1, 2. (a) Mesoriẹ ihworho ọke ọnyikọ Paul e vwo ọdamẹ kpahen ugbomọphẹ ọrhẹ erhirhiẹ evrẹn? (b) Ọrọmo yi Paul ọ tare taghene ọnọ sabu yẹ ihworho obọdẹn ugbomọphẹ?

IHWORHO ri ha i Rome ọke inyikọ na, e dje oma aye rhẹ ihworho ri dabu rhe urhi na, ẹzenguon ọsoso ọrhẹ ugbomọphẹ. Ọrẹn, evrẹn ya wian owian rọ ye Usun i Rome ọsoso omẹgbanhon ọrhẹ odidi ro vwori. Uvwre ọke owu, arha ghalẹ ọsoso ihworho ri ha uvuẹn i Rome rhẹ akwa 100, akwa 30 yi rhiẹ evrẹn. Itiọrurhomẹmro, erhirhiẹ evrẹn ọrhẹ ugbomọphẹ, oborẹ ihworho ephian tobọ te Ilele Kristi ọke ọrana e roro kpahan.

² Ọnyikọ Paul ọ ji ya kpahen ugbomọphẹ. Ọrẹn, Paul o ghwoghwo nọ sabu wene irueruo itu i Rome yanghene isuensun oseghe aye-e. Ukperẹ i Paul ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ ina hẹroso ihworho re suẹn yanghene ikoko erọrọ, aye na damoma ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na ọrhẹ ọghanromẹ otan i Jesu. Paul ọ kpọ ẹhẹn imizu na riẹ Esiri obọdẹn ugbomọphẹ. Jerẹ udje, uvuẹn ileta ọreva ri Paul ọ ya vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn i Corinth, nọ tare: “Jehova yẹ Ẹhẹn na, ekete ẹhẹn i Jehova ọ havwọ, ugbomọphẹ ọ havwiẹ.”—2 Cor. 3:17.

3, 4. (a) Me yi Paul ọ tẹmro kpahen ọ ki tẹmro rọ ha uvuẹn 2 Corinthians 3:17? (b) Me ye ne ruo na sabu vwo ugbomọphẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe?

 ³ Ọke i Paul o tu ya ileta vwe imizu ri ha uvuẹn i Corinth, ọ tẹmro kpahen odidi Moses o vwori ọke ro mevi obaro ọmakashe i Jehova uvuẹn oberun Ugbenu Sinai. Ọke ihworho na a mẹrẹn i Moses rọ ruotọre, ofẹn no mwu aye, Moses nọ ha ewun rhurhu ughwaruiẹ. (Ex. 34:29, 30, 33; 2 Cor. 3:7, 13) Paul nọ ta riaro, “ọrẹn, ohworho ọrhọ ghwẹriẹ bru i Jehova, ne tiẹ oborẹ a ha rhurhu ọmudu na nie.” (2 Cor. 3:16) Me yẹ ẹmro i Paul ọnana o mevirhọ?

⁴ Jerẹ oborẹ e yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro ọrẹ ọ vrẹnren na, Jehova ọvo ro rhiẹ Ọmemama, yọ nọ sabu vwo ugbomọphẹ ro vwo vwo ughwru. Ọnana no mevirhọ taghene ana sabu vwo ugbomọphẹ obaro i Jehova ọrhẹ ‘ekete ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen’ ọ havwọ. Ọrẹn, na sabu mẹrẹn erere nẹ ugbomọphẹ ọrana, o fori na ghwẹriẹ bru i Jehova, nọyẹ ene vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Ọke emọ Israel a ha uvuẹn ato, aye a ha omamọ ukẹro ni oborẹ i Jehova o lelirẹ aye nyerẹnkugbe-e. Nọ họhọre taghene a ha emru rhurhu ọmudu aye, ra mẹriẹn taghene e simi rẹ aye nẹ Egypt ne na, aye ni tẹnrovi oborẹ aye ine ru ha ugbomọphẹ aye ruiruo izede ọrẹ ugboma.—Heb. 3:8-10.

5. (a) Aruẹ ugbomọphẹ ọgo yẹ ẹhen ọfuanfon i Jehova ọ ye ọwan? (b) Marhẹ e ru rhe taghene ana sabu vwo obọdẹn ugbomọphẹ arha tobọ ha uvuẹn ekanron? (c) Enọ ego ya na kpahenrhọ?

⁵ Ugbomọphẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe ọ ghwẹ ọrẹ ene nẹ erhirhiẹ evrẹn. Ẹhẹn ọfuanfon i Jehova o simi ọwan nẹ abọ ọdandan ọrhẹ uhwu jeghwai nẹ abọ irueruo ogame efian, ro rhiẹ oborẹ ituakpọ ina ja sabu ru. (Rom. 6:23; 8:2) Ọnana obọdẹn ugbomọphẹ! Ohworho ọnọ sabu riamerhen aruẹ ugbomọphẹ ọnana uvuẹn ekanron dede. (Gen. 39:20-23) Ọnana yẹ oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu re se Nancy Yuen ọrhẹ omizu ọhworhare owu re se Harold King, e fi rẹ aye awanva rhẹ ekanron fọkiẹ esegburhomẹmro aye. Wu na sabu ni ikuegbe akpenyerẹn aye uvuẹn JW Broadcasting. (Hiẹn riẹ INTERVIEWS AND EXPERIENCES > ENDURING TRIALS.) Omarana, jene yono kpahen enọ enana, marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ugbomọphẹ ọwan? Marhẹ ene ru ha ugbomọphẹ na ruiruo izede ẹghwanren?

6. Me yẹ emọ Israel i ruru ro djephia taghene aye e vwo ọdaremẹro kpahen ugbomọphẹ i Jehova ọ yẹrẹ aye-e?

⁶ Erhe rhe oborẹ ẹghẹlẹ ọghanren te, ọnọ lẹrhẹ ọwan dje ọdaremẹro rẹn ohworho ro ruẹ ẹghẹlẹ na. Emọ Israel e vwo ọdaremẹro kpahen ugbomọphẹ i Jehova ọ yẹrẹ aye, ọke ro simi aye nẹ erhirhiẹ evrẹn uvuẹn Egypti-i. Uvwre ibiamo ezẹko ọke e simi aye hin, aye ni vwo omwemẹ aye ina ghwẹrioma riẹ akpọ aye e nyerẹn obẹ Egypt, aye ne brenu kpahen emaren ri Jehova ọ yẹrẹ aye. Jerẹ udje, aye i ni ‘erhenrin, cucumber, watermelon, leek, ituta, ọrhẹ i garlic,’ ghanghanren ghwẹ ugbomọphẹ aye i vwori rẹ aye ina ha ẹga rẹn i Jehova. Omarana, evwan no biomu i Jehova kpahen aye. (Num. 11:5, 6, 10; 14:3, 4) Ọnana omamọ uyono rẹn ọwan!

7. Marhẹ i Paul o ru ha urhebro rọ ha uvuẹn i 2 Corinthians 6:1 ruiruo, marhẹ ene ru hẹrokelie?

⁷ Ọnyikọ Paul ọ ha orhetio rẹn Ilele Kristi taghene aye i vwa ha ugbomọphẹ ri Jehova ọ yẹrẹ aye nyoma Ọmọyen, Jesu  Kristi ru ogbigbiruo-o. (Se 2 Corinthians 6:1.) Roro kpahen omiamiamo ọrhẹ ojẹriọ ri Paul o rhiẹromẹrẹn fọkime ọye ọvrẹn rẹn ọdandan ọrhẹ uhwu. Udabọ ọrana, Paul nọ tare: “Ekpẹmẹ o rhirhiẹ ye rẹn Osolobrugwẹ nyoma i Jesu Kristi ro rhiẹ Ọrovwori ọwan!” Mesoriẹ? Paul nọ ta rẹn Ilele Kristi na: “Fọkime urhi ọrẹ ẹhẹn na rọ yẹ are arhọ nyoma i Kristi Jesu, ọ lẹrherẹ are vwo ugbomọphẹ nẹ abọ urhi ọdandan ọrhẹ ọrẹ uhwu.” (Rom. 7:24, 25; 8:2) Omarana, o fori na hẹrokele i Paul, na jeghwai ha ukẹro ọghoghanren ni ugbomọphẹ ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan nẹ abọ ọdandan ọrhẹ uhwu. Fọkiẹ izobo otan na, ana sabu ga Osolobrugwẹ rhẹ ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron, jeghwai mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn ogame ọnẹyen.—Ps. 40:8.

8, 9. (a) Orhetio ọgo yẹ ọnyikọ Peter ọ ha phia kpahen oborẹ ana ha ugbomọphẹ ọwan ruiruo lele? (b) Erhirhiẹ imwofẹn ego ya dẹrughwaroghwẹ inyenana?

⁸ Haba ọdaremẹro re ne djephia, o fori ne ni oma ọwan so, na ja rha ha ugbomọphẹ re vwori ruiruo izede rọ sọre. Ọnyikọ Peter ọ ha orhetio rẹn ọwan na ja rha ha ugbomọphẹ ọwan hẹrote ojemẹ omobọ ọwan. (Se 1 Peter 2:16.) Orhetio ọrana ọ lẹrherẹ ọwan karorhọ oborẹ ọ phia rẹn emọ Israel uvuẹn ato na. Orhetio ọrana ọ jeghwai sekpahen ọwan inyenana omamọ. Echu ọrhẹ akpọ ọnana a ha osẹme ọrhẹ eheri, akpẹriọ, iruẹn, kugbe ekwakwa erọrọ riẹriẹ ọwan. Ileyi a ha ihworho ri titiri uvuẹn akpọ na jiri eyẹsuọ aye, neneyo ihworho i sabu dẹ ekwakwa re aye i vwa guọlọ ha ruiruo. O rhiẹ oborẹ ọ phẹrẹre omamọ ra na ha ugbomọphẹ ọwan ruiruo izede rọ sọre!

⁹ Orhetio i Peter ọ jeghwai hobọte erhirhiẹ sansan uvuẹn akpenyerẹn ọwan, jerẹ isukuru ọrhẹ iruo. Jerẹ udje, iphuphẹn buebun inyenana, a dẹrughwaroghwẹ ọhiẹn rẹ aye ine riẹ isukuru eduado. Na riẹriẹ aye nẹ aye i roro taghene isukuru ọduado ọvo yọ nọ sabu lẹrhẹ ohworho vwo omamọ iruo, omarana, ihworho na ta rẹn aye taghene a kwa omamọ osa rẹn ihworho ri riẹ isukuru eduado, ọrẹn, a vwa kwa omamọ osa rẹn eri vwa nya-a. Nime orhienbro ọnana ọ hobọte ọsoso akpenyerẹn iphuphẹn, aye ne nie taghene ọrana yọ mai serhọ. Me yo fori taghene iphuphẹn ọrhẹ eri vwiẹrẹ aye i karorhọ?

10. Me ya na karorhọ erhe brorhiẹn omobọ?

¹⁰ Ihworho ezẹko ina sabu roro taghene nime enana orhienbro omobọ na, o fori na yẹ aye ugbomọphẹ aye ina djẹ oborẹ o je rẹ aye, takpu, ẹhẹn obrorhiẹn aye o kwerhọ ye. Ọkezẹko, aye a ha ẹmro i Paul ọ ya vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn i Corinth kpahen emaren ha kpahen obọ: “Mesoriẹ ẹhẹn obrorhiẹn ohworho ọrọrọ ọnọ ha ugbomọphẹ mẹ guẹnzọn.” (1 Cor. 10:29) Itiọrurhomẹmro, ọwan ọvo yi ne brorhiẹn sekpahen aruẹ isukuru ra na nya ọrhẹ aruẹ owian ra na wian, ọrẹn, o fori na karorhọ taghene ugbomọphẹ ọwan o vwo ughwru, habaye, o ji vwo oborẹ o nẹ erhumu orhienbro ọwan sa. Fọkiẹ ọrana, Paul nọ tẹmro enana: “Ekwakwa ephian i vwo urhi, ọrẹn, rhẹ ekwakwa ephian yi serhọ rẹn ọwa-an. Ekwakwa ephian i vwo urhi, ọrẹn, rhẹ ekwakwa ephian ya bọn ọwan gbanha-an.” (1 Cor. 10:23) Itiọrurhomẹmro, ọrana ọ ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo ekwakwa eghoghanren re ne roro kaphen ọke re brorhiẹn omobọ, ukperẹ ono rhiẹ iroro ọwan ọvo.

11. Mesoriẹ a yẹ ọwan ugbomọphẹ?

¹¹ Ọke i Peter ọ ha orhetio phia kpahen ugbomọphẹ ra na ha ruiruo izede ro  serhọ, nọ jeghwai ta kpahen oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren. No jiri rie harẹn ọwan na ha ugbomọphẹ ruiruo ‘jerẹ evrẹn rẹn Osolobrugwẹ.’ Omarana, oborẹ ọsoriẹ i Jehova o vi simi ọwan nyoma i Jesu nẹ abọ ọdandan ọrhẹ uhwu, yẹ ọrẹ ana homakpahontọre wian riẹn.

12. Udje ọgo yi Noah ọrhẹ ekrun ọnẹyen i fi rhotọre rẹn ọwan?

¹² Arha tẹnroviẹ eru riaro ọwan uvuẹn ogame i Jehova, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ha ugbomọphẹ re vwori ruiruo izede ro serhọ jeghwai kẹnoma rẹn ojemẹ akpọ na. (Gal. 5:16) Jerẹ udje, roro kpahen udje i Noah ọrhẹ ekrun ọnẹyen. Aye e rhirhiẹ akpọ rọ vuọnren rhẹ ozighi ọrhẹ ijẹfuọn. Ọrẹn, aye e kwe hatua ojemẹ akpọ na ọrhẹ oborẹ ihworho buebun ọke ọrana i vwo ọdamẹ kpahe-en. Marhẹ aye i ru sabu fikparobọ? Aye i fiomarhọ owian ri Jehova ọ harẹn aye, owian rẹ aye ina kanren owọ na, jeghwai sẹrorẹ emaren rẹ aye ọrhẹ eranmo na ina riọ, kugbe owian rẹ aye ine ghwoghwo rẹn awọrọ. “Noah no ghini ru lele ọsoso oborẹ i Jehova ọ ta riẹn. No ghini ru omaran.” (Gen. 6:22) Me yo nẹ erhumie rhe? Noah ọrhẹ ekrun ọnẹyen ni vwo usimi ọke ra ghwọghọ evwọkon na.—Heb. 11:7.

13. Owian ọgo ya yẹ i Jesu, owian ọgo yọ yẹ idibo yi?

¹³ Me yi Jehova ọ ta rẹn ọwan ne ru inyenana? Re rhiẹ idibo i Jesu na, a dabu rhe taghene owian ri Jehova ọ yẹre ọwan, ọrẹ ene ghwoghwo. (Se Luke 4:18, 19.) Inyenana, Echu o suẹn ihworho buebun beghe, omarana, aye ne rhiẹ evrẹn rẹn ogame efian, akpenyerẹn ọgbogbanhon ọrhẹ usun oseghe. (2 Cor. 4:4) O rhiẹ uphẹn ọduado ra na nyalele udje i Jesu, ra na ha userhumu rẹn ihworho rhe jeghwai ga i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ obọdẹn ugbomọphẹ. (Matt. 28:19, 20) Owian ọnana ọ lọhọ-ọ, nime, o vwo ebẹnbẹn buebun. Uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, ihworho buebun e vwo omamerhomẹ kpahen iyẹnrẹn esiri na-a, aye a tobọ wọnrọn haso ọwan. O fori nẹ owuowọnwan ọ nọ omayen, ‘Mi na sabu  ha ugbomọphẹ mi vwori habọtua owian Uvie i Jehova vuọnvuọn?’

14, 15. Aruẹ ẹhẹn ọgo yẹ ihworho i Jehova i vwo kpahen owian aghwoghwo na? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹⁴ O rhiẹ emru omamerhomẹ taghene ihworho buebun i mẹrẹnvwrurhe ne taghene akpọ na ọ samọ te oba phẹrẹkpẹ, aye nẹ ruẹ akpọ aye lọhọ neneyo aye i sabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn. (1 Cor. 9:19, 23) Imizu ezẹko a ga uvwre ẹkwotọre aye; erọrọ e riẹ ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na. Iyẹnrẹn o djephia taghene uvwre ẹgbukpe isionrin ri vrẹnren na, ekobaro ọke ephian ri vrẹn 250,000 yi homaba eri havwiẹ bi, nọyẹ aye i bun ghwẹ 1,100,000 ne. Itiọrurhomẹmro, ọnana ghini erere ra mẹrẹn orhianẹ a ha ugbomọphẹ re vwori ga i Jehova!—Ps. 110:3.

¹⁵ Me yọ ha userhumu rẹn imizu enana dabu ha ugbomọphẹ aye ruiruo izede ro serhọ? Roro kpahen udje i John ọrhẹ Judith, ri gare uvuẹn ẹkwotọre sansan uvwre ẹgbukpe ri vrẹn 30 ne. Aye ni tẹmro kpahen ọke isukuru ekobaro ọ tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 1977, aye ni tare taghene oborẹ a dabu kanrunumwu ọke ọrana, yẹ ẹhẹn re ne riẹ ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na. John nọ tare taghene nẹ aye i sabu nyamwu ẹkẹ ọrana, ọye no wene iruo yi ọgbọ buebun neneyo aye i sabu nyerẹn akpọ ọlolọhọ. Omarana, ọke aye e te ẹkwotọre ọrọrọ, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene nyoma aye a hẹroso i Jehova jeghwai nẹrhomo vwe yi, ọ ha userhumu rẹn aye sabu fi egbanrhọ kparobọ, ọ jeghwai ha userhumu rẹn aye yono edjadjẹ ọkpokpọ, aye i ji rienrian oma aye rhẹ irueruo ekpokpọ, jeghwai vwo edirin aruọke egbogbanhon. Marhẹ owian aye na ọ hobọte aye lele? John nọ tare: “Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mi fiomarhẹ owian rọ mai rhomu uvuẹn akpenyerẹn mẹ. Onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova nọ kpẹnkpẹnrhọ jerẹ onyerẹnkugbe rọ ha uvwre ọsẹ ọrhẹ ọmọ. Vwana, mi dabu vwẹruọ oborẹ i James 4:8 o mevirhọ ne: ‘Ti kẹrẹ Osolobrugwẹ, ọye nẹ ono ti kẹruo.’ Mi rheri taghene obọdẹn akpọ mia guọlọ na o teri mẹ obọ ne.”

16. Marhẹ imizu buebun e ru ha ugbomọphẹ aye ruiruo izede ẹghwanren?

¹⁶ Ihworho ezẹko inyenana, i sabu rhiẹ ọkobaro ọke jijiri jerẹ i John ọrhẹ i Judith, ọrẹn, fọkiẹ erhirhiẹ ihworho ezẹko aye i vwa sabu ruẹ te omara-an. Ọrẹn, ihworho buebun e vwobọrhọ owian ebanbọn ekete akpọ na o keri te. Jerẹ udje, ọke ra bọn esiri ukoko ọwan obẹ Warwick, New York, imizu ri te 27,000 yi homakpahontọre wian uvwre ikprughwre eva ye te ẹgbukpe owu yanghene vrẹn omaran dede. Ihworho buebun i nyajẹ owian aye vwo nẹ aye i sabu wian avwaye. Itiọrurhomẹmro, ọnana udje rọ dabu serhọ, sekpahen ihworho ri ha ugbomọphẹ aye ga Osolobrugwẹ!

17. Ebrurhọ ego ya hẹrhẹ ihworho ri ha ugbomọphẹ aye ruiruo izede ẹghwanren?

¹⁷ Oma ọ merhen ọwan taghene e rhe i Jehova, na jeghwai riamerhen ugbomọphẹ rẹ ogame urhomẹmro ọ rhua sa. Jene djephia nyoma orhienbro ọwan taghene e ni ugbomọphẹ ọwan ghanghanren. Ukperẹ ana ha ugbomọphẹ re vwori ruiruo izede rọ sọre, o fori na ha ugbomọphẹ na ọrhẹ uphẹn re vwori ga i Jehova vuọnvuọn. Erhe ru omaran, ana sabu tẹnrovi ọke ebrurhọ i Jehova enana ine te orugba: “Emama na ni na vabọ erhirhiẹ evrẹn rẹn oghwọghọ, aye ni ne vwo ugbomọphẹ ọrẹ emọ Osolobrugwẹ.”—Rom. 8:21.