1. Marhẹ oma o ruẹ i Jehova kpahen idibo yi?

 ME YI Jehova ọ djokarhọ ọke rọ mẹrẹn idibo yi uvuẹn otọrakpọ na? O rhe ọke oma ọ merhen ọwan ọrhẹ ọke re mwuomarhọ. (Ps. 37:18) Oma ọ dabu merhiẹn, ọke rọ mẹrẹn ọwan re ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn ogame ọnẹyen, udabọ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ! Habaye, o vwo omwemẹ rọ nọ hobọtua ọwan ji yẹ ọwan urhebro.

2. Me yi Jehova o ruẹ rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre, marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ ẹruete ọnẹyen?

² Psalm 147:3 ọ tare taghene Jehova, ‘ọ gba era’ ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre. Ekete i Baibol ọnana o dje kpahen oborẹ i Jehova o ru dabu hẹrote ihworho ẹhẹn aye o seriotọre. Me ye ne ruo na sabu mẹrẹn ẹruete i Jehova? Roro kpahen udje ọnana. Idọkitọ rọ dabu tẹn ona, ọ dabu simi ihworho izede ro serhọ. Ọrẹn, nẹ ọrọ konron ọ sabu mẹrẹn erere, ọnọ vi nyalele ọkpọvi idọkitọ na. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ i Jehova ọ tare uvuẹn i Baibol na rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre, ene ji yono kpahen oborẹ ene ru ha urhebro yi ruiruo.

JEHOVA Ọ YẸRẸ ỌWAN IMWẸRO TAGHENE ỌWAN I GHANREN RIẸN

3. Mesoriẹ ihworho ezẹko e ni oma aye sakamu?

³ Ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ re vwe dje ẹguọlọ phia, ọrẹ omemwurhọ, ọnana nọ lẹrhẹ ihworho buebun ni oma aye sakamu. Omizu ọmase owu re se Helen a nọ tare: “Mi ghwanranren uvuẹn ekrun re vwe dje ẹguọlọ phia. Ọsẹ ame  o gbozighi omamọ, o kpe ame ọke ephian, ji ha ukẹro sakamu ni ame.” Ọkezẹko jerẹ Helen, wu ji dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọnana dẹ ne, rọ lẹrhuọ roro taghene e vwo ẹguọlọ kpahuọ-ọn. Orhiomaran, ọnọ sabu bẹn wu ne vwo imwẹro taghene e ghini vwo ẹguọlọ kpahuọn.

4. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 34:​18, imwẹro ọgo yi Jehova ọ yẹrẹ ọwan?

⁴ Awọrọ i rha tobọ ruo gbalogbalo dede, jenẹ o mwuo ẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn. Ọ “kẹrẹ ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre.” (Se Psalm 34:18.) Orhianẹ “ẹhọn ọ ghwọghọre,” karorhọ taghene Jehova ọ mẹrẹn omamọ uruemru wu vwori, ono ji tio kẹroma. (John 6:44) O mwuegbe rọ nọ ha userhumu wẹn, fọkime o vwo ẹguọlọ kpahuọn omamọ.

5. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Jesu o ruẹ ihworho awọrọ e nẹ sakamu?

⁵ Ana sabu rhe aruẹ ohworho ri Jehova ọ havwọ, nyoma re ne yono kpahen udje i Jesu. Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, ọ djokarhọ ihworho re nẹ sakamu, ji gbe arodọmẹ rẹn aye. (Matt. 9:​9-12) Ọke ọmase owu ro fiẹrorhọ taghene ene simi emiamo ọgbogbanhon ro vwori ọ hobọte ewun i Jesu, Jesu nọ ha urhebro riẹn ji kpẹmiẹ fọkiẹ esegburhomẹmro ọnẹyen. (Mark 5:​25-34) Jesu ọ hẹrokele uruemru Ọsẹ ye gbagba. (John 14:9) Omarana, wu na sabu vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn, ọ ji djokarhọ emamọ iruemru wu vwori, omaran ji te esegburhomẹmro ọrhẹ ẹguọlọ wu vwo kpahiẹn.

6. Me wu ne ruo orhianẹ we ni oma taghene awọrọ e nuo sakamu?

⁶ Me wu ne ruo orhianẹ we ni oma taghene awọrọ e nuo sakamu? Se eghwẹmro i Baibol ri na yọ imwẹro taghene  Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn, ji roro kpahen aye. b (Ps. 94:19) Orhianẹ ẹhọn o seriotọre fọkime wa sabu nyamwu ẹkẹ wu bru te oma-a, yanghene wu vwa sabu ruẹ te oborẹ awọrọ e ruẹ-ẹ, wu vwe brorhiẹn kpe oma-a. Jehova o rhe oborẹ wu na sabu ru. (Ps. 103:​13, 14) Orhianẹ wu rhiẹromẹrẹn osehiẹn vrẹn ne, wu vwe brorhiẹn kpe oma fọkiẹ oborẹ e ruruo-o. Rhẹ owẹwẹ yi soriẹ-ẹ! Karorhọ taghene Jehova ọnọ ha ọravwọ guẹnzọn, ji ha userhumu rẹn ihworho re sehiẹn. (1 Pet. 3:12) Sandra, re sehiẹn ọke rọ ha ọmọvwerhe nọ tare, “Ọke ephian yi mia rẹ i Jehova nọ ha userhumu mẹ mẹrẹn emamọ iruemru mi vwori, ji ha ukẹro rọ serhọ ni oma mẹ.”

7. Marhẹ ene ru nyerẹn ghele ebẹnbẹn re rhiẹromẹrẹn vrẹn ne, ji fiomarhọ ogame i Jehova?

⁷ Vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ sabu nyoma ha userhumu rẹn awọrọ. Ọ yẹruọ uphẹn ọduado wu ne lele wian kugbe uvuẹn owian aghwoghwo na. (1 Cor. 3:9) Fọkiẹ ebẹnbẹn wu rhiẹromẹrẹn ne, ọnọ ha userhumu wẹn vwẹruọ ebẹnbẹn awọrọ a dẹrughwaroghwẹ. Wu na sabu ha userhumu rẹn aye izede sansan. Helen, ra hunute vrẹn ne, ọ mẹrẹn userhumu, nọ ji sabu ha userhumu rẹn awọrọ. Nọ tare: “Vwana, nyoma userhumu i Jehova, ni mia ha omamọ ukẹro ni ‘oma mẹ,’ ji sabu sa awọrọ erhumu.” Oma ọ merhẹn Helen rọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian.

JEHOVAH Ọ GUỌLỌRE NE RHIABỌ DEDE ẸHARHOMU ỌNẸYEN

8. Imwẹro ọgo yọ ha uvuẹn Isaiah 1:18?

⁸ Ẹhẹn iborhin o kpokpo idibo i Jehova ezẹko fọkiẹ orusọ aye i ru vrẹn ne, bọmọke aye i ki bromarhame yanghene ọke aye e bromarhame hin. Ọrẹn, o fori na karorhọ taghene Jehova o tiobọnu otan na, fọkiẹ ẹguọlọ okokodo ro vwo kpahen ọwan. Itiọrurhomẹmro, ọ guọlọre ne rhiabọ dede ẹghẹlẹ ọnana. Jehova ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene erhe “ruẹ ekwakwa serhọ” c rhẹ ọye, ọrhọ mọrọn edandan na ba ọwan obọ-ọ. (Se Isaiah 1:18.) Ọ merhoma taghene Jehova ọ vwọ karorhọ edandan re ru vrẹn ne-e! Habaye ewian irhorhomu ọwan, i sẹriẹ ẹro-o.—Ps. 103:​9, 12; Heb. 6:10.

9. Mesoriẹ o fo ne ru ekete omẹgbanhon ọwan o teri vwana, ji roro kpahen obaro na, ukperẹ ono rhiẹ orusọ re ru vrẹn ne?

⁹ Orhianẹ ẹhẹn iborhin o kpokpuo fọkiẹ orusọ wu ru vrẹn ne, damoma ru ekete omẹgbanhuọn o teri vwana, ji roro kpahen oborẹ wu na sabu ru obaro na, ukperẹ wu ne roro kpahen orusọ wu ru vrẹn ne. Roro kpahen udje ọnyikọ Paul. Ọ dariẹ taghene ọ kparehaso Ilele Kristi, ọrẹn o rheri taghene Jehova ọ harhomie ne. (1 Tim. 1:​12-15) O roro kpahen edandan na ọke ephian? O ruẹ omara-an, jerẹ oborẹ o vwo roro kpahen ẹrhẹ ro vwori ọke rọ vwọ ji ghwẹriẹ. (Phil. 3:​4-8, 13-15) Ukpomaran, Paul ọ dabu fiomarhọ owian aghwoghwo na ji roro kpahen oborẹ ọnọ phia obaro na. Jerẹ i Paul, wu sabu wene oborẹ ọ phia vrẹn ne-e. Ọrẹn, wu na sabu jiri Jehova uvuẹn erhirhiẹ ephian wu havwọ vwana, ji tẹnrovi ive rọ ha obaro na.

10. Me ye ne ruo orhianẹ oborẹ e ru vrẹn ne ọ hobọte awọrọ?

¹⁰ Ẹhọn ọnọ sabu rhe kpokpuo fọkiẹ  orusọ wu ruẹ awọrọ vrẹn ne. Me wu na sabu ru? Damoma kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ, ji rhomunu. (2 Cor. 7:11) Rẹ i Jehova nyoma ẹrhomo nọ ha userhumu rẹn ihworho wu rusọ na. Ọnọ ha userhumu wẹn ọrhẹ ihworho wu rusọ na vwo edirin ọrhẹ ẹhẹn ro totọre.

11. Me ye yono nẹ udje ọmẹraro Jonah? (Ni ifoto obaro na.)

¹¹ Yono nẹ orusọ wu ru vrẹn ne, ji homariotọre ni Jehova ọ ha ruiruo. Djokarhọ udje ọmẹraro Jonah. Ukperẹ i Jonah ono riẹ Nineveh ro rhiẹ ekete i Jehova o djerie nya, nọ zẹre. Jehova nọ ghwọghwu i Jonah, no ji yono nẹ orusọ ye. (Jonah 1:​1-4, 15-17; 2:​7-10) Jehova ọ sẹrerhumuji Jona-ah. Osolobrugwẹ nọ rharhumu ta riẹn no riẹ Nineveh, nọ huvwele ogege. Dedevwo oborẹ o ruru na ọ dariẹ, ọrẹn ọnana ọ lẹrhiẹ tiẹn owian ri Jehova ọ yẹriẹ-ẹ.—Jonah 3:​1-3.

JEHOVA Ọ HA URHEBRO RẸN ỌWAN NYOMA ẸHẸN ỌFUANFON NA

12. Marhẹ i Jehova o ru yẹ ọwan ufuoma arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn yanghene ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu? (Philippians 4:​6, 7)

¹² Emru obiobiomu ọrhọ phia rẹn ọwan, Jehova nọ ha urhebro rẹn ọwan nyoma ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. Roro kpahen udje i Ron ọrhẹ Carol. Ọrẹ omemwurhọ, ọmọ aye ọhworhare no kpe omayen hwu. Aye ni tare: “Ame i rhiẹromẹrẹn edamuni sansan bi ne, ọrẹn ọnana yọ mai gbanhon. Ame i nẹrhomo vwe i Jehova uvuẹn ason buebun, ame ni ghini vwo ufuoma ra hunute uvuẹn Philippians 4:​6, 7.” (Seyi.) Orhianẹ ẹhọn o seriotọre, wu na sabu ta ọmuduo rẹn i Jehova uvuẹn ẹrhomo ọgbọ buebun. (Ps. 86:3; 88:1) Rẹ ye ọgbọ buebun nọ yọ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. Ọnọ kpahenrhọ ẹrhomuo.—Luke 11:​9-13.

13. Marhẹ ẹhẹn ọfuanfon na ono ru ha userhumu rẹn ọwan fuevwan ga i Jehova? (Ephesians 3:16)

¹³ Wu dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon rọ lẹrhẹ ẹhọn seriotọre dẹ ne? Ẹhẹn ọfuanfon na ọnọ yọ omẹgbanhon wu guọlọre ne wu sabu fuevwan ga i Jehova. (Se Ephesians 3:16.) Roro kpahen udje omizu ọmase re se Flora. Ọye ọrhẹ esa ye a ga kugbe ẹrhẹ imishọnari, ọrẹn esa ye ọrhọ fuevwan kpahiẹ-ẹn, aye ni fan orọnmo. Nọ tare: “Ẹhẹn mẹ no seriotọre omamọ fọkiẹ ọphiẹrhọ na. Mi nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ mẹ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ne mi sabu vwo edirin. Jehova nọ yẹrẹ mẹ oborẹ mi vi guọlọ, ne mi sabu din erhirhiẹ na.” Flora nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Osolobrugwẹ ọ sariẹ erhumu fiudugbere ne, ji yẹ ye imwẹro taghene ọnọ hẹrote yi uvuẹn edamuni ephian. Nọ habaye: “Ẹmro rọ ha uvuẹn Psalm 119:32 o sekpahen mẹ: ‘Mi na nyalele irhi enọ rhẹ ọsoso ọmudu mẹ, fọkime wu ruẹ ọmudu mẹ gbanhon ne.’”

14. Marhẹ ene ru ha uphẹn rẹn ẹhẹn ọfuanfon na nọ ha userhumu rẹn ọwan?

¹⁴ Marhẹ wu ne ru wian kpahen ẹrhomo wu nẹ vwe i Jehova nọ yọ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen? Rhe ruẹ ekwakwa ri na lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ wian uvuẹn oma. Ekwakwa jerẹ, uyono ẹnya ọrhẹ aghwoghwo. Rhe se i Baibol na ọke ephian, ji roro kpahiẹn. (Phil. 4:​8, 9) Ọke we rhe se i Baibol na, djokarhọ ebẹnbẹn ihworho ra hunute uvuẹn i Baibol na i rhiẹromẹrẹn, ọrhẹ oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn aye vwo edirin. Sandra, ra hunute vrẹn ne, ọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ egbogbanhon buebun. Nọ tare: “Ikuegbe i Joseph ọ hobọte  mẹ omamọ. Ọ ha uphẹn rẹn ebẹnbẹn ọrhẹ osehiẹn rọ dẹrughwaroghwu, nọ ghwọghọ onyerẹnkugbe yi rhẹ i Jehova-a.”—Gen. 39:​21-23.

JEHOVA Ọ HA URHEBRO RẸN ỌWAN NYOMA IMIZU UKOKO NA

15. Ayọmo yi na sabu yẹ ọwan urhebro, marhẹ aye ina sabu ruie lele? (Ni ifoto na.)

¹⁵ Arha dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn, imizu ukoko na ne “rhiẹ esiri urhebro” rẹn ọwan. (Col. 4:11) Izede owu ri Jehova o ru dje ẹguọlọ ye rẹn ọwan, yẹ nyoma imizu ukoko na. Ọwan a mẹrẹn urhebro ọke imizu ukoko na i rha kọn bru ọwan, yanghene kerhọ ọwan. Aye ina sabu se ekete i Baibol rọ nọ bọn ọwan gbanhon, yanghene lele ọwan nẹrhomo kugbe. d (Rom. 15:4) Ọkezẹko, imizu na ina sabu karorhọ ọwan kpahen iroro i Jehova, ji ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin. Aye ina ji sabu hobọtua ọwan, nyoma aye ina yẹ ọwan emaren uvuẹn ọke ebẹnbẹn.

16. Me ye ne ruo na sabu mẹrẹn userhumu mie awọrọ?

¹⁶ Na sabu mẹrẹn userhumu mie imizu ọwan, ana vi nekpẹn yen. Imizu ukoko na i vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, aye i ji guọlọ sa ọwan erhumu. (Prov. 17:17) Ọrẹn, ọkezẹko aye i sabu rhe oborẹ ọwan e roro yanghene oborẹ a guọlọre-e.  (Prov. 14:10) Orhianẹ ẹhọn o seriotọre, ta rẹn imizu ri te edje ne kpahen oborẹ oma o ruo. Jẹ aye rhe kpahen oborẹ aye ine ru ha userhumu wẹn. Wu na ji sabu ta rẹn ọkpako ukoko owu yanghene eva ri mai kẹruọ kpahen erhirhiẹ na. Imizu emẹse ezẹko, a nekpẹn urhebro mie imizu emẹse erọrọ ri te edje ne.

17. Me yọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn ra na ja mẹrẹn urhebro, marhẹ ene ru fie kparobọ?

¹⁷ Wu vwa kẹnoma rẹn awọrọ-ọ. Fọkiẹ ẹhẹn ro seriotọre, wu na sabu vwo ẹhẹn wu ne je kwomakugbe awọrọ. Ọkezẹko, imizu ukoko na i sabu vwẹruọ erhirhiẹ ọnọ-ọ, yanghene aye ina tẹmro ezẹko ri vwe fo. (Jas. 3:2) Wu vwe je ọrana lẹrhuọ tiomanẹ uvwre aye-e, fọkime Jehova ọnọ sabu nyoma aye yọ urhebro. Ọkpako ukoko owu re se Gavin, rẹ ẹhẹn yen o seriotọre nọ tare: “Mi vwa guọlọ kwomakugbe imizu na-a.” Ọrẹn, Gavin ọ lẹrhẹ ọrana da ye obọ ji-i, ọke oru, nọ mẹrẹn erere ọke rọ homaba imizu na. Omizu ọmase owu re se Amy nọ tare: “Fọkiẹ oborẹ mi rhiẹromẹrẹn vrẹn ne, nọ bẹn mi na hẹroso ihworho. Ọrẹn, mie yono oborẹ mi ne ru hẹroso imizu ukoko na jerẹ oborẹ i Jehova ọ hẹroso aye. Mi rheri taghene ọrana ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova, ọ ji lẹrhẹ oma merhen mẹ.”

JENẸ IVE I JEHOVA KPAHEN OBARO NA YẸ ỌWAN URHEBRO

18. Me ya na sabu tẹnrovi kpahen obaro na, me ye ne ruo vwana?

¹⁸ Ana sabu tẹnrovi obaro na rhẹ imwẹro taghene phẹrẹkpẹ, Jehova ono tiẹ ebẹnbẹn ọwan ephian nie. (Rev. 21:​3, 4) Ọke ọrana, ebẹnbẹn re rhiẹromẹrẹn vwana, i “rha tobọ kọn ruẹ ọmudu na-a.” (Isa. 65:17) Jerẹ oborẹ e yono ne, Jehova ọ hẹrote ọwan uvuẹn ọke ebẹnbẹn. Omarana, rhiabọ dede ekwakwa irhorhomu ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan, ri na sabu ha urhebro ọrhẹ userhumu rẹn ọwan. Ne wu ji vwo imwẹro taghene Jehova “ọ hẹrote” ọwan ọke ephian.—1 Pet. 5:7.