1. Ẹghẹlẹ ezẹko ego yi Jesu o tiobọnu rẹn ọwan ne?

 O VWO onyakpọ owuorowu ro vwo uruemru re tiobọnẹ te i Jesu-u. Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, ọ nyoma izede igbevwunu sa awọrọ erhumu. (Luke 9:​12-17) O tiobọnẹ ẹghẹlẹ rọ maido rẹn ọwan nyoma rọ ha arhọ ye kpahontọre ji hwu fọkiẹ ọwan. (John 15:13) Avwọke ra rhọmọ i Jesu nuhwu, o ji tiobọnẹ ghwologhwolo. Jerẹ oborẹ o veri, ọ rẹ i Jehova nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen no yono ọwan ji yẹ ọwan urhebro. (John 14:​16, 17; 16:13) Habaye, nyoma uyono ukoko ọwan, Jesu no mwuegbe ọwan na sabu ruẹ idibo uvuẹn ọsoso akpọ na.—Matt. 28:​18-20.

2. Ayọmo yi ha usuẹn ehworhare ra ha ruẹ “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ,” ra hunute uvuẹn Ephesians 4:​7, 8?

² O vwo ẹghẹlẹ ọrọrọ ri Jesu ọ yẹrẹ ọwan. Ọnyikọ Paul ọ yare taghene ọke i Jesu o riẹ odjuwu hin, “nọ ha ehworhare e ruẹ ẹghẹlẹ.” (Se Ephesians 4:​7, 8.) Paul o djerie fiotọre taghene Jesu ọ yẹrẹ ọwan ẹghẹlẹ ọnana neneyo aye i sabu hobọtua ukoko na uvuẹn izede sansan. (Eph. 1:​22, 23; 4:​11-13) Inyenana, idibo owian, ekpako ukoko, ọrhẹ iniruo okinhariẹ i ha usuẹn “ehworhare ra ha ruẹ ẹghẹlẹ na.” a Itiọrurhomẹmro, ehworhare enana a gba-a, omarana aye e ruẹ sọ ọkezẹko. (Jas. 3:2) Ọrẹn, Ọrovwori ọwan Jesu Kristi ọ ha aye sa ọwan erhumu; aye ẹghẹlẹ ro tiobọnu rẹn ọwan.

3. Dje kpahen oborẹ ene ru hobọtua ehworhare ra ha ruẹ “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ.”

³ Jesu ọ ha ‘ehworhare enana ruẹ ẹghẹlẹ’ rẹn ọwan nẹ aye i sabu bọn ukoko na gbanhon. (Eph. 4:12) Ọrẹn, ọwan  ephian ina sabu ha userhumu rẹn aye wian owian ọghoghanren ọnana. Jerẹ udje: Ezẹko usuẹn ọwan e vwobọrhọ ebanbọn Aghwẹlẹ Uvie. Awọrọ a hobọtua owian na nyoma emaren esere, oma ẹfa, ọrhẹ ewian erọrọ. Izede owu ọvo na, ọwan ephian ina sabu hobọtua idibo owian, ekpako ukoko ọrhẹ iniruo okinhariẹ, nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan. Jene yono kpahen erere ra mẹrẹn fọkiẹ owian ọgbogbanhon aye, kugbe oborẹ ene ru djephia rẹn aye ọrhẹ Jesu rọ ha “ehworhare ruẹ ẹghẹlẹ” rẹn ọwan, taghene e vwo ọdaremẹro kpahen aye.

IDIBO OWIAN A HA “USERHUMU ỌDUADO” PHIA

4. “Userhumu ọduado” ego yẹ idibo owian i tiobọnu uvuẹn ọke inyikọ na?

⁴ Uvuẹn ọke inyikọ na, a ha imizu ezẹko mwu nẹ aye i rhiẹ idibo owian. (1 Tim. 3:8) Ọ họhọre taghene aye ya ha “userhumu ọduado” phia, ri Paul ọ ya kpahen. (1 Cor. 12:28) Idibo owian a wian ewian eghoghanren neneyo ekpako ukoko i sabu mẹrẹn ọke tẹnrovi uyono ọrhẹ urhebro aye ine tiobọnu rẹn imizu ukoko na. Jerẹ udje, ọkezẹko idibo owian i ha userhumu phia ya ekete i ezẹko uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na, yanghene aye yi lele imizu na dẹ ekwakwa eyaya sansan rẹ aye i guọlọre.

5. Ewian eghoghanren ego yẹ idibo owian a wian inyenana?

⁵ Roro kpahen ewian eghoghanren ezẹko rẹ idibo owian a wian uvuẹn ukoko ọnọ. (1 Pet. 4:10) Ana sabu ha aye mwu nẹ aye i hẹrote ekiri igho ukoko yanghene okegbe aghwoghwo na, ezẹko ina sabu rha hẹrote ẹbe ji tiobọnie rẹn ighwoghwẹmro na, awọrọ a hẹrote esiyẹ na ọrhẹ ekwakwa ikpekporo ọrhẹ ughe, aye a ji ha userhumu phia hẹrote Aghwẹlẹ Uvie na. Ewian enana ephian i ghanranren omamọ uvuẹn ukoko na. (1 Cor. 14:40) Habaye, idibo owian ezẹko a ha ẹmro phia uvuẹn Uyono Akpenyerẹn Ọwan Ilele Kristi Ọrhẹ Iruo Uvie na ji tẹmro otu. Ana ji sabu ha odibo owian mwu nọ ha userhumu rẹn oniruo rọ hẹrote ẹko aghwoghwo owu. Ọkezẹko dede, idibo owian ri mwuovwan e lele ekpako ukoko kọn bru imizu ukoko na ya ha urhebro rẹn aye

6. Iroro ego yo mwu ọwan dje ọdaremẹro phia kpahen ewian idibo owian?

⁶ Marhẹ owian idibo owian o ru rhua erere vwe ukoko na? Beberly b ro rhiẹ omizu ọmase ro rhirhiẹ Bolivia nọ tare, “Mi kpẹmẹ idibo owian ri ha ukoko mẹ omamọ, fọkiẹ aye ni mia sabu riamerhen uyono na. Fọkiẹ owian aye a wian, ni mia sabu so ijoro gorigori, kpahanrhọ enọ, kerhọ ẹmro ra haphia, ji riamerhen ividio ọrhẹ ifoto ra haphia. Aye a hẹrote esiyẹ na, ji ruẹ ekwakwa serhọ neneyo ihworho ra kerhọ uyono na nyoma ividio i sabu riamerhiẹn. Uyono na orho fuen, aye ya kobaro erufon Aghwẹlẹ Uvie na, aye a hẹrote ekiri igho, ji mwuegbe ẹbe rẹ ame i guọlọre. Aye nobiruo omamọ!” Leslie ro rhirhiẹ Colombia rẹ esa ye o ji rhiẹ ọkpako ukoko, nọ tare: “Esa mẹ ọ hẹroso idibo owian na taghene aye ina ha userhumu rẹn aye wian ewian sansan. O vwo rhiẹ aye bi, manẹ owian yen ọ vwọ lọhọ-ọ, omarana, mi kpẹmirẹ aye fọkiẹ oruru ọrhẹ omwemẹ aye e djephia.” Itiọrurhomẹmro, omaran oma o ji ruo.—1 Tim. 3:13.

7. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia rẹn idibo owian? (Ni ifoto na.)

⁷ Dedevwo oma ọ merhen ọwan kpahen idibo owian na, ọrẹn Baibol na ọ ha urhebro rẹn ọwan ne: “Dje ekpẹmẹ phia.” (Col. 3:15) Krzysztof ro rhiẹ ọkpako ukoko ro  rhirhiẹ Finland, o dje ọdaremẹro phia omana, “Mia ya ẹmro ekpẹmẹ rhẹ ibiẹ ọbe vwe idibo owian na, yanghene mie dje urhomu vwe aye nyoma ifonu, urhomu na ono vwo ekete i Baibol kugbe izede kirighwo mi ru mẹrẹn urhebro ne, fọkiẹ owian idibo owian na.” Pascal ọrhẹ Jael re rhirhiẹ New Caledonia a ha idibo owian na ba ẹrhomo aye. Pascal nọ tare, “Uvwrọke owu rhe, ame a kpẹmẹ i Jehova ji rẹ ye nyoma ẹrhomo, nọ ha userhumu rẹn idibo owian ri ha uvuẹn ukoko ame.” Jehova ọ kpahanrhọ aruẹ ẹrhomo ọrana, habaye ukoko na ephian ọ mẹrẹn ebrurhọ.—2 Cor. 1:11.

EKPAKO UKOKO RA “WIAN GBANHAN UVWRE ARE”

8. Mesoriẹ i Paul ọ ya taghene ekpako ukoko ọke inyikọ na a “wian gbanhan”? (1 Thessalonians 5:​12, 13)

⁸ Ekpako ukoko ọke inyikọ na i wian gbanhon uvuẹn ukoko na. (Se 1 Thessalonians 5:​12, 13; 1 Tim. 5:17) Aye ya “kobaro” uvuẹn ukoko na—aye e tiobọnẹ uyono ji brorhiẹn kugbe. Aye a ha “urhebro” rẹn imizu ukoko na—ji tiobọnẹ ọghwọghwu ọrhẹ urhebro ẹguọlọ phia, nẹ aye i sabu sẹrorẹ ukoko na. (1 Thess. 2:​11, 12; 2 Tim. 4:2) Itiọrurhomẹmro, ehworhare enana a ji wian gbanhan neneyo aye ọrhẹ ekrun aye i sabu tikẹrẹ i Jehova rhọ.—1 Tim. 3:​2, 4; Titus 1:​6-9.

9. Ewian ego yẹ ekpako ukoko a wian inyenana?

⁹ Ekpako ukoko inyenana i ji vwo ewian buebun. Aye ighwoghwẹmro. (2 Tim. 4:5) Aye a kobaro uvuẹn owian aghwoghwo na, ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo uvuẹn okogho aye, ji yono imizu ukoko na nẹ aye i tẹn ona owian aghwoghwo. Aye a ji ga ẹrhẹ iguẹnzọn. Olele Kristi orho ruẹ ọdandan ọghwaghwa, ekpako ukoko na damoma sa ye erhumu nọ kwaphiẹ onyerẹnkugbe ro vwori rhẹ i Jehova rhọ. Ọke owu ọvo, aye a ji damoma ruẹ ukoko na fuan. (1 Cor. 5:​12, 13; Gal. 6:1) Ọnana yọ soriẹ e se ekpako ukoko isuingegede. (1 Pet. 5:​1-3) Aye a dabu ha ẹmro ra bọn kpahen i Baibol phia, damoma rhe imizu ephian uvuẹn ukoko na, ji kọn bru imizu na ya ha urhebro rẹn aye. Haba ewian erọrọ rẹ ekpako ukoko a wian, ezẹko e vwobọrhọ ebanbọn ọrhẹ erufon Aghwẹlẹ Uvie, ezẹko i ha umẹ emẹvwa eduado ọrhẹ Hospital Liaison Committee kugbe Patient Visitation Group. Itiọrurhomẹmro, ekpako ukoko a wian gbanhan fọkiẹ ọwan!

10. Iroro ego yo mwu ọwan dje ọdaremẹro phia kpahen ewian ekpako ukoko?

¹⁰ Jehova ọ mẹraro taghene ekpako ukoko ina dabu hẹrote ọwan, fọkiẹ ọrana arha “zofẹn yanghene ghweghwe ghwomara-an.” (Jer. 23:4) Johanna ro rhiẹ omizu ọmase ro rhirhiẹ Finland, ọ mẹrẹn ọnana vwrurhe ọke izie o kpomu gbangbanhon. Nọ tare: “Dedevwo ọ bẹn mi na ta rẹn awọrọ kpahen oborẹ o kpokpi mẹ ẹhẹn, ọrẹn ọkpako ukoko ri mi vwe rhe o vwo erhionrin kpahen mẹ, o leliri mẹ nẹrhomo, ji yẹ mẹ imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ. Mia ghwai karorhọ oborẹ ọ tare-e, ọrẹn ẹhẹn mẹ o totọre. Mi rheri taghene Jehova yo djerie mọ ha userhumu mẹ uvuẹn ọke ro serhọ.” Marhẹ ekpako ukoko ọnọ i ru ha userhumu wẹn ne?

11. Marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia rẹn ekpako ukoko? (Ni ifoto na.)

¹¹ Jehova ọ guọlọre ne dje ọdaremẹro phia rẹn ekpako ukoko na “fọkiẹ owian aye.” (1 Thess. 5:​12, 13) Henrietta ro ji rhirhiẹ Finland, nọ tare: “Ekpako ukoko a ha userhumu rẹn awọrọ nẹ ẹhẹn sa, ọrẹn, ọnana orho mevirhọ taghene aye yi mai vwo ọke ọrhẹ omẹgbanho-on, aye i ji vwo ebẹnbẹn uvuẹn akpenyerẹn aye. Ọkezẹko,  mia ta rẹn aye, ‘Wẹwẹ omamọ ọkpako ukoko. Wẹwẹ nobiruo owian ọnọ. Biko wu vwe fiobọrhotọre-e.’” Omizu ọmase owu ro rhirhiẹ Türkiye c re se Sera, nọ tare: “Ekpako ukoko i guọlọ ‘urhebro’ nẹ aye i sabu rha ga nyarhẹn. Omarana, wu na sabu ya ẹmro urhebro rhẹ ọbe vwe aye, ha use rẹn aye nẹ aye i leluo riẹ emaren kugbe, yanghene lele aye wian uvuẹn aghwoghwo.” O vwo ọkpako ukoko wu guọlọ dje ọdaremẹro kpahen? Orhiomaran, guọlọ izede wu ne ru dje ọdaremẹro na phia.—1 Cor. 16:18.

A HA INIRUO OKINHARIẸ MWU NẸ AYE I BỌN ỌWAN GBANHON

12. Ẹkwaphiẹrhotọre ọgo ye ruru ọke inyikọ na rọ bọn ikoko na gbanhon? (1 Thessalonians 2:​7, 8)

¹² Ehworhare ri Kristi Jesu ọ ha ‘ruẹ ẹghẹlẹ rẹn ukoko na’ a ji wian owian ọghoghanren ọrọrọ. Nyoma ọkpọvi Jesu, ekpako ri ha uvuẹn Jerusalem ni ha i Paul, Barnabas, ọrhẹ awọrọ mwu nẹ aye i rhiẹ iniruo okinhariẹ. (Acts 11:22) Mesoriẹ? Neneyo aye i sabu wian owian rẹ idibo owian ọrhẹ ekpako ukoko a wian: nọyẹ ọrẹ aye ina bọn ikoko na gbanhon. (Acts 15:​40, 41) Ehworhare enana i kpariroro vrẹn akpẹriọ, ji fiẹ arhọ aye rhẹ erhirhiẹ ofẹn nẹ aye i sabu yono awọrọ ji ha urhebro rẹn aye.—Se 1 Thessalonians 2:​7, 8.

13. Ewian ego yẹ iniruo okinhariẹ a wian?

¹³ Iniruo okinhariẹ a kwa omamọ. Ezẹko a nya ugbo onya ro sereri omamọ bọmọke aye e ki te ikoko aye e kiẹn. Kọkprughwre kọkprughwre, oniruo okinhariẹ ọ ha ẹmro sansan phia, kọn bru imizu na ya ha urhebro rẹn aye, ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo, ji lele ekobaro, idibo owian ọrhẹ ekpako ukoko ruẹ ẹghware. O mwuegbe  ẹmro ji ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre omẹvwa okinhariẹ ọrhẹ ọrẹ ẹkwotọre. O tiobọnẹ uyono uvuẹn isukuru ekobaro, lele ekobaro ephian uvuẹn okinhariẹ na ruẹ ẹghware oghẹnrensan bọmọke e ki riẹ omẹvwa okinhariẹ, ji wian ewian erọrọ—ọkezẹko, oghọn ukoko ọ ji yẹ ye owian kpregede rọ guọlọ okpakpa.

14. Iroro ego yo mwu ọwan dje ọdaremẹro phia kpahen iniruo okinhariẹ ra wian gbanhan?

¹⁴ Marhẹ ikoko e ru mẹrẹn urhebro fọkiẹ iniruo okinhariẹ enana? Omizu ọhworhare owu ọbe Türkiye nọ tẹmro ọnana kpahen iniruo okinhariẹ: “Aye i rhe rhiẹ ọpha ruẹ ukoko ame, aye na karorhọ mẹ taghene ọ ghanranren omamọ ni mi ghwọghọ ọke ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Mi rhe iniruo okinhariẹ buebun; ọrẹn udabọ oborẹ owian aye o bun te, wu na sabu bru aye nya ọke ephian.” Johanna, ra hunute vrẹn ne no lele oniruo okinhariẹ owu wian uvuẹn aghwoghwo, ọrẹn aye a mẹrẹn ohworho owuorowu uvuẹn oghwa-a. Nọ tare, “Udabọ ọrana, ẹdẹ ọrana ọ sẹre mẹ ẹro dẹ-ẹ. Ro vwo jijiri na yẹ imizu mẹ egbọtọ awanva i kware, ọ dare mẹ omamọ. Oniruo okinhariẹ na nọ ha urhebro mẹ ji sa mẹ erhumu mẹrẹnvwrurhe taghene phẹrẹkpẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, ọwan rhẹ ihworho ekrun ọwan ine rhirhiẹ kẹroma ji ghwọghọ ọke kugbe, emru owuorowu ọrhọ hẹriẹ ọwa-an.” Aruẹ iroro ọnana yẹ ọwan buebun i ji vwo kpahen iniruo okinhariẹ ọwan.—Acts 20:37–21:1.

15. (a) Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 3 John 5-8, marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia rẹn iniruo okinhariẹ? (Ni ifoto na.) (b) Mesoriẹ o fo ne roro rẹn ene imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na, marhẹ ene ruie lele? (Se ekpeti na “ Karorhọ Ene Aye.”)

¹⁵ Ọnyikọ John nọ ha urhebro rẹn Gaius no rhiabọ dede imizu ri rhiẹ ọpha ruẹ aye ji “ha userhumu rẹn aye nẹ aye i sabu nya onya aye riaro lele oborẹ ọnọ  merhen Osolobrugwẹ oma.” (Se 3 John 5-8.) Izede owu ene ru ruẹ ọnana, yẹ ọrẹ ana ha use rẹn iniruo okinhariẹ rhiẹ oghwa ọwan ma riẹ emaren. Izede ọrọrọ yẹ ọrẹ ana hobọtua ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo ọkprughwre rọ rhe na. Leslie ra hunute vrẹn ne, o dje ọdaremẹro ọnẹyen phia uvuẹn izede erọrọ. Nọ tare, “Mia nẹrhomo vwe i Jehova nọ hẹrote edamẹ aye. Mẹmẹ ọrhẹ esa mẹ i ji ya ileta vwe aye, ji ta rẹn aye kpahen oborẹ ẹrhiọ aye o ru sa ame erhumu ne.” Karorhọ taghene iniruo okinhariẹ i ji vwo ebẹnbẹn omobọ. Ọkezẹko, emiamo ọrhẹ ọfiamu o kpokpo aye, ẹhẹn aye o ji seriotọre. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọnọ sabu kpahenrhọ ẹrhomo oniruo okinhariẹ ọnọ, nyoma ẹmro urhebro ọrhẹ ẹghẹlẹ wu tiobọnu riẹn!—Prov. 12:25.

ỌWAN I GUỌLỌ “EHWORHARE RA HA RUẸ ẸGHẸLẸ RẸN ỌWAN”

16. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Proverbs 3:​27, enọ ego yẹ imizu ehworhare ina sabu nọ oma aye?

¹⁶ Uvuẹn ọsoso akpọ na, a guọlọ imizu ehworhare ri na ga ẹrhẹ idibo owian ọrhẹ ekpako ukoko. Wu rhe rhiẹ omizu ọhworhare ro bromarhame ne, “omẹgbanhuọn o teri wu na ha userhumu phia”? (Se Proverbs 3:27.) Wu vwo omwemẹ wu ne mwuovwan ẹrhẹ odibo owian? Wu rhe rhiẹ ọkpako ukoko, wu na sabu wian rhọ ne wu hẹrote edamẹ imizu ukoko ọnọ? d Wu na sabu kwaphiẹ erhirhiẹ ọnọ rhọ ne wu sabu riẹ Isukuru Ighwoghwẹmro Uvie na? Isukuru ọrana, ọnọ ha userhumu wẹn vwo omwemẹ rhọ ni Jesu ọ ha ruiruo. Wu rhe ni oma taghene we mwuovwa-an, gba nẹrhomo vwe i Jehova. Rẹ ye no tiobọnu ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen wẹn, ne wu sabu wian ewian ephian ra yẹruọ.—Luke 11:13; Acts 20:28.

17. Me yẹ imizu ehworhare ra ha ruẹ “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ,” o djephia kpahen Orodje ọwan Jesu Kristi?

¹⁷ Imizu ehworhare ri Jesu ọ ha ruẹ “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ,” o djephia taghene ọye yo suẹn ọwan uvuẹn ẹdẹ ri koba enana. (Matt. 28:20) Oma ọ merhenren ọwan taghene e vwo Orodje ro vwo ẹguọlọ, uruemru re tiobọnẹ, rọ ji kpomaviẹ rẹn ọwan, habaye ọ ji yẹ ọwan imizu ehworhare ri mwuovwan ri na hẹrote edamẹ ọwan. Omarana, gba guọlọ uphẹn wu ne dje ọdaremẹro phia fọkiẹ imizu ehworhare enana ra wian gbanhan na. Ji rha kpẹmẹ i Jehova ọke ephian, fọkime ọye yẹ Esiri “ẹghẹlẹ irhorhomu ọrhẹ obọdẹn ẹghẹlẹ ephian.”—Jas. 1:17.