1-2. Me yọ phiare ọke idibo i Jesu awanva e riẹ Emmaus?

 ẸDẸ na Nisan 16, 33 C.E. Idibo i Jesu i mwuomarhọ omamọ, ofẹn o ji mwu aye. Awanva usuẹn idibo na ne nẹ Jerusalem riẹ Emmaus, rọ ha iroko 11 (7 mi) seri nẹ Jerusalem. Ẹhẹn ehworhare enana i seriotọre fọkime e kpe i Jesu hwu ne, ro rhiẹ ohworho aye e lele bi. Nọ họhọre taghene oborẹ aye i fiẹrorhọ taghene i Messiah na ono ruo, o sefughwẹ ne. Ọrẹn, oborẹ aye i vwe fiẹrorhọ nọ phiare.

² Ọhworhare owu nọ nya bru aye uvuẹn izede ji lele aye. Idibo na ni ta rẹn ọhworhare na kpahen oborẹ o phia rẹn i Jesu. Ọrẹn, ọhworhare na no gbikun rẹn aye rọ nọ jọ sẹrorẹ aye ẹro. “Nọ tonrhọ nẹ i Moses ọrhẹ Emẹraro na ephian,” no dje kpahen oborẹ ọsoriẹ i Messiah na ọnọ rioja ji hwu. Ọke ehworhare na e te Emmaus, ọhworhare na no dje omayen rẹn aye—nọyẹ, Jesu ra rhọmọnuhwu na! Oma ọ merhen idibo na omamọ, ọke aye e rhe taghene i Messiah na o ji nyerẹn!—Luke 24:​13-35.

3-4. Me yọ phia rẹn idibo i Jesu, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana? (Acts 1:3)

³ Jesu ọ homaphia rẹn idibo yi ọgbọ buebun uvwre ẹdẹ 40 ri kẹta uvuẹn akpenyerẹn yen ọke rọ ha otọrakpọ na. (Se Acts 1:3.) Uvwrọke ọrana, idibo i Jesu re mwuomarhọ rẹ ofẹn o ji mwuẹ bi, ni vwo aghọghọ ọrhẹ imwẹro, ji  fiudugbere ghwoghwo kpahen Uvie Osolobrugwẹ. a

⁴ Ana mẹrẹn erere erhe yono kpahen oborẹ i Jesu o ruru uvwrọke ọrana. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ i Jesu o ru ha ọke ọnana (1) ha urhebro rẹn idibo yi, (2) ha userhumu rẹn aye dabu vwẹruọ i Baibol na rhọ, ọrhẹ (3) yono aye nẹ aye i sabu wian ewian aye obaro na. Uvuẹn erhirhiẹ owuowu, ana mẹrẹn oborẹ ene hẹrokele udje i Jesu.

HA URHEBRO RẸN AWỌRỌ

5. Mesoriẹ idibo i Jesu a guọlọ urhebro?

⁵ Idibo i Jesu i guọlọ urhebro. Mesoriẹ? Fọkime, ezẹko i nyajẹ eghwa, ekrun ọrhẹ eyi aye vwo, nẹ aye i sabu nyalele i Jesu ọke ephian. (Matt. 19:27) A ji kparehaso ezẹko, fọkime aye i rhiẹ idibo Kristi. (John 9:22) Aye i ze izobo enana, fọkime aye i vwo imwẹro taghene Jesu yẹ i Messiah na. (Matt. 16:16) Ọrẹn, ọke re kpe i Jesu hin, ẹhẹn aye no seriotọre omamọ, aye ne roro taghene aye erhe vwo ifiẹrorhọ-ọ.

6. Me yi Jesu o ruru ọke a rhọmiẹ nuhwu?

⁶ Itiọrurhomẹmro, Jesu o rheri taghene idibo yi i vwo esegburhomẹmro, o ji rhe taghene uhwu ọnẹyen yọ lẹrhẹ ẹhẹn aye seriotọre. Omarana, ogege ra rhọmiẹ nuhwu, nọ ha urhebro rẹn igbehian yen. Jerẹ udje, ọ homaphia rẹn Mary Magdalene ọke rọ viẹ uvuẹn ekete re sin Jesu rhọ. (John 20:​11, 16) Ọ homaphia rẹn idibo yi awanva ra hunute uvuẹn ọtonrhọ urhomu-ẹmro ọnana. Nọ ji homaphia rẹn ọnyikọ Peter. (Luke 24:34) Me ya na sabu yono nẹ udje i Jesu? Jene yono kpahen oborẹ ọ phiare ọke rọ homaphia rẹn Mary Magdalene.

7. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn John 20:​11-16, me yi Jesu ọ djokarhọ taghene Mary o ruẹ urhiọke i Nisan 16, me yẹ ọrana o mwurien ru? (Ni ifoto na.)

⁷ Se John 20:​11-16. Uvuẹn urhiọke i Nisan 16, emẹse ezẹko ni riẹ ekete re sin Jesu rhọ. (Luke 24:​1, 10) Jene yono  kpahen ọmase owu usuẹn aye, nọyẹ Mary Magdalene. Ọke i Mary o te usin na, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ofefe. Nọ zẹ ya ta rẹn Peter ọrhẹ John, aye ephian ni zẹ riẹ ekete usin na. Ọke aye a mẹriẹn taghene usin na ofefe, ehworhare na ni ghwẹrioma rie. Ọrẹn, Mary o kwe rie-e. Nọ daji ekete usin na, ji viẹ. O rhe taghene Jesu ọ ha avwaye-e. Ọ mẹrẹn ọmase na ọke rọ viẹ, ọ ji guọlọ ha urhebro riẹn. Omarana, nọ homaphia rẹn i Mary ji ha urhebro riẹn. Nọ tẹmro riẹn, ji yẹ ye owian ọghoghanren owu—nọyẹ ọrẹ ọnọ ta rẹn imizie taghene a rhọmeriẹn nuhwu ne.—John 20:​17, 18.

8. Marhẹ ene ru hẹrokele i Jesu?

⁸ Marhẹ ene ru hẹrokele i Jesu? Nyoma ra na ha urhebro rẹn imizu ọwan ri ha erhirhiẹ egbogbanhon ji dje arodọmẹ rẹn aye, nẹ aye i sabu rha ga i Jehova. Roro kpahen udje omizu ọmase re se Jocelyn, rẹ omizie ọmase o hwu rhẹ asidẹti. Nọ tare, “Mi mwuomarhọ omamọ uvwre ibiamo buebun.” Ọrẹn, esa ọrhẹ ane owu ni ha use riẹn rhiẹ oghwa aye, aye i dabu kerhọ ye, ji ta riẹn taghene ọghanranren uvuẹn ukẹro i Jehova. Jocelyn nọ tare: “Nọ họhọre taghene Jehova ọ nyoma aye simi mẹ ne. Aye i ha userhumu mẹ sabu rharhumu vwo oruru mi na ga i Jehova.” Ana ji sabu ha userhumu rẹn awọrọ, nyoma ra na dabu kerhọ ọke aye a ta ọmudu aye rẹn ọwan, ji ha urhebro rẹn aye nẹ aye i sabu rha ga i Jehova.—Rom. 12:15.

HA USERHUMU RẸN AWỌRỌ VWẸRUỌ I BAIBOL NA

9. Obẹnbẹn ego yẹ idibo i Jesu i dẹrughwaroghwu, marhẹ o ru ha userhumu rẹn aye?

⁹ Idibo i Jesu i rhiabọ dede Ẹmro Osolobrugwẹ, ji damoma haye ruiruo uvuẹn akpenyerẹn aye. (John 17:6) Ọrẹn, aye e vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ e kpe i Jesu mwu orhan jerẹ ohi-i. Jesu o rheri taghene aye i vwo esegburhomẹmro ọrhẹ ẹguọlọ kpahen i Jehova, ọrẹn aye a dabu vwẹruọ Eyaya Ọfuanfon na-a. (Luke 9:​44, 45; John 20:9) Omarana, nọ ha userhumu rẹn aye vwẹruọ Eyaya Ọfuanfon na. Jene yono kpahen oborẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn idibo yi awanva re riẹ Emmaus, ọke rọ homaphia rẹn aye.

10. Marhẹ i Jesu o ru dje rẹn idibo yi taghene ọye yẹ i Messiah na? (Luke 24:​18-27)

¹⁰ Se Luke 24:​18-27. Djokarhọ taghene rhẹ ogege yi Jesu o dje omayen rẹn aye-e. Ukpomaran, nọ nọren aye enọ. Mesoriẹ? Ọkezẹko ọ guọlọ rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn aye. Aye ni ta ẹhẹn aye riẹn. Aye ni ta riẹn taghene aye i fiẹrorhọ taghene Jesu ono simi Israel nẹ osehiẹn i Rome. Ọke aye a ta oborẹ ọ ha ẹhẹn aye hin, Jesu nọ ha i Baibol na ha userhumu rẹn ehworhare na vwẹruọ oborẹ ọ phiare na. b Owuọwọn ẹdẹ ọrana, Jesu nọ ha userhumu rẹn idibo yi ri hẹrhẹre vwẹruọ oborẹ aruẹmẹrẹn na i mevirhọ. (Luke 24:​33-48) Me ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn ọnana?

11-12. (a) Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Jesu o ru ha i Baibol na yono awọrọ? (Ni ifoto na.) (b) Marhẹ ọrọ ha i Baibol yono i Nortey o ru ha userhumu riẹn?

¹¹ Marhẹ ene ru hẹrokele i Jesu? Ọrukaro, ọke we rhe yono emọ uyono i Baibol enọ, ha enọ ruiruo ne wu sabu rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn aye. (Prov. 20:5) Wu rhe vwẹruọ oborẹ ọ ha ẹhẹn aye ne, gbe dje rẹn aye ekete i Baibol rọ nọ  ha userhumu rẹn aye. Habaye, wu vwa ta rẹn aye kpahen oborẹ aye ine ruo-o. Ukpomaran, ha userhumu rẹn aye roro kpahen i Baibol na, ọrhẹ oborẹ aye ine ru ha iruemru-urhi Baibol ruiruo uvuẹn akpenyerẹn aye. Roro kpahen udje omizu ọhworhare re se Nortey ro rhirhiẹ Ghana.

¹² Ọke Nortey ọ ha ẹgbukpe 16, nọ tuẹn uyono i Baibol rhọ. O jiri-i, ekruien ni kparehasuiẹ. Me yọ ha userhumu riẹn mevigbanhon? Ohworho rọ ha i Baibol yonie ọ ha i Matthew urhomu-ẹmro 10 dje riẹn bi ne taghene ana kparehaso Ilele Kristi urhomẹmro. Nortey nọ tare, “Ọke ẹkparehaso na ọ tonrhọ, o vi mwu mẹ ẹro taghene ọnana yẹ urhomẹmro na.” Ọrọ yonie nọ ha userhumu riẹn no roro kpahen Matthew 10:​16, neneyo ọ sabu dje ẹghwanren ọrhẹ ọghọ phia ọke ro lele ekruien ta kpahen imwẹro ọnẹyen. Nortey ọ guọlọ rhiẹ ọkobaro ọke ro bromarhame hin, ọrẹn ọsẹ ye ọ guọlọre no riẹ isukuru ọduado. Ukperẹ ọro yonie ọnọ ta riẹn oborẹ ono ruo, nọ nọriẹn enọ ri na ha userhumu riẹn roro kpahen iruemru-urhi Baibol. Me yo nerhumie rhe? Nortey no brorhiẹn rọ nọ tuẹn owian ọkobaro rhọ. Ọsẹ ye no le rie nẹ oghwa na. Marhẹ oma o ruẹ Nortey kpahen erhirhiẹ na? Nọ tare, “O mwurun mẹ ẹro taghene mi brorhiẹn ro serhọ.” Arha damoma ha userhumu rẹn awọrọ vwẹruọ i Baibol na, ọnọ bọn esegburhomẹmro aye gbanhonrhọ.—Eph. 3:​16-19.

HA USERHUMU RẸN IMIZU EHWORHARE MWUOVWAN AYE INE RHIẸ “ẸGHẸLẸ RẸN ITUAKPỌ”

13. Me yi Jesu o ruru na sabu rha wian owian Ọsẹ yen ọke ephian? (Ephesians 4:8)

¹³ Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, ọ wian owian Ọsẹ ye gbagba. (John 17:4) Ọrẹn, Jesu o vwo uruemru na taghene ‘Wu rha guọlọ ne rhe emru ru, wẹwẹ ọvo yi ne ruie-e.’ Uvwre ẹgbukpe esa gbe ibiamo erhan ri Jesu ọ ha otọrakpọ na, o yono awọrọ nẹ aye i wian owian Uvie na. Bọmọke i Jesu ọ ki ghwẹrioma riẹ odjuwu, nọ yẹ idibo yi owian aye ina hẹrote igegede i Jehova, ji kobaro uvuẹn owian aghwoghwo na ọrhẹ uyono—ezẹko usuẹn aye i ha uvwre ẹgbukpe 20. (Se Ephesians 4:8.) Marhẹ i Jesu o ru  ha ẹdẹ 40 ri kẹta uvuẹn akpenyerẹn yen ọke rọ ha otọrakpọ na ha userhumu rẹn ehworhare enana ri vwo omeriotọre, atamwu, ra ji wian gbanhan, nẹ aye i sabu rhiẹ “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ”?—Se ẹmro re dje fiotọre ọrẹ Ephesians 4:8.

14. Marhẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn idibo yi do te edje, uvwre ẹdẹ 40 ri kẹta uvuẹn akpenyerẹn yen ọke rọ ha otọrakpọ na? (Ni ifoto na.)

¹⁴ Jesu o tiobọnu ọghwọghwu rẹn idibo yi izede ẹguọlọ. Jerẹ udje, ọ djokarhọ taghene ezẹko usuẹn aye i vwo ẹhẹn eveva, omarana, no tiobọnu urhebro rẹn aye. (Luke 24:​25-27; John 20:27) O dje rẹn aye oborẹ ọ ghanren te rẹ aye ina hẹrote idibo i Jehova, ukperẹ aye ina ha owian omobọ aye karo. (John 21:15) Ọ karorhọ aye taghene aye i vwa ha uphẹn aye i vwori uvuẹn ogame i Jehova vwanvwọn ọrẹ awọrọ-ọ. (John 21:​20-22) Ọ ji kpọ iroro esọsọ aye i vwori kpahen Uvie na vi, nẹ aye i sabu tẹnrovi owian aghwoghwo na. (Acts 1:​6-8) Me yẹ ekpako ukoko ina sabu yono mie i Jesu?

15-16. (a) Izede ego yẹ ekpako ukoko ine ru hẹrokele Jesu? Dje yi fiotọre. (b) Marhẹ i Patrick o ru mẹrẹn erere nẹ ọghwọghwu ra yẹriẹ?

¹⁵ Marhẹ ekpako ukoko ine ru hẹrokele i Jesu? Aye ine vi yono imizu ehworhare ji ha userhumu rẹn aye, tobọ te iphuphẹn, nẹ aye i sabu mwuovwan aye ina hẹrote ewian ukoko na. c O fo nẹ ekpako i fiẹrorhọ taghene ihworho aye e yono ine vi rhiẹ ihworho ri gbare-e. O fori nẹ ekpako i tiobọnu ọkpọvi rẹn aye neneyo aye i sabu tẹn ona, vwo uruemru omeriotọre, fuevwan, ji mwuegbe aye ina ha userhumu rẹn awọrọ.—1 Tim. 3:1; 2 Tim. 2:2; 1 Pet. 5:5.

¹⁶ Roro kpahen oborẹ omizu ọhworhare re se Patrick o ru mẹrẹn erere ọke ra ha ọkpọvi riẹn. Ọke rọ ha uphuphẹn, ọ tẹmro hwainhwain, o vwo ji dje ọghọ phia-a, tobọ harẹn imizu emẹse dede. Ọkpako ukoko owu nọ djokarhọ uruemru ri  Patrick o vwori, ji tiobọnu ọghwọghwu riẹn izede ẹguọlọ. Patrick nọ tare, “Oma ọ merhenren mẹ taghene ọkpako na ọ ghwọghwu mẹ. Vẹrhẹ bi, mi rha mẹrẹn awọrọ re vwo uphẹn ẹga mi guọlọre, ẹhẹn mẹ no seriotọre. Ọrẹn, ọghwọghwu na ọ ha userhumu mẹ tẹnrovi oborẹ mi ne ru dje ẹguọlọ phia, ji ha userhumu rẹn imizu ukoko na, ukperẹ mi na guọlọ uphẹn ẹga.” Ọke oru, na ha i Patrick mwu no rhiẹ ọkpako ukoko ọke rọ ha ẹgbukpe 23.—Prov. 27:9.

17. Marhẹ i Jesu o ru djephia taghene ọ hẹroso idibo yi?

¹⁷ Jesu ọ yẹ idibo yi owian aye ine ghwoghwo ọrhẹ ọrẹ aye ine yono awọrọ kpahen i Baibol. (Se ẹmro re dje fiotọre “teaching them” rọ ha uvuẹn Matthew 28:20.) Idibo na ina sabu rhe roro taghene aye e mwuovwan owian na-a. Ọrẹn, Jesu o vwo imwẹro taghene aye ina sabu wian owian na, omarana, nọ ta rẹn aye kpahiẹn. Jesu nọ tare: “Jerẹ oborẹ Ọsẹ na o djeri mẹ rhe, omaran mie ji dje are.”—John 20:21.

18. Marhẹ ekpako ukoko ine ru hẹrokele i Jesu?

¹⁸ Marhẹ ekpako ukoko ine ru hẹrokele i Jesu? Ekpako ri tẹn ona, e tiobọnẹ ewian rẹn awọrọ. (Phil. 2:​19-22) Jerẹ udje, aye ina sabu yẹ iphuphẹn owian aye ine ruẹ Aghwẹlẹ Uvie fon. Ekpako na i rhe tiobọnu owian rẹn aye ne, o fori nẹ aye i yono aye ji hẹroso aye taghene aye ina sabu wian owian na. Matthew ro rhiẹ ọkpako ukoko obọ ọ tare taghene oma ọ dabu merhiẹn ọke ekpako ukoko ri tẹn ona e yonie, ji hẹrosuiẹ taghene ọnọ sabu wian owian ra yẹriẹ. Nọ tare, “Oma ọ merhenren mẹ omamọ fọkime mi rhe rusọ ọke aye e yoni mẹ, aye na ha userhumu mẹ ruẹ rhomẹrhọ ukperẹ aye ina ghwọghwu mẹ.” d

19. Orhienbro ọgo yo fori ne bru?

¹⁹ Jesu ọ ha ẹdẹ 40 ri kẹta uvuẹn akpenyerẹn yen ọke rọ ha otọrakpọ na ha urhebro rẹn awọrọ, ghwoghwo, ji yono awọrọ. Omarana, jene brorhiẹn ra na hẹrokele udje i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn. (1 Pet. 2:21) Ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ru omaran. Fọkime o veri taghene: “Mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ ẹdẹ na ephian bọmọke enyerakpọ na ono ki toba.”—Matt. 28:20.