1. Ekwakwa eva ego ya na sabu vwo imwẹro kpahen?

JEHOVA OSOLOBRUGWẸ o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ra ga ye. Nẹ ọtonrhọ me te ọke ọnana. Ọye o ji vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso. (Ps. 33:5) Ana sabu vwo imwẹro kpahen ekwakwa eva enana: (1) Ọ miamo i Jehova oma ọke erhe sehiẹn idibo yi. (2) Ọye ọnọ ha oja riẹ ere sehiẹn ihworho. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọrukaro uvuẹn ẹko irhomu-ẹmro enana, * ọwan i yonorin taghene Urhi ri Jehova ọ nyoma i Moses yẹ emọ Israel, a bọnriẹn kpahen ẹguọlọ. O jiririe nẹ ihworho i brorhiẹn ọsoso, maido harẹn ihworho ri na ja sabu chochọn oma aye. (Deut. 10:18) Urhi na ọ dabu dje oborẹ i Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen idibo yi te.

2. Enọ ego ya na kpahenrhọ?

² Urhi Moses o toba ẹgbukpe 33 ọke i Kristi, ọke ra ha ukoko Ilele Kristi mwu. Ilele Kristi i mẹrẹn userhumu nẹ urhi ra bọn kpahen ẹguọlọ rọ ji hobọtua orhienbro ọsoso? Ee! Ilele Kristi i vwo urhi ọkpokpọ. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene kiki yono kpahen urhi ọkpokpọ ọnana. Orho ru na na kpahenrhọ enọ enana: Mesoriẹ ana sabu ta taghene urhi ọnana a bọnriẹn kpahen ẹguọlọ? Mesoriẹ ana ta taghene ọ hobọtua orhienbro ọsoso? Uvuẹn urhi ọnana, marhẹ eri vwo omẹgbanhon usun ine ruẹ awọrọ lele?

3. Jerẹ oborẹ Galatians 6:2 ọ hunute, me yẹ “urhi ọrẹ i Kristi na” o sekpahen?

³ Se Galatians 6:2. Ilele Kristi i ha otọre “urhi ọrẹ i Kristi  na.” Jesu ọ ya irhi sansan rẹ idibo yi ina nyalele-e, ọrẹn ọ yẹrẹ aye ọkpọvi sansan, ekama ọrhẹ iruemru-urhi ri ne sun aye. “Urhi ọrẹ i Kristi na” o sekpahen kemru kemru ri Jesu o yonorin. Na sabu vwẹruọ urhi ọnana rhọ, jene yono riarorhọ.

4-5. Marhẹ i Jesu o yono ihworho lele, ọkiọgo yi Jesu o yono ihworho?

⁴ Marhẹ i Jesu o yono lele? Ọrukaro, o yono ihworho nyoma oborẹ ọ tare. Ẹmro i Jesu o vwo omẹgbanhon fọkime ọ ta urhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ, o yono kpahen oborẹ obọdẹn arhọ o mevirhọ, jeghwai yono taghene Uviẹ Osolobrugwẹ yọ nọ sabu simi ituakpọ nẹ aruẹ oja ephian. (Luke 24:19) Jesu o ji yono nyoma udje. Nyoma oborẹ o nyerẹn akpọ ye lele, no dje udje rẹn idibo yi.—John 13:15.

⁵ Ọkiọgo yi Jesu o yono ihworho? O yono ihworho ọke ro ghwoghwo uvuẹn otọrakpọ na. (Matt. 4:23) O ji yono idibo yi ogege a rhọmiẹ nẹ uhwu rhe. Jerẹ udje, ọ homaphia rẹn ẹko idibo ezẹko ri joma bun ghwẹ 500—no jurhi rẹn aye nẹ aye i ye “ruẹ idibo.” (Matt. 28:19, 20; 1 Cor. 15:6) Ra mẹriẹn taghene Jesu yẹ urhomu rẹn ukoko na, no ji yono idibo yi ọke ọye ọ tobọ ghwẹrioma riẹ odjuwu hin. Jerẹ udje, emrẹ ẹgbukpe 96 ọke i Kristi, Jesu nọ ha ọkpọvi rẹn ọnyikọ John nọ ha uduẹharhaghwẹ ọrhẹ urhebro rẹn Ilele Kristi ra djẹha.—Col. 1:18; Rev. 1:1.

6-7. (a) Bọgo ya ya iyono i Jesu rhọ? (b) Marhẹ ọwan ine ru huvwele urhi ọrẹ i Kristi na?

⁶ Bọgo ya ya iyono i Jesu rhọ? Obẹ i Matthew, Mark, Luke ọrhẹ John i nẹ iyẹnrẹn kpahen ekwakwa buebun ri Jesu ọ tare jeghwai ru ọke rọ ha otọrakpọ na. Ekete ri hẹrhẹre uvuẹn obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn i Baibol na a ha userhumu rẹn ọwan sabu vwẹruọ iroro i Jesu rhọ, fọkime ẹhẹn ọfuanfon na yọ ha userhumu rẹn ihworho ri yarẹ aye, habaye aye i ji vwo “iroro i Kristi.”—1 Cor. 2:16.

⁷ Oborẹ e yonorin: Iyono i Jesu i ta kpahen erhirhiẹ ephian uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Omarana, urhi ọrẹ i Kristi na ọ hobọte kemru kemru re ruẹ uvuẹn oghwa, obẹ iruo, obẹ isukuru ọrhẹ uvuẹn ukoko na. Ọwan ina sabu yono urhi ọnana nyoma re ne se, jeghwai roro kodo kpahen obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn i Baibol na. Ọwan a huvwele urhi ọnana nyoma re ruẹ  lele ọkpọvi, ekama ọrhẹ iruemru-urhi ri ha uvuẹn ẹbe i Baibol na. Arha huvwele urhi ọrẹ i Kristi na nọyẹ a huvwele Osolobrugwẹ ẹguọlọ ọwan, fọkime kemru kemru ri Jesu o yonorin i nẹ obẹ i Jehova rhe.—John 8:28.

8. Me ya bọn urhi ọrẹ i Kristi na kpahen?

⁸ Arha bọn oghwa rhẹ omamọ esiri, ihworho re rhirhiẹ uvuien na sabu vwo omefuon ọrhẹ ẹhẹn ro totọre. Omaran ọ ji havwọ, omamọ urhi ọ lẹrhẹ ihworho ra nyalelie vwo omefuon ọrhẹ ẹhẹn ro totọre. A bọn urhi ọrẹ i Kristi na kpahen esiri rọ mai rhomu kparobọ, nọyẹ ẹguọlọ. Mesoriẹ a ta omaran?

9-10. Idje ego yi djephia taghene ẹguọlọ yo mwu i Jesu ruẹ kemru kemru, marhẹ ene ru sabu hẹrokelie?

⁹ Ọrukaro, ẹguọlọ yo mwu i Jesu ruẹ kemru kemru ro ruru. Ẹguọlọ yo mwu ohworho dje aruẹdọn yanghene arodọmẹ phia. Aruẹ arodọmẹ ọnana yo mwu i Jesu yono otu buebun, simi ere kpomẹ, ghẹrẹ erẹ orhọmo o kpe, jeghwai rhọmọ eri hwuru. (Matt. 14:14; 15:32-38; Mark 6:34; Luke 7:11-15) Dedevwo ekwakwa enana i ha ọke ọrhẹ omẹgbanhon i Jesu, ọye o mwuegbe rọ nọ ha edamẹ awọrọ karo rẹn enẹyen. Izede rọ mai ghanren ri Jesu o dje ẹguọlọ phia, yẹ ọrẹ ọ ha arhọ ye kpahontọre hwu rẹn ọwan.—John 15:13.

¹⁰ Oborẹ e yonorin: Ana sabu hẹrokele i Jesu nyoma ana ha edamẹ awọrọ karo rẹn erẹ ọwan. Ana ji sabu hẹrokelie nyoma re ne dje aruẹdọn okokodo rẹn ihworho ri ha okogho re ghwoghwo. Ọwan a nyalele urhi ọrẹ i Kristi na ọke aruẹdọn orho mwu ọwan ghwoghwo jeghwai yono awọrọ iyẹnrẹn esiri na.

11-12. (a) Me yo djephia taghene Jehova o ghini vwo ọdamẹ kpahen ọwan? (b) Marhẹ ọwan ine ru hẹrokele ẹguọlọ i Jehova?

¹¹ Ọreva, Jesu o dje ẹguọlọ Ọsẹ ye phia. Uvwre ọke i Jesu ọ wian owian Uvie na, o dje oborẹ i Jehova o vwo ọdamẹ okokodo te rẹn ihworho ra ga ye. Haba ekwakwa erọrọ, Jesu o yono ihworho urhomẹmro ọnana: Ọwan owuowu i ghanranren harẹn Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu. (Matt. 10:31) Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ harhomu ohworho rọ ghwẹriẹre jeghwai rharhumu rhiẹ ukoko na. (Luke 15:7, 10) Jehova o dje ẹguọlọ ye phia rẹn ọwan nyoma ro tiobọnẹ Ọmọyen no hwu fọkiẹ ọdandan ọwan.—John 3:16.

¹² Oborẹ e yonorin: Marhẹ ọwan ine ru sabu hẹrokele ẹguọlọ i Jehova? (Eph. 5:1, 2) O fori na ha ukẹro ọghoghanren ni imizu ukoko na, o ji fo ne rhiabọ dede “ogegede ro vruru” rọ rharhumu bru i Jehova rhe. (Ps. 119:176) Ana sabu djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na, nyoma ra na ha ọke ọrhẹ omẹgbanhon ọwan sa aye erhumu maido uvuẹn ọke ọkanromẹ. (1 John 3:17) Erhe dje ẹguọlọ rẹn awọrọ, ọwan a huvwele urhi ọrẹ i Kristi na.

13-14. (a) Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn John 13:34, 35, urhi ọgo yi Jesu o je rẹn idibo yi, mesoriẹ ọnana o rhiẹ akama ọkpokpọ? (b) Marhẹ ene ru huvwele akama ọkpokpọ na?

¹³ Ọresa, Jesu o jurhi rẹn idibo yi nẹ aye i dje ẹguọlọ ro nẹ ẹhẹn rhe phia. (Se John 13:34, 35.) Akama ọnana ọkpokpọ, fọkime Jesu ọ guọlọre ne dje aruẹ ẹguọlọ rọ vẹnẹ ẹguọlọ rẹ emọ Israel i djephia ọke i Jehova ọ yẹ aye Urhi na, nọyẹ ọrẹ ene vwo ẹguọlọ kpahen imizu uvuẹn ukoko na jerẹ oborẹ Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. O fori ne dje ẹguọlọ ọnana nẹ ẹhẹn rhe. * O fori ne  vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na tobọ ghwẹ oma ọwan. Ene vi vwo ẹguọlọ kpahen aye omamọ te erhirhiẹ re ne vwo omwemẹ re ne hwu rẹn aye, jerẹ oborẹ i Jesu o ru rẹn ọwan.

¹⁴ Oborẹ e yonorin: Marhẹ ene ru huvwele akama ọkpokpọ na? Izede owu yẹ ọrẹ ana sẹrerhumuji edamẹ omobọ fọkiẹ imizu ọwan. O fori ne vwo omwemẹ re ne hwu rẹn imizu ọwan jeghwai ha userhumu rẹn aye uvuẹn izede ekokamo erọrọ. Jerẹ udje, erhe vwo omwemẹ ra na kpare omizu rọ kpako ne rhiẹ uyono ọke ephian, yanghene vwo omwemẹ ra na sẹrerhumuji edamẹ omobọ na sabu ruẹ oborẹ ọnọ merhen ereva ọwan oma, yanghene na ha ọke omeronmo ọwan ha userhumu rẹn ihworho ri dẹrughwaroghwu oghwọghọ kpregede, nọyẹ a huvwele urhi ọrẹ i Kristi na. Habaye, ọwan a ji lẹrhẹ ukoko na rhiẹ ekete rẹ ihworho ephian ine vwo omefuon ọrhẹ ẹhẹn ro totọre.

15-17. (a) Marhẹ irueruo i Jesu i ru djephia taghene ọye o brorhiẹn ọsoso? (b) Marhẹ ene ru hẹrokele i Jesu?

¹⁵ Uvuẹn i Baibol na, “orhienbro ọsoso” o mevirhọ uruemru re ruẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre izede ro djephia taghene e vwe ni awọrọ ruẹ-ẹ. Mesoriẹ ana ta taghene urhi ọrẹ i Kristi na ọ hobọtua orhienbro ọsoso?

¹⁶ Ọrukaro, roro kpahen oborẹ irueruo i Jesu o ru djephia taghene o brorhiẹn ọsoso. Ilori ẹga ọke i Jesu i vwo utuoma kpahen ihworho ri vwe rhiẹ itu i Jew, aye a ha ukẹro sakamu ni itu i Jew ghemeghe, aye i vwa ji họghọ rẹn emẹse-e. Ọrẹn, Jesu ọ ha ukẹro ẹdẹre nẹ ihworho ephian. Jesu o rhiabọ dede ihworho ri vwe rhiẹ itu i Jew ri vwo esegburhomẹmro kpahiẹn. (Matt. 8:5-10, 13) O ghwoghwo rẹn aruẹ ihworho ephian, tobọ te edafe ọrhẹ ivwiegbere. (Matt. 11:5; Luke 19:2, 9) Jesu o phien emẹse yanghene ru aye gbalogbalo-o. Ọrẹn, o dje ọghọ phia rẹn emẹse, tobọ te emẹse rẹ awọrọ i nirin sakamu.—Luke 7:37-39, 44-50.

¹⁷ Oborẹ e yonorin: Ọwan ina sabu hẹrokele i Jesu nyoma re ne lele ihworho ephian nyerẹnkugbe, jeghwai ghwoghwo rẹn aruẹ ihworho ephian udabọ ekete aye i nurhe yanghene ẹga aye a nya. Ehworhare Ilele Kristi, a nyalele udje yi nyoma aye a họghọ rẹn emẹse. Erhe ruẹ ekwakwa enana, nọyẹ a nyalele urhi ọrẹ i Kristi na.

18-19. Me yi Jesu o yonorin kpahen orhienbro ọsoso, me yẹ ọnana o yonirin ọwan?

¹⁸ Ọreva, roro kpahen oborẹ i Jesu o yonorin kpahen ẹzenguon ọsoso. O yono idibo yi iruemru-urhi ri na ha userhumu rẹn aye lele awọrọ nyerẹn izede ro serhọ. Jerẹ udje, roro kpahen Urhi Oro na. (Matt. 7:12) Ọwan ephian i guọlọre ne lele ọwan nyerẹn izede ro serhọ. Omarana, o fori ne lele awọrọ nyerẹn izede ro serhọ. Erhe ruẹ omaran, ono ji mwu awọrọ ruie rẹn ọwan. Ọrẹn, me ye ne ruo orhianẹ e sehiẹn ọwan? Jesu o ji yono idibo yi nẹ aye i hẹrosuẹ i Jehova taghene ono “brorhiẹn ọsoso rẹn ihworho ra viẹ bruie te ason te uvo.” (Luke 18:6, 7) Ẹmro erana i mevirhọ ive: Osolobrugwẹ ọwan ro brorhiẹn ọsoso o rheri taghene ọwan a dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn uvuẹn ẹdẹ ri koba enana, ono ji brorhiẹn ọsoso rẹn ọwan uvuẹn ọke ro serhọ.—2 Thess. 1:6.

¹⁹ Oborẹ e yonorin: Arha nyalele iruemru-urhi ri Jesu o yonorin, ene lele awọrọ nyerẹn izede ro serhọ. Habaye, erhe rhiẹ ihworho re sehiẹn uvuẹn akpọ Echu, ana sabu mẹrẹn urhebro nẹ urhomẹmro ọnana  taghene Jehova ono brorhiẹn ọsoso rẹn ọwan.

20-21. (a) Marhẹ yẹ ihworho ri vwo omẹgbanhon usun ine ruẹ awọrọ lele? (b) Marhẹ yẹ esa ine dje ẹguọlọ okokodo phia lele, marhẹ yẹ esẹ ine ruẹ emọ aye lele?

²⁰ Marhẹ yẹ urhi ọrẹ i Kristi na ọ guọlọre nẹ eri vwo omẹgbanhon usun i ruẹ awọrọ lele? Ra mẹriẹn taghene ẹguọlọ ya bọn urhi ọrana kpahen, ihworho ri vwo omẹgbanhon usun ina vi hẹrote erẹ aye suẹn, jeghwai dje ẹguọlọ phia rẹn aye. O fori nẹ aye i karorhọ taghene Kristi ọ guọlọre ne dje ẹguọlọ phia izede ephian.

²¹ Uvuẹn ekrun na. O fori nẹ esa i vwo ẹguọlọ kpahen ane aye “jerẹ oborẹ Kristi ọ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen ukoko na.” (Eph. 5:25, 28, 29) Esa ọnọ vi hẹrokele ẹguọlọ okokodo ri Kristi o djephia nyoma rọ nọ ha edamẹ aniẹ karo rẹn enẹyen. Ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn harẹn ehworhare ezẹko nẹ aye i dje aruẹ ẹguọlọ ọnana phia, fọkime uvuẹn ekete aye i nurhe ihworho e vwo uruemru re dje ẹguọlọ phia jeghwai brorhiẹn ọsoso-o. Ọnọ sabu bẹn nẹ aye i wene iruemru ibiobiomu enana, ọrẹn o fori nẹ aye i ru ewene enana neneyo aye i sabu nyalele urhi ọrẹ i Kristi na. Esa ro djẹ aruẹ ẹguọlọ ọnana phia, aniẹ ọnọ họghọ riẹn. Ọsẹ ro ghini vwo ẹguọlọ kpahen emọyen, ọ vwọ ha ẹkuọn vwẹ aye nyoma oborẹ ọ ta jeghwai ruẹ-ẹ. (Eph. 4:31) Ukpomaran, o dje ẹguọlọ ọrhẹ ekwerhọ ye phia izede ri na lẹrhẹ emọyen vwo omefuon ọrhẹ ẹhẹn ro totọre. Aruẹ ọsẹ ọrana, emọyen ina họghọ riẹn jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn.

22. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Peter 5:1-3, ọrọmo yo vwo “igegede” na, marhẹ ye ne ruẹ aye lele?

²² Uvuẹn ukoko na. O fori nẹ ekpako ukoko i karorhọ taghene “igegede” na rhẹ  erẹ aye-e. (John 10:16; se 1 Peter 5:1-3.) Ẹmro na “igegede Osolobrugwẹ,” “harẹn Osolobrugwẹ,” ọrhẹ “ihworho Osolobrugwẹ,” ọ karorhọ ekpako na taghene Jehova yo vwo igegede na. Jehova ọ guọlọre na dabu hẹrote igegede yi. (1 Thess. 2:7, 8) Oma ọ merhen i Jehova kpahen ekpako ukoko ra fuevwan wian owian aye. Imizu ukoko na e ji dje ẹguọlọ rẹn aruẹ ekpako enana jeghwai họghọ rẹn aye.

23-24. (a) Me yẹ ekpako ukoko ina sabu ru orhianẹ owuọwan uvuẹn ukoko na o ruẹ ọdandan ọghwaghwa? (b) Me yo fori nẹ aye i karorhọ?

²³ Me yo fori nẹ ekpako ukoko i ru orhianẹ ohworho o ruẹ ọdandan ọghwaghwa? Owian aye ọ vẹnẹ ọrẹ iguẹnzọn ọrhẹ ekpako ri havwiẹ uvuẹn Israel ọke ahwanren. Uvuẹn otọre Urhi ọrana, ehworhare ra ha mwu i vwo omẹgbanhon aye ina kwaphiẹ ẹmro ri vwe sekpahen ogame i Jehova rhọ. Ọrẹn uvuẹn urhi ọrẹ i Kristi na, owian ekpako na ọrẹ aye ina hẹrote orusọ ro surhobọmwu ogame i Jehova. Aye i mẹrẹnvwrurhe taghene Osolobrugwẹ ọ yẹ igọmẹti omẹgbanhon nẹ aye i kwaphiẹ ẹmro urhi ọrhẹ amwa rhọ. Ọnana o sekpahen omẹgbanhon aye ine mwu ihworho rhẹ ekanron jeghwai ta rẹn aye nẹ aye i kwa eho.—Rom. 13:1-4.

²⁴ Me yẹ ekpako ukoko ina sabu ru orhianẹ owuọwan uvuẹn ukoko na o ruẹ ọdandan ọghwaghwa? Aye a ha i Baibol na dabu ni ẹmro na sua jeghwai brorhiẹn. Aye a karorhọ taghene a bọn urhi ọrẹ i Kristi na kpahen ẹguọlọ. Ẹguọlọ yo mwu aye roro kpahen onọ ọnana: Me yo fori ne ru na sabu ha userhumu rẹn ohworho uvuẹn ukoko na re ruẹ ọdandan haso? Sekpahen ohworho ro ruẹ ọdandan na, ẹguọlọ no mwu ekpako na roro sẹ: Ọ ghwẹriẹ nẹ? Ana sabu ha userhumu riẹn kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova rhọ?

25. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁵ Oma ọ merhen ọwan taghene a ha otọre urhi ọrẹ i Kristi na! Ọwan ephian uvuẹn ukoko na i rha damoma nyalelie, na na sabu vwo ẹguọlọ kpahen omomọwan jeghwai mẹrẹn omefuon. Ọrẹn, ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ rẹ “evwọkon” ine “biomurhọ biomurhọ.” (2 Tim. 3:13) O fori na rha dẹrẹ ọke ephian. Marhẹ ukoko na ono ru sabu dje orhienbro ọsoso i Jehova phia ọke aye arha dẹrughwaroghwẹ uruemru ra gba emọvwerhe gbọfanrhiẹn? Ana kpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.