ihworho rọ phia riẹn ọke jijiri. Ọ ha ẹkuọn vwe ohworho rọ phia riẹn na, ekrun ọnẹyen ọrhẹ imizu uvuẹn ukoko rọ havwọ. Irueruo ọnana ọdandan ọghwaghwa.

⁵ Ọdandan haso ọmọvwerhe na. * Ọnana ọdandan rọ ha ẹkuọn vwe awọrọ ji lẹrhẹ aye rioja. Jerẹ oborẹ ene yono uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ọro gbe emọvwerhe aghwa, ọ ha ẹkuọn vwe ọmọ na izede rọ rhua omiamiamo sa. Ọ phiẹ ọmọ na rhọ, jeghwai lẹrhiẹ je vwo omefuon. Ana vi sẹrorẹ emọvwerhe nẹ abọ irueruo ọkon ọnana, emọvwerhe re ji gbe aghwa ne, i guọlọ urhebro ọrhẹ userhumu.—1 Thess. 5:14.

6-7. Marhẹ uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn, o rhiẹ ọdandan haso ukoko na ọrhẹ igọmẹti?

⁶ Ọdandan haso ukoko na. Ohworho uvuẹn ukoko na ro vwo uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn, ọ rhua ephien vwe ukoko na. (Matt. 5:16; 1 Pet. 2:12) Obiomurun ra na ta taghene ukoko na ọ hobọtua uruemru ọnana, fọkime Ilele Kristi buebun a “damoma sẹrorẹ esegburhomẹmro” aye! (Jude 3) Ọwan i vwa ha uphẹn rẹn iruedandan ri vwa ghwẹriẹ nẹ aye i daji uvwre ọwan jeghwai ha ephien vwe odẹ i Jehova ọrhẹ ukoko na-a.

⁷ Ọdandan haso igọmẹti. O fori nẹ Ilele Kristi họghọ rẹn “ihworho ri vwo omẹgbanhon usun.” (Rom. 13:1) Ọwan e djephia taghene a họghọ rẹn igọmẹti ọke arha huvwele irhi aye. Owuọwan uvuẹn ukoko na ọrhọ kparehaso urhi igọmẹti, jerẹ ọke ohworho orho vwobọrhọ uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn, o ruẹ ọdandan haso igọmẹti. (Haye vwanvwọn Acts 25:8.) Dedevwo ekpako ukoko e vwo omẹgbanhon aye ina ha irhi owuorowu mwu-u, ọrẹn aye i vwe rhurhu ihworho ri vwobọrhọ irueruo aghwa ọnana-a. (Rom. 13:4) Oruọdandan na ọnọ rioja ọdandan yen.—Gal. 6:7.

8. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha nẹ ọdandan rẹ ruẹ hasuẹ awọrọ?

⁸ Ọrọ maido, ọdandan haso Osolobrugwẹ. (Ps. 51:4) Ohworho orho ruẹ ọdandan hasuẹ onyakpọ ọrọrọ, o ji ruẹ ọdandan hasuẹ i Jehova ne. Jerẹ udje, roro kpahen Urhi ri Jehova ọ yẹ emọ Israel. Urhi na ọ tare taghene ohworho rọ ghwa ọreva ye re, o ruẹ ọdandan hasuẹ i Jehova. (Lev. 6:2-4) Omaran ọ ji havwọ, ohworho uvuẹn ukoko na ro gbe ọmọvwerhe aghwa jeghwai lẹrhẹ ọmọ na je vwo ẹhẹn ro totọre, o ruẹ ọdandan hasuẹ i Jehova. Ọravwọ ọ ha ephien vwe odẹ i Jehova. Fọkiẹ ọrana, o fori ne brorhiẹn kpe ohworho ro gbe ọmọvwerhe aghwa, fọkime ọnana ọdandan ọghwaghwa haso i Jehova.

9. Iyẹnrẹn ego ri ni Baibol na rhe yẹ ukoko i Jehova i fomu phia ne uvwre ẹgbukpe ezẹko rhe na, mesoriẹ?

 ⁹ Ẹgbukpe ezẹko rhe na, ukoko i Jehova i fomẹ ẹbe buebun phia ne ri ta kpahen uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn. Jerẹ udje, irhomu-ẹmro ri ha uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrhẹ Awake! i ta kpahen oborẹ ihworho ra gba gbọfanrhiẹn ine ru nyerẹn ghele emiamiamo iroro, oborẹ awọrọ ina ha userhumu rẹn aye lele, ọrhẹ oborẹ emiemọ ine ru sabu sẹrorẹ emọ aye. E yono ekpako ukoko ne kpahen oborẹ aye ina sabu ru orhianẹ ohworho o ruẹ ọdandan ọnana. Ukoko na o vwo oniso kpahen oborẹ ekpako e ruẹ ohworho ro vwobọrhọ uruemru ọrana. Mesoriẹ? Neneyo ekpako na i sabu kwaphiẹ ẹmro na rhọ lele urhi ọrẹ i Kristi na.

10-12. (a) Me yẹ ekpako ukoko a karorhọ ọke aye a kwaphiẹ ẹmro ri sekpahen edandan eghwaghwa rhọ, me yẹ aye e kiki roro kpahan? (b) Lele oborẹ ọ ha uvuẹn James 5:14, 15, me yẹ ekpako ukoko na a damoma ruẹ?

¹⁰ Ekpako ukoko arha ghwọghwu ohworho ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa, aye a karorhọ taghene urhi ọrẹ i Kristi na ọ guọlọre nẹ aye i dje ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na, jeghwai ruẹ oborẹ ọgbare uvuẹn ukẹro i Jehova. Fọkiẹ ọnana, aye na jomarhotọre roro kpahen ekwakwa buebun ọke aye i rhe rhon taghene ohworho o ruẹ ọdandan ọghwaghwa. Ekpako ukoko na yi mai vwo owian ra na sẹrorẹ erufon odẹ Osolobrugwẹ. (Lev. 22:31, 32; Matt. 6:9) Aye i ji vwo ọdamẹ okokodo kpahen oborẹ imizu ukoko na ine ru ti kẹrẹ i Jehova, omarana aye na damoma ha userhumu ọrhẹ urhebro rẹn ihworho ri ruẹ ọdandan ọghwaghwa.

¹¹ Habaye, orhianẹ oruọdandan na ọ ha uvuẹn ukoko na, ekpako ukoko na damoma ha userhumu riẹn nọ sabu kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova rhọ. (Se James 5:14, 15.) Olele Kristi rọ ha arudo ruẹ ọdandan ọghwaghwa ọ họhọ ohworho ro kpomẹ. Ọnana no mevirhọ taghene orho vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova-a. * Omarana, ekpako na i họhọ idọkitọ. Aye a damoma lẹrhẹ oma “ọro kpomẹ na [nọyẹ ọro ruẹ ọdandan na nọ] gbanhon.” Urhebro i Baibol rẹ aye i yẹriẹ ọnọ sabu ha userhumu riẹn kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ Osolobrugwẹ rhọ, ọrẹn ọrana ọnọ sabu phia orhianẹ ọ ghini ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe.—Acts 3:19; 2 Cor. 2:5-10.

¹² Itiọrurhomẹmro, owian ekpako ukoko ọ gbanhonron omamọ. Aye a damoma hẹrote igegede Osolobrugwẹ ri ha otọre aye. (1 Pet. 5:1-3) Aye i guọlọre nẹ imizu ukoko na i vwo ẹhẹn ro totọre. Fọkiẹ ọnana, aye ne kiki kpare idjaghwẹ orhianẹ aye i rhonrin taghene owuọwan uvuẹn ukoko na o ruẹ ọdandan ọghwaghwa, jerẹ ọrẹ a gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn. Roro kpahen enọ ri ha ọtonrhọ  idjaghwẹ 13,  15, ọrhẹ  17.

13-14. O fori nẹ ekpako ukoko i nẹ iyẹnrẹn rẹn igọmẹti kpahen ẹmro ro sekpahen ohworho rọ gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn? Djeyi fiotọre.

 ¹³ O fori nẹ ekpako ukoko i nẹ iyẹnrẹn rẹn igọmẹti kpahen ẹmro ro sekpahen ohworho rọ gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn? Ee. Uvuẹn ekete re jurhi kpahen erhirhiẹ ọnana, ekpako ukoko a damoma nyalele urhi na nyoma aye a nẹ iyẹnrẹn rẹn igọmẹti orhianẹ ohworho o gbe ọmọvwerhe aghwa. (Rom. 13:1) Aruẹ irhi erana a haso urhi Osolobrugwẹ-ẹ. (Acts 5:28, 29) Omarana, ekpako ukoko i rhe rhon aruẹ  iyẹnrẹn ọrana, aye na guọlọ ọkpọvi mie Oghọn Ukoko ogege nẹ aye i sabu rhe oborẹ aye ine ruo.

¹⁴ Ekpako ukoko e rhe lele emọ ra gba gbọfanrhiẹn, eri vwiẹre aye, ọrhẹ awọrọ ri rhe kpahen ẹmro na tẹmro, aye na yẹ aye imwẹro taghene aye ina sabu nẹ iyẹnrẹn rẹn igọmẹti. Ọrẹn, me yẹ ekpako ukoko ine ruo orhianẹ owuọwan uvuẹn ukoko na yo ruẹ aruẹ ọdandan ọnana, habaye ihworho ephian uvuẹn amwa na i rhe kpahiẹn? O fori nẹ ohworho rọ nẹ iyẹnrẹn na o roro taghene ọ rhua ephien vwe odẹ Osolobrugwẹ ne? Ẹjo. Ohworho ro ruẹ ọdandan na yọ ha ephien vwe odẹ i Jehova.

15-16. (a) Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Timothy 5:19, mesoriẹ o fo nẹ ekpako ukoko na i vwo te iseri awanva nẹ aye i ki ha oruọdandan guẹnzọn? (b) Me yẹ ekpako ukoko e ruẹ ọke aye i rhe rhon taghene owuọwan uvuẹn ukoko na ọ gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn?

 ¹⁵ Mesoriẹ o fo nẹ ekpako ukoko i vwo te iseri awanva nẹ aye i ki ha ohworho ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa guẹnzọn? Fọkime ọnana ọ ha usuẹn oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen. Ohworho na orho kwe rhian ọdandan ye-en, ekpako ukoko na, na guọlọ iseri awanva neneyo aye i sabu guẹnzon na izede ro serhọ. (Deut. 19:15; Matt. 18:16; se 1 Timothy 5:19.) Ọnana no mevirhọ taghene ana vi mẹrẹn iseri awanva vwẹre, na ki sabu nẹ iyẹnrẹn na rẹn igọmẹti? Ẹjo. Fọkime, ekpako na yanghene awọrọ i rha nẹ iyẹnrẹn orusọ na rẹn igọmẹti, aye a hasuẹ urhi-i.

¹⁶ Ekpako ukoko i rhe rhon taghene owuọwan uvuẹn ukoko na ọ gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn, aye na nyalele irhi igọmẹti jeghwai ta rẹn aye kpahiẹn, habaye aye ne brorhiẹn sẹ aye ina ha ọravwọ guẹnzọn yanghene aye i haye guẹnzọ-ọn. Orhianẹ ohworho na ọ tenren, ekpako na ne roro kpahen oborẹ iseri na i tare. Ohworho rọ ha ẹmro na phia ọrhẹ ọwọrọ rọ mẹrẹn oborẹ ọ phiare na, i rha sabu se oseri kpahen urhomẹmro ẹmro na, ekpako ukoko na na ha umẹ mwuẹ ro no guẹnzọn na. * Orhianẹ aye a mẹrẹn oseri ọrọrọ-ọ, ọrana o mevirhọ taghene ohworho rọ nẹ iyẹnrẹn na ọ mọronfia-an. Ekpako ukoko na i rheri taghene ọravwọ o ruẹ ọdandan rọ rhua ẹkuọn vwe awọrọ. Aye ina rha hobọtua ihworho ra ha ẹkuọn riẹn na. Habaye, ekpako ukoko na ina ji dabu rhe ni ohworho rọ gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn na sua, neneyo ọ jọ rhọ ha ẹkuọn vwe awọrọ uvuẹn ukoko na obaro na.—Acts 20:28.

17-18. Me yẹ owian ekpako ukoko re guẹnzọn ọdandan?

 ¹⁷ Me yẹ owian ekpako ukoko re guẹnzọn ọdandan? Ẹmro na “ẹzẹnguon” o mevirhọ taghene ekpako ukoko ye suẹn yanghene ha awọrọ guẹnzọ-ọn, aye i vwe ji brorhiẹn sẹ igọmẹti ina vi ha oja riẹ ọro ruẹ ọdanda-an. Ekpako ukoko i vwa hasuẹ irhi re jiri-i; aye i fiẹrorhọ taghene igọmẹti yi rhe oborẹ aye ina ha oja riẹ ihworho ri kparehaso urhi lele. (Rom. 13:2-4; Titus 3:1) Ukpomaran, ekpako ukoko ye brorhiẹn yanghene ni ohworho sua sẹ ọnọ ji sabu daji uvuẹn ukoko na.

¹⁸ Ekpako ukoko re guẹnzọn ọdandan a ha userhumu rẹn imizu ukoko na vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Baibol na ọ ha userhumu rẹn aye brorhiẹn sẹ ohworho rọ gba ọmọvwerhe gbọfanrhiẹn na ọ ghini ghwẹriẹ ne. Ọravwọ orho kwe ghwẹriẹ-ẹ, ne le yi nẹ ukoko jeghwai ghwoghwie taghene ọye rhẹ Oseri Jehova ghwomara-an. (1 Cor. 5:11-13) Ọrẹn,  ọravwọ ọrhọ ghwẹriẹ, ọnọ sabu daji uvuẹn ukoko na. Ekpako ukoko ina ta riẹn taghene ọkezẹko ọrhọ sabu mwuovwan ro no vwo ẹrhẹ uvuẹn ukoko na-a. Fọkiẹ ọdamẹ rẹ ekpako i vwo kpahen emọvwerhe ukoko na, aye ina sabu ta rẹn emiemọ uvuẹn odjahen nẹ aye i sẹrorẹ emọ aye nẹ abọ ohworho ọrana. Ekpako ukoko i rha kpare idjaghwẹ enana, aye i damoma ruie neneyo aye i ja rha ha ẹkuọn rẹn ihworho re ru sọ na.

19-22. Me yẹ emiemọ ina sabu ru nẹ aye i sẹrorẹ emọ aye? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹⁹ Ayọmo yi vwo owian aye ina hẹrote emọ? Emiemọ. * “Emọ uku ro nẹ obẹ i Jehova rhe.” (Ps. 127:3) Are yi vwo ohwan ra na hẹrote emọ na. Me yẹ are ina sabu ru nẹ are i sẹrorẹ emọ na?

²⁰ Ọrukaro, yono riarorhọ kpahen uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn. Yono kpahen aruẹ ihworho ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn ọrhẹ ena rẹ aye a ha phiẹ emọ na rhọ. Dabu djokarhọ erhirhiẹ ri mwuofẹn. (Prov. 22:3; 24:3) Karorhọ taghene uvuẹn erhirhiẹ buebun, ọravwọ ohworho rẹ ọmọ na o rheri rọ ji hẹroso.

²¹ Ọreva, rhe lele emọ enọ dabu tẹmro kugbe.  (Deut. 6:6, 7) Ji rha dabu kerhọ aye. (Jas. 1:19) Karorhọ taghene emọvwerhe ra gba ruẹ irueruo ọnana, a zofẹn rẹ aye ina nẹ iyẹnrẹn oborẹ ọ phiare. Aye ina sabu zofẹn taghene e vwo imwẹro kpahen aye-e, yanghene ohworho rọ gbare aye vwobọrhọ irueruo na ọ djofẹn mwu aye taghene aye i kudu. Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene emru ọ sọre, ha ona nọ enọ ri na lẹrhẹ aye tẹmro, ne wu ji dabu kerhọ ẹkpahenrhọ aye.

²² Ọresa, yono emọ enọ. Yono aye kpahen ehware sekpahen oborẹ aye i ghwanren te ne. Yono aye oborẹ aye ina ta jeghwai ru orhianẹ ohworho ọ guọlọ ha abọ te oghọn oma aye izede ro vwo serhọ. Ha iyẹnrẹn rẹ ukoko i Jehova ọ haphia ha sẹrorẹ emọ enọ.—Se ekpeti na “ Yono Oma Ọrhẹ Emọ Enọ.”

23. Ukẹro ọgo ya ha ni uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn, onọ ọgo ya na kpahenrhọ uvuẹn uyono rọ ha kpahen ọnana?

²³ Re rhiẹ Iseri Jehova na, ọwan e ni uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn rhiẹ emru aghwa ọrhẹ ọdandan ọghwaghwa. Ra mẹriẹn taghene urhi ọrẹ i Kristi na yo suẹn ukoko na, e vwe rhurhu ihworho ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹ-ẹn, a vwa ji sẹrorẹ aye nẹ abọ ojẹriọ ro nerhumu ọdandan aye-e. Ọrẹn, me ya na sabu ru, na ha userhumu rẹn ihworho ra gba ruẹ irueruo ọnana ne? Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ kpahenrhọ ye.