1. Mesoriẹ imizu ọwan ezẹko i vwa sabu yono?

INYENANA ihworho a wian gbanhan nẹ aye i sabu mẹrẹn igho aye ina hẹrote edamẹ aye. Imizu ọwan buebun a wian inọke buebun nẹ aye i sabu hẹrote edamẹ ekrun aye. Awọrọ a ghwọghọ inọke buebun ẹdukwẹdẹ riẹ ekete aye a wian ji ghwẹrioma sa. Ihworho buebun a hẹrote oma aye nyoma aye a wian ewian egbogbanhon. Owuọwọn orho te, oma nọ ghwọghọ imizu enana ra wian gbanhan na! Fọkime oma ọ ghwọgherẹ aye ne, aye i vwa rha sabu yono-o.

2. Ọkiọgo wa mẹrẹn uphẹn yono?

² Itiọrurhomẹmro, ana vi guọlọ ọke yono, nọyẹ dabu yono i Baibol na ọrhẹ ẹbe Ukoko na. Onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova kugbe arhọ i bẹmẹdẹ re ne vwo o surhobọmwien! (1 Tim. 4:15) Ihworho ezẹko a vẹnrẹn urhiọke omamọ kẹdẹkẹdẹ ọke oghwa na ọrhọ fọ nẹ aye i sabu yono, ọrhẹ ọke ẹhẹn aye ọrhọ ji kpokpọ. Awọrọ a ha inọke ezẹko ekete ọrhọ fọ ne uvuẹn owuọwọn yono ji roro kodo kpahen oborẹ aye i yonorin na.

3-4. Ewene ego ye ruru sekpahen ekwakwa re se jeghwai nẹ, mesoriẹ?

³ O vwo ẹfro-o, wu kweri taghene orhiẹ oborẹ ọ ghanranren na guọlọ ọke yono. Ọrẹn, me yo fori ne yono kpahen? Wu na sabu ta, ‘O vwo ekwakwa buebun re ne yono kpahen, mi vwa mẹrẹn ọke se aye ephia-an.’ Ihworho ezẹko a sabu se ọsoso ẹbe ukoko na, jeghwai ni ividio na ephian, ọrẹn imizu na buebun i vwa mẹrẹn ọke sabu ruẹ enana-a. Ugboma Usuon na o rhe kpahen ọnana. Fọkiẹ ọnana, na ha ọkpọvi phia ro vwo ji jiri na taghene e ti nẹ ekwakwa ra ha phia, nọyẹ ere fomurun ọrhẹ eri ha itanẹti.

⁴ Jerẹ udje, e vwe rhe fomu ọbe na Yearbook of Jehovah’s Witnesses ghwomara-an, ra mẹriẹn taghene ana sabu  mẹrẹn iyẹnrẹn buebun ra bọn ọwan gbanhan uvuẹn jw.org^® ọrhẹ JW Broadcasting^® ra ha phia kibiamo kibiamo. Oghwa Odẹrẹ ọrhẹ Awake! ra ha rẹn ihworho uvuẹn aghwoghwo na nẹ esa ọvo uvuẹn ẹgbukpe na. E ruẹ ewene enana na sabu mẹrẹn ọke ruẹ ekwakwa erọrọ ri vwe sekpahen ogame i Jehova-a. Ọrẹn e ru ewene enana na sabu mẹrẹn ọke tẹnrovi “ekwakwa ri mai ghanren.” (Phil. 1:10) Jene yono oborẹ ene ru brorhiẹn oborẹ ọ mai ghanren ọrhẹ oborẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ uyono i Baibol omobọ ọwan.

5-6. Ẹbe ego yo fori na dabu yono?

⁵ Me ye ne kiki yono? O fori na rha ghwọghọ ọke yono i Baibol na kẹdẹkẹdẹ. E ti nẹ uchunu eghwẹmro i Baibol re se uvuẹn isese i Baibol uvuẹn uyono re ruẹ kọkprughwre kọkprughwre, neneyo a sabu mẹrẹn ọke roro kodo jeghwai guọlọ iyẹnrẹn erọrọ kpahen oborẹ e seri na. Ẹkẹ ọwan orhiẹ ọrẹ ene se ọsoso ọbe na-a, ọrẹn ọrẹ ana lẹrhẹ iyẹnrẹn i Baibol na te ẹhẹn ọwan jeghwai ti ọwan kẹrẹ i Jehova rhọ.—Ps. 19:14.

⁶ Me ya na ji dabu yono kpahen? Itiọrurhomẹmro, o fori ne mwuegbe Oghwa Odẹrẹ ọrhẹ ọbe ra ha ruẹ Uyono i Baibol Ukoko, kugbe ẹbe erọrọ ra ha ruẹ uyono re ruẹ uvuẹn ọkprughwre na. O ji fo ne se Oghwa Odẹrẹ ọrhẹ Awake! ra ha ruiruo uvuẹn aghwoghwo na.

7. O fori nẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre orhianẹ a vwa sabu ha ọsoso ekwakwa re fomẹ phia uvuẹn iwẹbsaiti ọwan ọrhẹ JW Broadcasting ruiruo?

⁷ Wu na sabu ta, ‘Orhoma, nẹ ọsoso ekwakwa ri ha uvuẹn iwẹbsaiti ọwan, jw.org, ọrhẹ era ha phia uvuẹn JW Broadcasting vwo? Aye i bunrun omamọ!’ Gbe roro kpahen udje ọnana: O vwo emaren buebun uvuẹn ekete ra riẹ emaren. Ihworho re riẹ avwaye ya riẹ emaren, i sabu riẹ i kemru kemru ri ha avwaye-e. Omarana, aye ni na sanọ ọro jerẹ aye. Omaran ọ ji havwọ, orhianẹ wu sabu se ọsoso ekwakwa ri ha uvuẹn itanẹti-i, wu vwe jenẹ ẹhọn o seriotọre-e. Ukpomaran se yanghene nughe erẹ omẹgbanhuọn o teri. Jene yono kpahen oborẹ uyono o mevirhọ ọrhẹ oborẹ ene ru mẹrẹn erere nie rhe.

8. Idjaghwẹ ego ya na kpare ọke re yono Oghwa Odẹrẹ na, erere ego ya na mẹrẹn?

⁸ Uyono o mevirhọ ọrẹ ene fioma ọwan rhọ oborẹ ese ji dabu tẹnrovie, na sabu yono emru nie rhe. Uyono ọ vrẹn ọrẹ a ghwai ruẹ ẹzẹkoko ọsoso ọbe na, jeghwai djokarhọ ẹkpahenrhọ sansan. Jerẹ udje, ọke we mwuegbe rhẹ Oghwa Odẹrẹ, kiki se ẹzẹkoko rọ ha ọtonrhọ urhomu-ẹmro na. Orho ru, gbe se urhomu-ẹmro ro suẹn uyono na, urhomu-ẹmro oghwẹmro owuowu ọrhẹ enọ okarorhọ na. Orho ru, gba jomarhotọre se urhomu-ẹmro na. Djokarhọ ihwẹmro ri ha udjoghwẹ owuowu, rọ homaphia uvuẹn ọtonrhọ udjoghwẹ na. Ihwẹmro na, ọnọ ha userhumu wẹn rhe oborẹ udjoghwẹ na ọ ta kpahan. We rhe se urhomu-ẹmro na, roro kpahen oborẹ udjoghwẹ owuowu o ru hobọtua urhomu-ẹmro oghwẹmro na, ọrhẹ urhomu-ẹmro ro suẹn uyono na. Djokarhọ ẹmro wu vwe rhe fiotọre ọrhẹ ihwẹmro wu ji guọlọ dabu rhe fiotọre.

9. (a) Mesoriẹ o fo na dabu kpomavi rẹn ekete i Baibol sansan ọke erhe ruẹ uyono Oghwa Odẹrẹ, marhẹ ene ruie lele? (b) Jerẹ oborẹ Joshua 1:8 ọ tare, me yo fori na haba isese i Baibol ọwan?

⁹ Erhe yono Oghwa Odẹrẹ na uvuẹn uyono, ọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ i Baibol na. Omarana, dabu kpomavi rẹn ekete i Baibol na, maido ere ne se ọke erhe  yono Oghwa Odẹrẹ na uvuẹn uyono. Ji dabu djokarhọ oborẹ ẹmro ezẹko uvuẹn ekete re seri na, e ru hobọtua ihwẹmro ri ha uvuẹn udjoghwẹ na. Habaye, ha ọke roro kodo kpahen ekete i Baibol wu seri na, jeghwai roro kpahen oborẹ wu ne ru ha aye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ.—Se Joshua 1:8.

10. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Hebrews 5:14, mesoriẹ o fo nẹ emiemọ i ha ọke yono emọ aye oborẹ e ruẹ uyono omobọ lele ji guọlọ emru fiotọre ọke aye ruẹ ogame ekrun?

¹⁰ Itiọrurhomẹmro, emiemọ i guọlọre nẹ Ogame Ekrun aye e ruẹ kọkprughwre kọkprughwre nọ merhen emọ aye oma. Ọrẹn, o fori nẹ emiemọ i karorhọ taghene orhiẹ kọkprughwre kọkprughwre yẹ aye ine ruẹ emru oghẹnrensa-an. Dedevwo ekrun ina sabu djiroro aye ine ni JW Broadcasting yanghene bọn oborẹ ọ họhọ owọ i Noah, ọ ji ghanren nẹ aye i yono emọ aye oborẹ e ruẹ uyono omobọ lele. O fori nẹ emiemọ i yono emọ aye oborẹ e mwuegbe uyono ukoko lele, jerẹ oborẹ aye ine ru guọlọ ẹkpahenrhọ harẹn enọ ra nọren aye obẹ isukuru. (Se Hebrews 5:14.) Aye i rha ghwọghọ ọke yono kpahen irhomu-ẹmro sansan obẹ oghwa, aye ni na sabu vwẹruọ oborẹ ana haphia uvuẹn uyono ukoko, emẹvwa ọrhẹ emẹvwa eduado, nime e vwe ni ividio uvuẹn aye ọke ephia-an. Itiọrurhomẹmro, oborẹ uyono na ono jiri te, o sekpahen oborẹ emọ na i ghwanren te ọrhẹ uruemru aye.

11. Mesoriẹ ọ ghanren ne yono ihworho ra ha i Baibol yono oborẹ aye ine ruẹ uyono omobọ ro mwidjẹn lele?

¹¹ O ji fo nẹ ihworho ra ha i Baibol yono i rhe oborẹ e ruẹ uyono omobọ aye. Ọke aye e kiki tuẹn uyono i Baibol rhọ, oma ọ merhen ọwan ọke aye arha djokarhọ ẹkpahenrhọ enọ ri ha uvuẹn ọbe aye yono, yanghene ọbe ra ha ruẹ uyono i Baibol Ukoko. Ọrẹn, o fori ne yono emọ uyono i Baibol ọwan oborẹ aye ine ru guọlọ irhomu-ẹmro iyono erọrọ, ọrhẹ oborẹ aye ine ru uyono omobọ ro mwidjẹn lele. Izede ọnana, ebẹnbẹn i rha homaphia aye ni ne rhe oborẹ aye ina sabu ru, ukperẹ aye ina zẹ bru awọrọ uvuẹn ukoko na ogege.

12. Ẹkẹ ego ya na sabu bru te oma ọwan ọke erhe yono?

¹² We rhe vwo ẹguọlọ kpahen uyono-o, wu na sabu rhe roro taghene wu mẹrẹn omamerhomẹ nẹ uyono ọnọ-ọ. Ọrẹn, wu na sabu mẹrẹn omamerhomẹ nie rhe. Wu na sabu ruẹ uyono na kpẹtẹ ọtonrhọ, orho ru gba ha ọke ba ye. Bru ẹkẹ te oma. Itiọrurhomẹmro,  o fori nẹ ẹkẹ ọwan no rhiẹ oborẹ ene ru ti kẹrẹ i Jehova. Erere ra na mẹrẹn ogege, ọnọ sabu rhiẹ ọrẹ ana mẹrẹn ẹkpahenrhọ onọ ra nọren ọwan yanghene obẹnbẹn re vwori.

13. (a) Dje kpahen idjaghwẹ rẹ uphuphẹn ọnọ kpare nọ sabu chochọn esegburhomẹmro ọnẹyen obẹ isukuru. (b) Marhẹ wu ne ru nyalele urhebro rọ ha uvuẹn Colossians 4:6?

¹³ Jerẹ udje, wẹwẹ uphuphẹn ro ji riẹ isukuru? Ọsoso ihworho iklasi ọnọ ina sabu vwo imwẹro kpahen uyono ekwakwa ri varhe. Wu na sabu vwo ẹhẹn wu na chochọn uyono i Baibol na, ọrẹn ọkezẹko ni we roro taghene wu sabu ruie-e. Ne wu sabu ruẹ ọnana, a guọlọ omamọ egbemwuo! Wu na sabu vwo iroro eva ri na lẹrhuọ ruẹ ọnana: (1) ọrẹ wu na bọn imwẹro wu vwori taghene Osolobrugwẹ yọ ma ekwakwa ephian gbanhon ọrhẹ (2) ọrẹ wu ne yono oborẹ wu ne ru sabu chochọn urhomẹmro na fiotọre. (Rom. 1:20; 1 Pet. 3:15) Wu na sabu kiki nọ oma, ‘Mesoriẹ ihworho iklasi mẹ a ta taghene aye i vwo imwẹro kpahen ekwakwa ri varhe?’ Orho ru, gba dabu guọlọ ẹkpahenrhọ na uvuẹn ẹbe ukoko na. Ne wu sabu chochọn oborẹ wu vwo imwẹro kpahen, ọ vwọ bẹ-ẹn. Ihworho buebun i vwo imwẹro kpahen ekwakwa ri varhe, nime ohworho aye a họghọ riẹn yọ ta rẹn aye. Wu rha guọlọ ekete owu yanghene eva ọvo dje rẹn aye, ọnọ sabu ha userhumu rẹn aye rhe urhomẹmro na.—Se Colossians 4:6.

14-16. (a) Me wu na sabu ru ne wu rhe kpahen ọbe i Baibol wu vwa dabu rhe kpahen bi? (b) Ha ekete i Baibol ra hunute na dje oborẹ wu ne ru vwẹruọ ọbe i Amos riarorhọ. (Jeghwai se ekpeti na “ Guọlọ Ihwẹmro ri ha Uvuẹn i Baibol na.”)

¹⁴ Gbe rorie taghene uvuẹn uyono ukoko ra guọlọ ruẹ, e vwo ẹkwaphiẹrhotọre re ne se jeghwai ta kpahen ọbe i Baibol owu rẹ ọhworhare owu usuẹn ehworhare re se emẹraro ekokamo na ọ yare, ọkezẹko wa dabu rhe yi-i. Udjoghwẹ ọrukaro wu na kpare ọrẹ wu ne vwo oruru wu ne rhe kpahen oborẹ ọmẹraro na ọ yare. Marhẹ wu ne ruẹ ọnana lele?

¹⁵ Ọrukaro nọ oma: ‘Me mi rhe kpahen ohworho rọ ya ọbe na? Ọye aruẹ ohworho ọgo, bọgo yo rhirhiẹre, owian ọgo yọ wianren?’ Ekete ohworho na o nurhe ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ ọsoriẹ ọ ha aruẹ ẹmro yanghene idje ezẹko ruiruo. We rhe se i Baibol na, guọlọ ẹmro ezẹko ri dje kpahen uruemru ohworho rọ ya ọbe i Baibol na.

¹⁶ Ọrọ ha kpahiẹn, wu na mẹrẹn erere wu rhe rhe ọke ra ya ọbe na. Wu na sabu ruẹ ọnana nyoma wu na guọliẹ uvuẹn “Table of the Books of the Bible” rọ ha oberhumu i New World Translation of the Holy Scriptures. Habaye, wu na sabu se ekete rọ ta kpahen emẹraro ọrhẹ irodje rọ ha Appendix A6 uvuẹn Baibol na. Orhianẹ ọbe i Baibol we yono ọ ta kpahen aruẹmẹrẹn sansan, ono rhomu wu rha guọlọ riarorhọ kpahen erhirhiẹ ihworho na ọke ra ya ọbe ọrana. Iruemru ọrhẹ irueruo esọsọ ego yẹ emẹraro na a guọlọ kpọviẹ? Ọye rhẹ ayọmo yi nyerẹnren ọke rọ ya ọbe na? Na sabu vwẹruọ iyẹnrẹn enana rhọ, ana sabu se ẹbe i Baibol erọrọ. Jerẹ udje, na sabu vwẹruọ oborẹ ọ phia ọke ọmẹraro Amos o nyerẹn, wu na mẹrẹn erere wu rhe se eghwẹmro ezẹko uvuẹn ọbe 2 Kings ọrhẹ 2 Chronicles, ri ha uvuẹn ekete ra rionbọrhọ uvuẹn Amos 1:1. Habaye, ono ji rhomu wu rhe se eyaya i Hosea, ro rhiẹ ohworho ro nyerẹnren uvuẹn ọke Amos. Ọsoso iyẹnrẹn enana ina ha userhumu wẹn rhe, ji vwẹruọ oborẹ ọ phiare uvwre ọke ọmẹraro Amos. —2 Ki. 14:25-28; 2 Chron. 26:1-15; Hos. 1:1-11; Amos 1:1.

17-18. Ha idje uvuẹn idjaghwẹ enana, yanghene idje omobọ ọnọ dje kpahen oborẹ oniso re vwo kpahen iyẹnrẹn ekokamo, ono ru ha userhumu wẹn riamerhen uyono i Baibol omobọ ọnọ.

¹⁷ O fori ne wu se i Baibol na rhẹ ẹhẹn wu ne yono riarorhọ. Jerẹ udje, gbe rorie taghene we se ọbe i Zechariah urhomu-ẹmro 12 rọ ta kpahen uhwu i Messiah na. (Zech. 12:10) Ọke we se te oghwẹmro 12, ne wu seri taghene “ekrun oghwa i Nathan” ina viẹ omamọ fọkiẹ uhwu i Messiah na. Ukperẹ wu na ghwai se vrẹn iyẹnrẹn ọrana, o fori ne wu dobọji jeghwai nọ oma: ‘Marhẹ oghwa i Nathan ọrhẹ i Messiah na i ru surhobọmwu owuowọnwan? O vwo ekete mi na guọlọ iyẹnrẹn erọrọ?’ Wu na sabu guọlọ riarorhọ. Ekete ra rionbọrhọ uvuẹn i Baibol na ọnọ kparuọ riẹ 2 Samuel 5:13, 14, rọ nọ ta wẹn taghene Nathan owuọwan usuẹn emọ Orodje David. Ekete ọrọrọ rọ ji rionbọrhọ yẹ Luke 3:23, 31, rọ tare taghene Jesu o nẹ uvwiẹ i Nathan rhe nyoma i Mary. (Se “Joseph ro rhiẹ ọmọ i Heli,” ọbe uyono ro sekpahen Luke 3:23.) Ogege, no no mwuo guọlọ yono rhọ! Wu rheri taghene a mẹraro rhotọre taghene Jesu ono nẹ uvwioghwa i David rhe. (Matt. 22:42) Ọrẹn, David o vwo emọ ehworhare ri vrẹn 20. Ọ merhoma taghene Zechariah ọ hunute oghwa i Nathan rọ nọ viẹ fọkiẹ uhwu i Jesu.

¹⁸ Roro kpahen udje ọrọrọ. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọrukaro uvuẹn ọbe i Luke, e seri taghene ọmakashe Gabriel ọ kọn bru i Mary jeghwai ta riẹn kpahen ọmọ ro no vwiẹ, taghene: “Ọnana ọnọ do, ene se yi Ọmọ Osolobrugwẹ Ọrọ Mai Rierun, Jehova  Osolobrugwẹ ọnọ yẹ ye aga usun i David ro rhiẹ ọsẹ ye, nẹ ono rhiẹ Orodje ro no suẹn oghwa i Jacob bẹmẹdẹ.” (Luke 1:32, 33) Ọwan ina sabu rhe roro kpahen ẹmro ukaro ri Gabriel ọ tare ọvo, taghene ene se i Jesu “Ọmọ Osolobrugwẹ Ọrọ Mai Rierun” na. Ọrẹn, Gabriel ọ ji mẹraro taghene Jesu “ono rhiẹ Orodje.” Omarana, ana sabu nọ oma ọwan oborẹ ẹmro i Gabriel o mevirhọ rẹn Mary. Ẹmro i Gabriel na nọ lẹrhẹ i Mary roro taghene Jesu ọnọ ha ẹrhẹ Orodje Herod—yanghene rhiẹ owuọwan ro no suon uvuẹn Israel? Jesu orho rhiẹ orodje, Mary no no rhiẹ izu orodje, ekrun ọnẹyen ni ne rhe rhirhiẹ uvuẹn oghwa orodje. Ọrẹn, o vwo iyẹnrẹn owuorowu rọ tare taghene Mary o lele i Gabriel gbe aruẹ ikun ọrana-a; habaye iyẹnrẹn owuorowu ọ ta taghene Mary ọ nekpẹn ẹrhẹ ọduado uvuẹn Uvie na-a, jerẹ oborẹ idibo i Jesu awanva i ruru. (Matt. 20:20-23) Iyẹnrẹn ọnana ọ dabu dje fiotọre taghene i Mary ọmase ro vwo omeriotọre!

19-20. Jerẹ oborẹ ọ ha James 1:22-25 ọrhẹ 4:8, me yẹ ẹkẹ ọwan ọke re ruẹ uyono omobọ?

¹⁹ O fori na karorhọ taghene oborẹ o mwu ọwan yono i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na yẹ ọrẹ ene ti kẹrẹ i Jehova. Ọwan i guọlọ rhe “aruẹ ohworho” ra havwọ, jeghwai rhe ewene ro fori ne ru neneyo oma ọ merhen Osolobrugwẹ. (Se James 1:22-25; 4:8.) Na ki tuẹn uyono omobọ ọwan rhọ, o fori na nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. O fori na rẹ ye nọ ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn erere nẹ ọbe re ne yono na, jeghwai djokarhọ ewene ro fori ne ru.

²⁰ Jenẹ ọwan ephian i họhọ i ọhworhare rẹ ọbo ijoro na ọ ta kpahen taghene: “Urhi Jehova yọ mai je yi, no ji se urhi Ọnẹyen na, roro kpahiẹn ason ọrhẹ uvo. . . . Kemru kemru rẹ ọye o ruru nẹ ono serhọ.”—Ps. 1:2, 3.