1. Urhebro ọgo yi Jehova ọ haphia ọke a kparehasuiẹ uvuẹn Eden?

AVWỌKE ituakpọ e serhẹ erhirhiẹ ọdandan ọrhẹ uhwu, yi Jehova o dje omayen rhẹ Osolobrugwẹ urhebro. Ogege a kparehasuiẹ uvuẹn Eden, no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre neneyo emọ Adam i sabu vwo uduẹharhaghwẹ ọrhẹ ifiẹrorhọ. Ifiẹrorhọ ọ havwiẹ rẹn ituakpọ. Ituakpọ i rhe vwẹruọ ive rọ ha uvuẹn i Genesis 3:15, aye ine vwo ifiẹrorhọ taghene ana ghwọghọ “obodirin ahwanren na,” ro rhiẹ Echu yanghene i Dẹbolo, ọrhẹ ọsoso ewian enẹyen.—Rev. 12:9; 1 John 3:8.

2. Marhẹ i Jehova ọ ha urhebro rẹn i Noah lele?

² Noah ro rhiẹ odibo i Jehova o nyerẹnren uvuẹn ọke rẹ ekrun ọnẹyen ọvo a ga i Jehova. Fọkiẹ irueruo ọfanrhiẹn ọrhẹ ozighi egbe ihworho na, manẹ ẹhẹn i Noah ọ sabu seriotọre. (Gen. 6:4, 5, 11; Jude 6) Ọrẹn, Jehova nọ yẹriẹ iyẹnrẹn rọ lẹrheriẹ vwo uduefigbere jeghwai vwo edirin wian  owian ri Jehova ọ yẹriẹ. (Gen. 6:9) Jehova ọ ta rẹn i Noah taghene ọ samọ ghwọghọ akpọ ọkon ọrana, nọ ji ta riẹn oborẹ ọye ọrhẹ ekrun ọnẹyen ine ruo nẹ aye i sabu vwo esimirhọ. (Gen. 6:13-18) Jehova no rhiẹ Osolobrugwẹ urhebro rẹn i Noah.

3. Urhebro ọgo ya yẹ i Joshua? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

³ Ọke oru, na yẹ i Joshua owian ọgbogbanhon ọwu, nọyẹ, owian ro no sun ihworho Osolobrugwẹ ruẹ Otọre Ive na. Ọnana o mevirhọ taghene aye ina wọnrọn haso egbamwa re rhirhiẹ otọre na ri ji vwo omẹgbanhon. Itiọrurhomẹmro, ọnana ọnọ sabu lẹrhẹ i Joshua brudu. Ri Jehova o rhe ọnana, nọ ta rẹn i Moses taghene ọ ha urhebro rẹn i Joshua. Osolobrugwẹ nọ tare: “Ha i Joshua mwu, yẹ ye urhebro, jeghwai ruie gbanhon, fọkime ọye yo no sun ihworho enana jeghwai lẹrhẹ aye ha otọre wa mẹrẹn na riuku.” (Deut. 3:28) Joshua ọ ki kpare idjaghwẹ, Jehova nọ ha urhebro riẹn, nọ ta riẹn: “Mia ji ta wẹn bi? Fiudugbere ne wu ji gbanhon. Wu vwa zofẹn yanghene ghweghwe-e, fọkime Jehova Osolobrugwẹ ọnọ ọrhẹ owẹwẹ i gba havwiẹ ekete wa nya ephian.” (Josh. 1:1, 9) Itiọrurhomẹmro, ọnana ghini urhebro rọ vuọnren rhẹ imwẹro!

4, 5. (a) Urhebro ọgo yi Jehova ọ yẹ ihworho yi ọke ahwanren? (b) Marhẹ i Jehova ọ ha urhebro rẹn Ọmọyen lele?

⁴ Jehova ọ ha urhebro rẹn owuowọnwan, habaye, ọ ji ha urhebro rẹn ẹko ihworho. Nyoma izede aruẹmẹrẹn, Jehova nọ ha urhebro rẹn emọ i Jew ri ha erhirhiẹ evrẹn uvuẹn i Babylon, nọ tare: “Are i vwa zofẹ-ẹn, fọkime mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ. Are i vwe brudu-u, fọkime mẹmẹ yẹ Osolobrugwẹ are. Mi ne ruẹ are gbanhon, ee, mi na yẹ are userhumu, mi na ghini mọrọn are rhẹ obọrhe ọvwata mẹ.” (Isa. 41:10) Ilele Kristi ọke ahwanren i vwo imwẹro kpahen ẹmro ọnana, omaran ji te ihworho Osolobrugwẹ inyenana.—Se 2 Corinthians 1:3, 4.

⁵ Jehova ọ ji ha urhebro rẹn i Jesu. Ọke i Jesu o bromarhame, no rhon uvwele ro nẹ obẹ odjuwu rhe, rọ tare: “Ọnana Ọmọ mẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen, ọrẹ mi djẹha na.” (Matt. 3:17) Itiọrurhomẹmro, ẹmro enana i ghini yẹ i Jesu omẹgbanhon uvwre ọke o ghwoghwo uvuẹn otọrakpọ na!

6. Marhẹ udje i talent na o ru yẹ ọwan urhebro?

⁶ Jesu ọ hẹrokele udje Ọsẹ ye. Udje i talent ri Jesu ọ ta kpahen ro djephia taghene enyerakpọ ọnana o joma te oba ne, ọ ha urhebro rẹn ọwan na fuevwan ye te oba. Uvuẹn udje na, onini na no brọghọ rhẹ oma idibo yi owuowu rọ fuevwan kpahiẹn, nyoma ọ ta: “Wẹ nobiruo owian, omamọ ọvrẹn rọ fuevwan! Wu fuevwan kpahen ekwakwa ekokamu. Mi na ha mwu ne wu hẹrote ekwakwa buebun. Mọ, riamerhen aghọghọ onini ọnọ.” (Matt. 25:21, 23) Itiọrurhomẹmro, ọnana omamọ urhebro rọ nọ lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn ra na fuevwan ga i Jehova!

7. Urhebro ọgo yi Jesu ọ yẹ idibo yi ephian, maido i Peter?

⁷ Ọke ephian yẹ inyikọ i Jesu a frẹfro kpahen ọrọ maido usuẹn aye, ọrẹn, Jesu nọ ha urhebro rẹn aye rhẹ erhionrin taghene, aye i vwo uruemru omeriotọre jeghwai rhiẹ ihworho re gbodibo, ukperẹ aye ine rhiẹ ọga. (Luke 22:24-26) Maido, Peter o ru ekwakwa sọ ọgbọ buebun. (Matt. 16:21-23; 26:31-35, 75) Ukperẹ i Jesu ọnọ tiẹn i Peter, nọ ha urhebro riẹn, habaye, nọ  yẹriẹ owian rọ nọ ha urhebro rẹn imizie.—John 21:16.

8. Marhẹ i Hezekiah o ru ha urhebro rẹn ọsoso egba owọnren enẹyen ọrhẹ ihworho i Judah?

⁸ Jesu ọ ki rhiẹ akpọ na jeghwai dje udje rọ gbare kpahen oborẹ ana ha urhebro phia, idibo i Jehova ọke ahwanren i ji rhe oborẹ ọ ghanren te ra na ha urhebro phia. Ọke itu Assyria a djofẹn mwuẹ Hezekiah, Hezekiah no koko ọsoso egba owọnren enẹyen ọrhẹ ihworho i Judah, nọ ha urhebro rẹn aye. Ẹmro rọ “tare na, nọ bọn ihworho na gbanhon.”—Se 2 Chronicles 32:6-8.

9. Me yẹ ọbe i Job o yonirin ọwan kpahen urhebro ra ha phia?

⁹ Dedevwo i Job yọ guọlọ urhebro, ọrẹn, o ji yono “ibrurhe efian” awansa na, oborẹ aye ina ha urhebro phia lele. Ọ ta rẹn aye taghene orhianẹ ọye yọ ha erhirhiẹ aye, manẹ o ‘ru aye gbanhon nyoma ẹmro ọnẹyen, jeghwai lẹrhẹ aye vwo omefuon nyoma urhebro ro nẹ evwẹre ugbunuie sa.’ (Job 16:1-5) Obẹtaye, Elihu ọrhẹ i Jehova ni yẹ i Job urhebro.—Job 33:24, 25; 36:1, 11; 42:7, 10.

10, 11. (a) Mesoriẹ ọmọ ọgbọtọ i Jephthah ọ guọlọ urhebro? (b) Ayọmo yi ji guọlọ urhebro inyenana?

¹⁰ Ohworho ọrọrọ ọke ahwanren rọ ji guọlọ urhebro, yẹ ọmọ ọgbọtọ i Jephthah. Jephthah o ki ye lele itu Ammon fiuvweri, no vive taghene i Jehova ọrhọ ha userhumu riẹn fikparobọ, ọnọ ha ohworho ọrukaro ro brurie rhe, kpahontọre nọ ga uvuẹn oghwa ẹga i Jehova. Ọke o fikparobọ uvuẹn uvweri na, ọmọyen ọgbọtọ owu ọvo ro vwori nọ zẹ bruiẹ rhe me lelie ghọghọ fọkiẹ efikparobọ ye. Ẹhẹn i Jephthah no seriotọrẹ. Ọrẹn, ọ nyamwu ive ọnẹyen, omarana nọ ha ọmọyen ọgbọtọ riẹ i Shiloh nọ yọ ga avwaye ọsoso enyerakpọ ye.—Judg. 11:30-35.

¹¹ Dedevwo ọnana ọ bẹn rẹn i Jephthah, ọrẹn, ọ ji bẹn omamọ rẹn ọmọyen ọgbọtọ rọ homakpahontọre nyalele ive ọsẹ ye. (Judg. 11:36, 37) Omarana, ọmọ ọgbọtọ i Jephthah no tiobọnu uphẹn rọ nọ rọnmọ, vwiẹ emọ, jeghwai sẹrorẹ odẹ ọrhẹ uku ọrẹ ekrun aye. Fọkiẹ erhirhiẹ ọnana, ọmọ ọgbọto i Jephthah nọ guọlọ urhebro omamọ. Baibol na nọ tare: “No rhiẹ irueruo emọ Israel taghene: Kẹgbukpe kẹgbukpe, egbọtọ ri ha uvuẹn Israel ne bru ọmọ ọgbọtọ i Jephthah onyẹ i Gilead na nya, aye na ha urhebro riẹn ẹdẹ ẹnẹ uvuẹn ẹgbukpe na.” (Judg. 11:39, 40) Inyenana, o ji fo na ha urhebro jeghwai jiri Ilele Kristi ri vwa ji rọnmọ, ra ha erhirhiẹ aye ga i Jehova vuọnvuọn.—1 Cor. 7:32-35.

12, 13. Marhẹ i Peter o ru ha urhebro rẹn Ilele Kristi ọke ọnẹyen?

¹² Jesu o ki hwu, nọ ta rẹn ọnyikọ Peter: “Simon, Simon, nughe! Echu o mwuegbe rọ nọ sanọ are ephian jerẹ irosu. Ọrẹn, mi nẹrhomo fọkiẹ owẹwẹ ne, neneyo wu rhe vwo esegburhomẹmro; habaye, wu rha ghwẹrioma rhe ne, gbe ruẹ imizuo gbanhon.”—Luke 22:31, 32.

¹³ Peter no ghini ruẹ ukoko Ilele Kristi ọke ahwanren na gbanhon. (Gal. 2:9) Peter ọ ha urhebro rẹn imizu na nyoma udje uduefigbere ro djephia uvuẹn ọke i Pentecost ọrhẹ ọke erọrọ. Ẹgbukpe buebun a nyavrẹn hin, nọ ya ileta vwe Ilele Kristi ọke ọnẹyen. Nọ tare: “Mia  ya ileta na vwe are rhẹ ibiẹ ẹmro neneyo mi sabu ha urhebro rẹn are, jeghwai se oseri ro mwidjẹn taghene ọnana yi ghini ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ. Are i mevigbanhon uvuien.” (1 Pet. 5:12) Ileta ri Peter ọ yare, i ghini ha urhebro rẹn Ilele Kristi ọke ọnẹyen tobọ te ọwan inyenana. Ọwan i vi guọlọ urhebro ọnana ra mẹriẹn taghene e nyerẹn uvwre ọke ra hẹrhẹ ive i Jehova ni te orugba.—2 Pet. 3:13.

14, 15. Marhẹ yẹ oborẹ i John ọ ya rhotọre o ru rhiẹ emru urhebro rẹn Ilele Kristi ephian?

¹⁴ Ọnyikọ John o ji ruẹ ukoko Ilele Kristi ọke ọnẹyen gbanhon. Iyẹnrẹn ro fiotọre rọ ya rhotọre kpahen akpenyerẹn i Jesu, o ghini ha urhebro rẹn Ilele Kristi ọke ahwanren ọrhẹ Ilele Kristi ọke ọnana. Iyẹnrẹn yen ọvo yo vwo ẹmro i Jesu ọ tare taghene ẹguọlọ yo no djephia taghene ọwan Ilele Kristi urhomẹmro na.—Se John 13:34, 35.

¹⁵ Ileta esa ri John ọ yare ọke oru, i vwo iyono eghoghanren erọrọ. Ẹhẹn ọwan orho seriotọre fọkime ọwan iruedandan, oma ọ merhen ọwan re rhe taghene “ọbara i Jesu . . . o ruru ọwan fon nẹ edandan ephian ne.” (1 John 1:7) Habaye, ẹhẹn obrorhiẹn ọwan orho kpokpo ọwan, amioviẹ no koko ukẹro ọwan ọke re se uvuẹn i Baibol na taghene “Osolobrugwẹ ọ do ghwẹ ọmudu ọwan.” (1 John 3:20) John ọvo yọ yare taghene “Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ.” (1 John 4:8, 16) Ileta ọreva ọrhẹ ọresa ri John ọ yare o jiri Ilele Kristi ra “nya riaro uvuẹn urhomẹmro na.”—2 John 4; 3 John 3, 4.

16, 17. Urhebro ọgo yi Paul ọ yẹ Ilele Kristi ọke ahwanren?

¹⁶ Uvwre ọke inyikọ na, ọkezẹko ọnyikọ Paul yọ mai ha urhebro rẹn Ilele Kristi ọke ọnẹyen. Ọ họhọre taghene ọke a tu ha ukoko Ilele Kristi mwu, inyikọ  na buebun i ha uvuẹn i Jerusalem, ro ji rhiẹ ekete rẹ Ugboma Usuon na ọ havwọ. (Acts 8:14; 15:2) Ilele Kristi ri ha uvuẹn i Judea i ghwoghwo iyẹnrẹn esiri kpahen Kristi na rẹn ihworho ri vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ bi ne. Ọrẹn, nyoma ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon na, Paul no yo ghwoghwo rẹn ihworho re rhirhiẹ Greece ọrhẹ Rome ra ga isolobrugwẹ buebun.—Gal. 2:7-9; 1 Tim. 2:7.

¹⁷ Paul o ghwoghwori uvuẹn ekete ri kẹrẹre ọrhẹ ekete ri sereri uvuẹn ẹkwotọre re se i Turkey ọke ọnana, kugbe ẹkwotọre i Greece ọrhẹ Italy, neneyo ọ sabu ha ikoko Ilele Kristi mwu rẹn ihworho enana ri vwe rhiẹ itu i Jew. Ilele Kristi enana ri ghwẹriẹre na i “rioja uvuẹn abọ ihworho ri nẹ ẹkwotọre [aye] rhe,” omarana, aye ni guọlọ urhebro. (1 Thess. 2:14) Uvwre ẹgbukpe 50 C.E., Paul nọ ya ileta vwe ukoko rọ ha uvuẹn i Thessalonica, nọ tare: “Ame a kpẹmẹ Osolobrugwẹ uvuẹn ẹrhomo ame, ọke ame e se odẹ are, fọkime ọke ephian yẹ ame a karorhọ ewian are i fuevwan wian, iruo egbogbanhon are i ruru rhẹ ẹguọlọ, ọrhẹ edirin are.” (1 Thess. 1:2, 3) Paul nọ ji ta rẹn aye nẹ aye i ru owuowọnwan gbanhon, ọke rọ ta: “Are i rha ha urhebro rẹn owuowọnwan jeghwai bọn owuowọnwan gbanhan.”—1 Thess. 5:11.

18. Marhẹ yẹ Ugboma Usuon na ọke inyikọ na i ru ha urhebro rẹn i Philip?

¹⁸ Ugboma Usuon ọke inyikọ na, i ha urhebro rẹn imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na ọrhẹ Ilele Kristi na ephian. Jerẹ udje, ọke i Philip o ghwoghwo kpahen i Kristi na rẹn itu i Samaria, Ugboma Usuon na i ji ha userhumu riẹn. Aye ni dje i Peter ọrhẹ i John ri ji rhiẹ usuẹn Ugboma Usuon na vwe yi, neneyo, aye i sabu nẹrhomo rẹn ihworho ri ghwẹriẹre obọ na, na sabu tiobọnẹ ẹhẹn ọfuanfon na rẹn aye. (Acts 8:5, 14-17) Itiọrurhomẹmro, emru ọnana ọnọ ha urhebro rẹn i Philip ọrhẹ ihworho ri ghwẹriẹre obọ na!

19. Marhẹ ileta rẹ Ugboma Usuon na ọ yare ọ hobọte ikoko Ilele Kristi ahwanren na lele?

¹⁹ Ọke oru, na ta rẹn Ugboma Usuon na, nẹ aye i brorhiẹn sẹ o fori nẹ Ilele Kristi ri vwe rhiẹ itu i Jew i samo, sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn urhi i Moses. (Acts 15:1, 2) Nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon na ọrhẹ Eyaya Ọfuanfon na, Ugboma Usuon na ni brorhiẹn taghene osamo orho rhiẹ urhi ghwomara-an, omarana, aye ni ya ileta vwe ikoko na ephian sekpahen ọghwẹmro ọrana. Ihworho ri mevi rẹn Ugboma Usuon na, ye dje riẹ ikoko sansan ya ghalẹ ileta na. Me yo nẹ erhumie rhe? “Ọke aye e seyi hin, aye ni ghọghọre fọkiẹ urhebro na.”—Acts 15:27-32.

20. (a) Urhebro ọgo yẹ Ugboma Usuon na ọ yẹ ọwan ephian? (b) Onọ ọgo ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Inyenana, Ugboma Usuon na ọ ha urhebro rẹn ihworho ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko, ihworho ri homakpahontọre vuọnvuọn re ghwoghwo uvuẹn okegbe sansan, ọrhẹ ọwan ephian. Omaran ọwan ephian a ji ghọghọ jerẹ Ilele Kristi ọke inyikọ na! Habaye, uvuẹn ẹgbukpe 2015, Ugboma Usuon na no tiobọnu ibroshọ na Rharhumu bru i Jehova, neneyo ọ sabu ha urhebro rẹn imizu ri ha uvuẹn akpọ na ephian. Ọrẹn, ihworho ra ha mwu ọvo yi na hẹrokele oborẹ i Jehova ọ ha urhebro phia lele? Ana kpahenrhọ onọ na uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.