MARHẸ mi ru dẹrughwaroghwu aruo erhirhiẹ ọrana? Ji mẹ gbikun na. E vwiẹre mẹ uvuẹn July 29, 1929, mi ghwanranren uvuẹn amwa re se Bulacan uvuẹn ẹkwotọre Philippine. Ame e nyerẹn akpọ ọlolọhọ ọke ọrana, nime ekwakwa i gbanhonron. Uvweri akpọ ephian ọreva ọ tonrhọ ọke mia ji ha uphuphẹn. Isodja itu i Japan ni kpare owọnren bru itu i Philippine. Ọrẹn, amwa ame ọ ha uvuien omamọ, omarana, uvweri na ọrhọ hobọte ame omamọ-ọ. Ame e vwo ekpetagbero, ekpetughe yanghene ọbe iyẹnrẹ-ẹn, omarana, oborẹ ihworho i tare ọvo yẹ ame a sabu rhe oborẹ ọ phia ọke uvweri na.

Mẹmẹ yẹ ọmọ ọreva usuẹn emọ ẹrẹnren, eri vwiẹ izu mẹ ni tare taghene mi me lele aye rhirhiẹ ọke mie te ẹgbukpe ẹrẹnren. Dedevwo ame e riẹ ishọshi Catholic, ọsẹ mẹ ọduado ọ ji ha ẹbe ri sekpahen ẹga rẹ igbehian yen i yẹriẹ. Mi karorhọ ọke o dje ẹbe edjadjẹ Tagalog * ezẹko mẹ, re se Protection, Safety, kugbe Uncovered ọrhẹ i Baibol owu. Oma ọ merhenren mẹ ọke mie se i Baibol na, maido iyẹnrẹn ri sekpahen i Jesu na. Ọke mie se iyẹnrẹn na, nọ lẹrhere mẹ vwo omwemẹ mi na hẹrokele i Jesu.​—⁠John 10:⁠27.

Ẹkparehaso itu i Japan na no vwoba uvuẹn ẹgbukpe 1945. Uvwre ọke ọrana, ọsẹ mẹ ọrhẹ izu mẹ ni tare taghene mi bru aye rhe. Ọsẹ mẹ ọduado nọ ta mẹ taghene mi rie. Omarana, ni mi bru eri vwiẹre mẹ.

Uvuẹn December 1945, Iseri Jehova ni nẹ amwa re se Angat rhe, me ghwoghwo uvuẹn amwa ame. Oseri Jehova owu rọ kpako ne nọ rhiẹ oghwa ame jeghwai dje oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ẹdẹ eri koba na. (2 Tim. 3:​1-5) Ọye nọ ha use rẹn ame nẹ ame i rhiẹ uyono uvuẹn amwa owu rọ kẹrerẹ ame. Eri vwiẹre mẹ a nya-a, ọrẹn, mi nyaren. Emrẹ awan 20 yi nyaren, ezẹko usuẹn aye ni nọ enọ ri sekpahen i Baibol na.

Fọkime mie vwẹruọ oborẹ aye a ta-a, ni mi tare  taghene mie rie. Ọrẹn, uvwre ọke ọrana, aye na so ijoro Uvie na. Ijoro na ọ merhenren mẹ omamọ, omarana, ni mi daji. Ọke a so ijoro jeghwai nẹrhomo hin, na tare taghene ame ephian i rhiẹ uyono ọrọrọ uvuẹn Angat isọnde rọ ha kpahiẹn.

Buebun ame i nya emrẹ iroko isionrin neneyo ame i sabu riẹ uyono re ruru uvuẹn oghwa omizu owu re se Cruz. O gberi mẹ unu taghene emọvwerhe ri ha usuẹn awan 50 ri riẹ uyono na, i kpahenrhọ enọ. Ọke mie riẹ uyono te ọke ezẹko ne, ọkobaro owu re se Damian Santos nọ tare taghene mi rhirhiẹ te ẹdẹ ọreva ye. Ame i ha inọke buebun uvuẹn ason ọrana tẹmro kpahen i Baibol na.

Ọke ọrana, buebun ame ri yono kpahen i Baibol na ne ruẹ riaro. Dedevwo, ame e ji riẹ uyono ọgbọ buebu-un, imizu na ni nọrẹn ame, “Are i guọlọ bromarhame?” Mẹmẹ ni kpahenrhọ, “Ee, mi guọlọre.” Mi rheri taghene mi guọlọ gbodibo rẹn i Kristi. (Col. 3:24) Ame ni riẹ urhie owu rọ kẹrẹ avwaye, mẹmẹ ọrhẹ ohworho ọrọrọ ni bromarhame uvuẹn February 15, 1946.

Ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene nime ame i bromarhame ne, o fori nẹ ame i rhe ghwoghwo ọke ephian jerẹ i Jesu. Ọnana ọ merhen ọsẹ mẹ oma-a, ọsẹ mẹ nọ tare, “Wu kamu phan wu ne ghwoghwo. Nime e dimiruo rhẹ ame rhẹ ọye we rhiẹ oghwoghwẹmro-o.” Ni mi djerie fiotọre riẹn taghene ọhọre Osolobrugwẹ ọrẹ ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na. (Matt. 24:14) Ni mi ji ta riẹn, “Mi guọlọ nyamwu ive mi ve rẹn Osolobrugwẹ.” Ọke ọrana yẹ ọsẹ mẹ ọ tẹmro ri ha oberun na. Itiọrurhomẹmro, o vwo omwemẹ rọ nọ da mẹ obọ ji ne mi je ghwoghwo. Ọrana yẹ ọke ukaro mie tiobọnu ekwakwa ne mi sabu ru riaro uvuẹn ogame i Jehova.

Ekrun omizu Cruz ni tare taghene mi me lele aye rhirhiẹ obẹ Angat. Aye ni ha urhebro mẹ ọrhẹ ubrevwiẹ aye re se Nora nẹ ame i tuẹn owian ọkobaro rhọ. Ame awanva ni tuẹn owian ọkobaro rhọ uvuẹn ubiamo November 1, 1947. Nora ọ gare uvuẹn amwa ọkokamo owu, ọrẹn, mia hobọtua owian aghwoghwo na uvuẹn Angat.

Ọke mie rhiẹ ọkobaro te ẹgbukpe esa ne, Omizu Earl Stewart ro nẹ Oghọn Ukoko rhe nọ ha ẹmro phia rẹn ihworho ri te 500 uvuẹn plaza owu uvuẹn Angat. Ọye ọ djẹ oyibo, mẹmẹ na rhian yen riẹ Tagalog. Ẹgbukpe irhiruẹ ọvo yi mi riẹ isukuru te, ọrẹn, edjadjẹ oyibo ye yono ame obẹ isukuru. Emru ọrọrọ rọ ha userhumu mẹ sabu djẹ oyibo, yẹ ẹbe ukoko na rẹ ame i vwe vwo bun uvuẹn edjadjẹ i Tagalog. Fọkiẹ ọrana, ni mie se ẹbe ukoko na ra ha oyibo ya. Ọrana nọ ha userhumu mẹ sabu rhian ẹmro ọrana ọrhẹ erọrọ.

Ẹdẹ mia rhian ẹmro Omizu Stewart na, ọye ọ hunute taghene Oghọn Ukoko a guọlọ ha use rẹn ọkobaro owu yanghene eva nẹ aye i riẹ Oghọn Ukoko. A ha use ọnana phia neneyo imizu na i sabu ha userhumu phia uvwre ọke imishọnari ezẹko e riẹ omẹvwa re se Theocracy’s Increase uvuẹn ẹgbukpe 1950 uvuẹn New York, U.S.A. Mi ha usuẹn imizu re seri na. Omarana, ni mi nyajẹ ekete mie rhirhiẹ vwo, neneyo mi sabu ya ga uvuẹn Oghọn Ukoko.

Mi te Oghọn Ukoko uvuẹn June 19, 1950, ni mi tuẹn owian mẹ rhọ. Oghọn Ukoko na ọ ha uvuẹn oghwa ọduado owu ra bọn rhẹ evwẹrotọre uze, rẹ erhan eduado i kinhariẹ. Imizu ehworhare buebun ri vwa ji rọnmọ ya ga avwaye. Igidi urhiọke mia wian uvuẹn ekete re sere emaren. Ugwọdjọ irhinrin orho te, ni mia ya kpa ewẹn uvuẹn ekete ra fọrhọn ewẹn. Omaran mie ji ruẹ erhẹrhuvo. Ọke imishọnari na a ghwẹrioma nẹ omẹvwa rhe, ni mi ji wian uvuẹn Oghọn Ukoko na. Mi kpitin imagazini re dje vwe ikoko sansan, mi hẹrote ẹbe rẹ ihworho i durhierhọ, mi jeghwai wian owian re dede ihworho rhiẹ Oghọn Ukoko na ọrhẹ kowian kowian ra yẹre mẹ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1952, ne seri mẹ ọrhẹ imizu ehworhare erhan erọrọ ri nẹ i Philippine rhe riẹ isukuru i Gilead iklasi ọrẹ 20. Buebun ekwakwa ame i rhiẹromẹrẹn uvuẹn United States i rhiẹ ekwakwa ekpokpọ rẹn ame. Itiọrurhomẹmro, o ghini vẹnẹ oborẹ mi rheri uvuẹn amwa ọkakamo mi nurhe.

Jerẹ udje, ame i yono oborẹ a ha ekwakwa re sere emaren ọrhẹ ekwakwa erọrọ uvuẹn oghwa na ruiruo lele. Habaye, aruọke na o ghini vẹnẹ ọrẹ ame i havwọ bi! Ọke mia ruẹ otafe urhiọke owu, ni mi mẹrẹn ekete ephian rọ fuan. Ọrana yẹ ọke  ukaro mia mẹrẹn imito. Ni mi ji mẹrẹnvwrurhe taghene ọfọre omamọ!

Ọrẹn, ewene erana erhe fiemru ọke ame a tuẹn uyono i Gilead na rhọ-ọ. Imizu ri ha uyono na phia, i ha ena sansan ruiruo. Ame ni yono oborẹ ame ine ru guọlọ otọre iyono sansan jeghwai rhe ruẹ uyono omobọ ro mwidjẹn. Isukuru i Gilead ọ lẹrhẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova kpẹnkpẹnrhọ.

Ọke mia ruotọre nẹ isukuru na, ne djeri mẹ riẹ amwa owu uvuẹn New York City ibiọke. Omarana, uvuẹn July 1953, ni mi sabu riẹ omẹvwa re se New World Society re ruru uvuẹn amwa na. Ọke omẹvwa na o hin, ne djeri mẹ riẹ Philippine.

Imizu ri ha uvuẹn Oghọn Ukoko na ni ta mẹ, “Wu ne rhiẹ oniruo okinhariẹ.” Ọrana nọ yẹre mẹ uphẹn mi na hẹrokele i Jesu ro riẹ ekete sansan neneyo ọ sabu ha userhumu rẹn ihworho i Jehova. (1 Pet. 2:21) Ne djeri mẹ riẹ okinhariẹ owu ro rhiẹ otọre rẹ ame o kinhariẹ uvuẹn Philippine re se Luzon. Emwa re se Bulacan, Nueva Ecija, Tarlac, ọrhẹ Zambales i ha uvuẹn okinhariẹ na. Ne mi sabu te amwa ezẹko, ni mie rheren igbenu erẹ Sierra Madre. Imoto ra kpare ihworho i vwe te emwa erana-a. Omarana, ni mia ta rẹn ihworho ra ghwa agbogilodo, ne mi siyẹ oberun erhan aye. Ọgbọ buebun aye e kwe mẹ, ọrẹn, ọ vwọ ghwai lọhọ mẹ-ẹ.

A ha buebun ikoko ekokamo erana mwu obọ. Omarana, oma nọ merhen imizu na mie rhe lele aye ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo ọrhẹ uyono ukoko.

Ọke oru, ne djeri mẹ riẹ okinhariẹ ọrọrọ uvwre amwa i Bicol. Okinhariẹ na o vwo ẹko ekokamo ra tuanrhọ obọ, rẹ ekobaro oghẹnrensan a ha userhumu phia. Uvuẹn oghwa owu, ekete re kpitin aghwẹ rẹ aye i vwori, yẹ ukpotọ owu ra ha erhan eva gbere. Ọke mie mevi orhan na, ni mi se rhẹ ukpotọ na. Ọ ha ọke mi ki sabu ru oma mẹ fon jeghwai mwuegbe hẹrhẹ owian ẹdẹ ọrana!

Uvwrẹ ọke ọnana yi mie ji roro kpahen Nora, rọ tuẹn owian ọkobaro rhọ uvuẹn Bulacan ọke ọrana. Nora o mo rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan ne uvuẹn amwa i Dumaguete, omarana, ni mi ya mẹriẹn. Ọrana ọ vrẹn hin, ame na tẹmro kugbe, ame ni rọnmọren uvuẹn ẹgbukpe 1956. Ọkprughwre ọrukaro ọke ame a rọnmọ hin, ame ni kin ukoko owu rọ ha uvuẹn amwa i Rapu Rapu. Ame ne rhenren igbenu buebun, ji nya ugbo oseseri, ọrẹn, oma ọ merhen ame rẹ ame a ha userhumu rẹn imizu ri ha uvuẹn ekete kologho enana!

Ọke ame kin ikoko sansan te ẹgbukpe ẹne ne, na ha use rẹn ame nẹ ame i rhiẹ Oghọn Ukoko. Omarana,  uvuẹn January 1960 ame ni tuẹn ẹga rhọ uvuẹn Oghọn Ukoko. Rẹ ẹgbukpe ezẹko a nyavrẹn ne na, mi yono ekwakwa buebun mie imizu ra kpare ehwan uvuẹn ukoko na, Nora ọ ji wian ewian sansan uvuẹn Oghọn Ukoko.

Ri mia dabu nie fiotọre, mi vwo uphẹn ri mie rhiẹromẹrẹn oborẹ iyẹnrẹn esiri Uvie na ọ nya riaro uvuẹn Philippine. Mẹmẹ uphuphẹn rọ vwọ ji rọnmọ ọke mie tu riẹ Oghọn Ukoko, ọke ọrana, ighwoghwẹmro ri te 10,000 ọvo yi ha uvuẹn ẹkwotọre na. Vwana, ighwoghwẹmro ri vrẹn 200,000 yi ha uvuẹn i Philippine, kugbe imizu buebun ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko, ra hobọtua iruo aghwoghwo Uvie na.

Rẹ owian na o riobaro rhọ, eghwa ra ha ru Oghọn Ukoko na, ni ma kamu phan. Omarana, Ugboma Usuon na ni tare taghene ame i guọlọ otọre ra na bọn eghwa erọrọ rhọ. Mẹmẹ ọrhẹ oniruo awuiruo re fomu ẹbe phia ne nẹ oghwa riẹ oghwa, ame na nọ itu i China re rhirhiẹ kẹrẹ ame sẹ aye ina rhẹ otọre aye. Ame a mẹrẹn ohworho owuorowu rọ guọlọ rhẹ-ẹ; ọrẹn, ọhworhare owu nọ tare: “Itu i China i vwa rhẹ otọre-e. Aye a dẹ otọre.”

Ọrẹn, ẹdẹ owu, ohworho owu nọ nọrẹn ame sẹ ame i guọlọ dẹ otọre mie yi, fọkime ọ kwa riẹ United States. Ọrana nọ lẹrhẹ ekwakwa irhorhomu erọrọ phia rẹn ame. Ohworho ọrọrọ no brorhiẹn rọ nọ ji rhẹ otọre ọnẹyen rẹn ame, nọ jeghwai jirie rẹn awọrọ nẹ aye i ji rhẹ otọre aye. Ame ni tobọ ji dẹ otọre ọhworhare rọ tare taghene, “itu i China i vwa rhẹ otọre-e.” O jiri-i, otọre Oghọn Ukoko na nọ ha ekete akwasa do vrẹn oborẹ ọ havwọ bi. Mi vwo imwẹro taghene ọrana ọhọre i Jehova Osolobrugwẹ.

Ọke mie tu riẹ Oghọn Ukoko uvuẹn ẹgbukpe 1950, mẹmẹ yẹ ọmọvwerhe usuẹn imizu ri ha avwaye. Vwana, mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ yi mai kpako usuẹn aye. Mi vwa viẹ oja taghene mi riẹ ekete Onini na o djeri mẹ nya ephia-an. Itiọrurhomẹmro, eri vwiẹre mẹ i leri mẹ nẹ oghwa, ọrẹn, Jehova ọ yẹre mẹ ekrun ọduado uvwre ihworho ra ga ye. Mi vwo imwẹro taghene i Jehova o tiobọnẹ i kemru kemru ame i guọlọre, o toro owian rọ yẹrẹ ọwa-an. Mẹmẹ ọrhẹ i Nora a kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ ekwakwa irhorhomu ro tiobọnu rẹn ame, ame na ji ta rẹn imizu erọrọ nẹ aye i ji wian rẹn i Jehova jeghwai mẹrẹn ebrurhọ ye.​—⁠Mal. 3:⁠10.

Ọke owu, Jesu o se Matthew Levi ro toro osa urhomu, nọ ta riẹn: “Nyaleli mẹ.” Me yi Matthew o ruru? “Ogege, ọye nọ nyajẹ ekwakwa ephian vwo, no vẹnrenren, nọ nyaleli [Jesu].” (Luke 5:​27, 28) Mi jeghwai vwo uphẹn ọrana, ni mia ji ha urhebro rẹn awọrọ nẹ aye i nyaleli Jesu, nẹ aye i jeghwai mẹrẹn ebrurhọ rọ havwiẹ.