Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

Enọ rẹ otu re se ẹbe Ọwan i Nọren

Enọ rẹ otu re se ẹbe Ọwan i Nọren

Uvuẹn i “New World Translation of the Holy Scriptures” ọrẹ 2013 na, Psalm 144:​12-15 o sekpahen ihworho Osolobrugwẹ. Ọrẹn, ọrẹ ahwanren na o sekpahen epha ri rhiẹ evwọkon, ra hunute uvuẹn udjoghwẹ ye ọrẹ 11. Mesoriẹ e ru ọkpọvi ọnana?

Ẹmro i Hebrew ra ha ruiruo na, ọ lẹrhẹ ọwan sabu ha eva na ruiruo. Habaye, o ji vwo ekwakwa erọrọ ri soriẹ e wenie uvuẹn i Baibol ọkpokpọ na:

  1. E ru ewene na nime a dabu vwẹruọ edjadjẹ ra ha ya ye ọrhẹ oborẹ o mevirhọ ne. Oborẹ i Psalm 144:12-15 o ru surhobọmwu idjaghwẹ ri kerhumie, o sekpahen ẹmro ra ha ruiruo uvuẹn udjoghwẹ ye ọrẹ 12, re se asher uvuẹn edjadjẹ i Hebrew. Ẹmro na, Asher, ana sabu rhian yen izede sansan. Jerẹ udje, ana sabu rhian yen rhẹ “ihworho” yanghene “ohworho.” Erhianrhian rọ kerhumu a ki mẹrẹn ọkpokpọ na, a ha ẹmro na “ihworho” ha ruiruo. Omarana, emamọ ekwakwa ra hunute uvuẹn idjaghwẹ ọrẹ 12 riẹ 14 na, na phia rẹn evwọkon ra hunute uvuẹn idjaghwẹ ri kerhumie. Ọrẹn, asher ọnọ ji sabu mevirhọ oborẹ o nẹ erhumu emru sa, ra na sabu rhian rhẹ “ọrana,” “neneyo,” yanghene “omarana.” Baibol re tiobọnu uvuẹn 2013 ọrhẹ erhianrhian erọrọ, i ha ẹmro na “omarana” e ruiruo.

  2. Ẹmro ri ha uvuẹn i Baibol ọkpokpọ na, i serhọ rhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn i psalm na. Ẹmro na, “omarana” ra ha ruiruo uvuẹn udjoghwẹ ọrẹ 12 na, nọ lẹrhẹ ebrurhọ ra hunute uvuẹn udjoghwẹ ọrẹ 12 riẹ 14 sekpahen evwata ra nẹrhomo na ‘sẹrorẹ aye jeghwai simi’ aye nẹ abọ evwọkon na (udjoghwẹ ọrẹ 11). Ọkpọvi ọnana ọ jeghwai homaphia uvuẹn udjoghwẹ ye ọrẹ 15, ekete ẹmro na, “omamerhomẹ” ọ homaphia ọgbeva, ro serhọ rhẹ ẹmro ebrurhọ ra hunute uvuẹn idjaghwẹ ye ọrẹ 12 riẹ 14 na. Omarana, uvuẹn erhirhiẹ eva na, aruẹ omamerhomẹ ọrana no sekpahen ihworho “rẹ Osolobrugwẹ aye o rhiẹ i Jehova!” Karorhọ taghene uvuẹn edjadjẹ i Hebrew ọke ahwanren, o vwo oka ra ha dje oborẹ ohworho ọ tare uvuẹn eyaya-a. Omarana, erhienrhianrhian ina vi damoma rhe oborẹ a tẹmro kpahen, nyoma aye ine vwẹruọ oborẹ itu i Hebrew a ya eyaya lele, oborẹ a tẹmro kpahen uvuien ọrhẹ ẹmro i Baibol erọrọ ri sekpahen ekete na.

  3. Ẹmro ri ha uvuẹn i Baibol ọkpokpọ na i serhọ rhẹ eghwẹmro i Baibol erọrọ ri tẹmro kpahen ive Osolobrugwẹ rẹn idibo yi ri vwo esegburhomẹmro kpahiẹn. Nyoma ọkpọvi ẹmro ọnana re se asher na, ekete i Baibol ọnana nọ dabu dje kpahen ifiẹrorhọ ri David o vwori, taghene Osolobrugwẹ ono simi emọ Israel nẹ abọ evwreghrẹn aye, ọnọ ji ha ebrurhọ ọrhẹ evwẹnvuọn rẹn ihworho yi. (Lev. 26:9, 10; Deut. 7:13; Ps. 128:1-6) Jerẹ udje, Deuteronomy 28:4, ọrhọ ta: “Ebrurhọ o rhirhiẹ ye rẹn emọ enọ ọrhẹ ewawọ enọ kugbe emọ rẹ isurhe enọ, erhuẹn enọ ọrhẹ igegede enọ i vwiẹre.” Itiọrurhomẹmro, uvuẹn ọke usun i Solomon, agbamwa na i rhiẹromẹrẹn ufuoma ọrhẹ evwẹnvuọn ra vwa ji mẹrẹn dẹ. Habaye, erhirhiẹ ezẹko uvuẹn usun i Solomon na, ọ rionbọrhọ usun ọrẹ i Messiah na.—1 Ki. 4:20, 21; Ps. 72:1-20.

Ifuenyi, ọkpọvi rọ ha uvuẹn i Psalm 144 o wene iyono i Baibol rẹ ọwan i vwẹruọ ye-e. Itiọrurhomẹmro, ọ lẹrhẹ ọsoso ọbe i psalm na, dabu dje ifiẹrorhọ rẹ idibo Osolobrugwẹ i vwori, ro sekpahen oghwọghọ evwọkon ọrhẹ ebrurhọ kugbe evwẹnvuọn i bẹmẹdẹ ra na harẹn evwata.—Ps. 37:10, 11.