1-3. (a) Obẹnbẹn ọgo yẹ iphuphẹn i dẹrughwaroghwu, dje udje yi? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Marhẹ iphuphẹn ri ha uvuẹn ukoko na ine ru sabu dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọnana?

HA ẸHẸN roro taghene wu djẹ iroro wu ne riẹ ekete oseseri fọkiẹ irueruo oghẹnrensan owu. Ọrẹn, ne wu sabu te avwaye, wu na ruẹ ibọsu. Ọke we te ekete ibọsu e gbo rhọ, ne wu mẹrẹn ihworho buebun ọrhẹ ibọsu buebun. Itiọrurhomẹmro, oma ọnọ merhuọn ọke ọrana, fọkime wu dabu rhe ekete wa nya, wu ji rhe ibọsu rọ nọ sabu kparuọ te avwaye! Wu rha ruẹ ibọsu ro riẹ ekete ọrọrọ, ọrana o mevirhọ taghene taghene wu vru ne.

² Ana sabu ha iphuphẹn dje ihworho ra guọlọ ruẹ ibọsu na. Iphuphẹn i dẹrughwaroghwu ugbo onya oseseri uvuẹn akpenyerẹn aye. Ọkezẹko, fọkiẹ orhienbro ọrhẹ uphẹn sansan aye i dẹrughwaroghwu, ẹhẹn aye nọ tagha. Iphuphẹn, are ina sabu nyerẹn omamọ akpọ orhianẹ are i bru omamọ ẹkẹ te oma are. Aruẹ ẹkẹ ego yo fori nẹ are i bru te oma?

³ Urhomu-ẹmro ọnana ọ kpahenrhọ onọ ọrana, nime, ọ ha urhebro rẹn iphuphẹn nẹ aye i tẹnrovi ogame i Jehova. Ọnana o mevirhọ taghene aye i ha i Jehova ba iroro aye ọke aye e brorhiẹn ri sekpahen isukuru, iruo, ekrun, ọrhẹ ekwakwa erọrọ. O mevirhọ ọrẹ ene bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame  i Jehova. Itiọrurhomẹmro, iphuphẹn ri tẹnrovi ogame i Jehova ine fikparobọ uvuẹn eyerakpọ aye.—Se Proverbs 16:3.

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ O fori ne bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova ọke ra ha uphuphẹn. Mesoriẹ? Ene yono kpahen iroro esa. Ọrukaro ọrhẹ ọreva i djephia taghene erhe bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, ọ lẹrhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhan; ọresa ye, o djephia taghene ana mẹrẹn erere orhianẹ e kiki bru ẹkẹ te oma.

5. Me yẹ emru ukaro rọ lẹrhẹ ọwan bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova?

⁵ Emru ukaro rọ lẹrhẹ ọwan bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova, yẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen ọwan ọrhẹ oborẹ o ru harẹn ọwan ne. Ọbo ijoro na, nọ tare: “O fori na kpẹmẹ i Jehova . . . Fọkime wu lẹrhẹ oma merhen mẹ ne, fọkiẹ irueruo enọ, O Jehova; Ni mie kperi ukperi aghọghọ fọkiẹ ewian abọ ọnọ.” (Ps. 92:1, 4) We rhiẹ uphuphẹn na, wu na sabu roro kpahen ekwakwa i Jehova o tiobọnu wẹn ne. Arhọ ọnọ, esegburhomẹmro ọnọ, Baibol na, ukoko na, ọrhẹ obọdẹn ifiẹrorhọ kpahen obaro na. Wu rha ha ogame i Jehova karo, ni vwe djephia taghene wu vwo ọdaremẹro kpahen ebrurhọ i Jehova, ọnọ ji lẹrhuọ ti kẹriẹ.

6. (a) Marhẹ yẹ ẹkẹ re bruẹ te oma, o ru lẹrhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhan? (b) Ẹkẹ ego yẹ emọvwerhe ina sabu bru te oma aye?

⁶ Emru ọreva ye, arha wian kpahen ẹkẹ re bruru na, ne rhiẹ omamọ ihworho uvuẹn obaro i Jehova. Ọnana nọ lẹrhuọ tiẹ kẹriẹ. Ọnyikọ Paul nọ yare: “Osolobrugwẹ rhẹ ọvwọkon rọ nọ sẹrerhumuji ewian are ọrhẹ ẹguọlọ are dje kpahen odẹ ọnẹye-en.” (Heb. 6:10) Wa kamu phan wu ne bru ẹkẹ te oma-a. Jerẹ udje, Christine ọ ha ẹgbukpe ikpe ọke ro brorhiẹn taghene ono rho se ikuegbe akpenyerẹn Iseri Jehova ri sẹrorẹ atamwu aye. Ọke i Toby o te ẹgbukpe 12, yo bru ẹkẹ ro no se ọsoso i Baibol na hin o ki bromarhame. Maxim ọ ha ẹgbukpe 11, omizie ọgbọtọ re se Noemi ọ ha ẹgbukpe 10 ọke aye e bromarhame. Aye awanva na wian kpahen ẹkẹ aye i bruru rẹ aye ina ya ga uvuẹn oghọn ukoko. Nẹ aye i sabu tẹnrovi ẹkẹ aye, Maxim ọrhẹ Noemi ni ha ifọmu re fiobọrhọ e ki riẹ oghọn ukoko, a tamwu ugbomoghwa obuvun aye. Wu na ji sabu roro kpahen aruẹ ẹkẹ enana, jeghwai wian kpahen aye.—Se Philippians 1:10, 11.

7, 8. (a) Marhẹ yẹ ẹkẹ re bruẹ te oma o ru lẹrhẹ orhienbro lọhọ? (b) Mesoriẹ uphuphẹn owu o brorhiẹn taghene o riẹ isukuru ọduado-o?

⁷ Emru ọresa rọ soriẹ o fo ne bru ẹkẹ te oma ọke ra ha uphuphẹn, o sekpahen orhiebro re bruẹ. Iphuphẹn ina dẹrughwaroghwu orhienbro kpahen aruẹ isukuru aye ina nya, iruo aye ọrhẹ erhirhiẹ erọrọ. Orhienbro ọ họhọ ọke a ta wẹn ne wu djẹ izede ro serhọ usuẹn izede eva. Wu rha dabu rhe ekete wa nya, ọ vwọ samọ bẹn wu na djẹ izede ro serhọ-ọ. Omaran ọ ji havwọ, wu rha tẹnrovi ẹkẹ wu bruru, nọ lẹrhiẹ lọhọ wu ne brorhiẹn ri serhọ. Proverbs 21:5, nọ tare: “Ihworho re gbẹro rhotọre djẹ iroro ine fikparobọ.” Wu rhe kiki bru ẹkẹ te oma ọnọ, wu ne ji kiki fikparobọ. Ọnana oborẹ omizu ọmase owu re se Damaris o rhiẹromẹrẹn ọke rọ dẹrughwaroghwu orhienbro ọghoghanren owu ọke rọ ha uphuphẹn.

⁸ Ọke i Damaris ọ ruotọre nẹ isukuru, ọ dabu ru rhomu omamọ. Omarana, na ta riẹn taghene ene yonie iruo ilọya, ọrẹn, ọ kwosa owuorowu-u, Damaris nọ tenren, nọ yọ wian uvuẹn ibanki. Mesoriẹ? Damaris nọ tare: “Mi kiki brorhiẹn mi ne rhiẹ ọkobaro. Ọnana o mevirhọ taghene mi na  rha wian owian ibiọke. Manẹ mia sabu vwo igho bun, orhianẹ mia wian owian ilọya, ọrẹn, mi sabu wian ibiọke-e.” Damaris o rhiẹ ọkobaro te ẹgbukpe 20 ne. Damaris o roro taghene ẹkẹ ro bru te oma ọke rọ kamu ọ sọre-e. Nọ tare: “Uvuẹn ibanki mia wian na, mia mẹrẹn ihworho buebun ri rhiẹ ilọya. Orhianẹ mi rhiẹ ilọya bi, manẹ aruẹ owian aye, yi mia ji wian. Ọrẹn, buebun i vwa mẹrẹn omamerhomẹ-ẹ. Orhienbro mi bruru mi ne rhiẹ ọkobaro ọke ephian, ọ ha userhumu mẹ kẹnoma rẹn ọhiẹn rẹ iruo eduado ina yẹ mẹ bi, habaye, ọ ji lẹrhe mẹ mẹrẹn aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova.”

9. Mesoriẹ o fo ne jiri iphuphẹn ri ha uvuẹn ukoko na?

⁹ O fori ne jiri iphuphẹn ri ha uvuẹn ukoko na. Fọkime, aye a homakpahontọre ga i Jehova jeghwai tẹnrovi ẹkẹ aye i bruru. Oma ọ merhen iphuphẹn enana, aye a jeghwai yono oborẹ aye ine ru nyalele ọkpọvi Jehova uvuẹn i kemru kemru. Ọnana o sekpahen isukuru, iruo, ọrhẹ enyerakpọ ekrun. Solomon nọ tare: “Hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnọ, wu na hẹroso irherhe omobọ ọnọ-ọ. Uvuẹn izede ọnọ ephian karorhọ ye, ọye nẹ ono ru izede ọnọ phiọn.” (Prov. 3:5, 6) Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni iphuphẹn ri ha uvuẹn ukoko na, ọ jeghwai sẹrorẹ aye ji yẹ aye ebrurhọ.

10. (a) Mesoriẹ o fo na ha iruo Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan? (b) Marhẹ ene ru sabu tẹn ona owian aghwoghwo na?

¹⁰ Uphuphẹn rọ guọlọre nẹ oma ọ merhen i Jehova ono vi rhe vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Jesu Kristi ọ karunumwuie taghene “ene vi ghwoghwo iyẹnren esiri na vwẹre.” (Mark 13:10) Fọkime owian aghwoghwo na ọrẹ okpakpa, o fori na haye ba ekwakwa ri mai ghanren uvuẹn enyerakpọ ọwan. Wu na sabu bru ẹkẹ wu ne riẹ aghwoghwọ ghwẹ oborẹ wa nya bi? Wu na sabu rhiẹ ọkobaro? Ọrẹn, me wu ne ruo orhianẹ oma ọ vwọ merhuọn uvuẹn owian aghwoghwo na-a? Marhẹ wu ne ru sabu se oseri ro mwidjẹn? Idjaghwẹ eva enana ina ha userhumu rẹn ọwan: Dabu mwuegbe, jeghwai yono awọrọ kpahen oborẹ wu rheri na. Wu rhe ruẹ ọnana, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene owian aghwoghwo na ọnọ lẹrhẹ oma merhuọn.

11, 12. (a) Marhẹ iphuphẹn ine ru sabu mwuegbe aye ine se oseri? (b) Marhẹ uphuphẹn owu o ru se oseri obẹ isukuru?

¹¹ Wu na sabu tonrhọ nyoma wu na guọlọ ẹkpahenrhọ rẹn enọ rẹ ihworho ri ha uvuẹn isukuru wu havwọ a nọ. Jerẹ udje, aye ina sabu nọ, “Mesoriẹ we vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ?” Wu na mẹrẹn ẹkpahenrhọ na uvuẹn iwẹbsaiti ukoko na ro rhiẹ jw.org, o vwo irhomu-ẹmro sansan ra kwaphiẹrhọ, ri na ha userhumu rẹn iphuphẹn sabu rhe oborẹ a kpahanrhọ enọ lele. Hiẹn riẹ BIBLE TEACHINGS > TEENAGERS. Uvuẹn avwaye, wu na mẹrẹn ọbe-owian ro vwo urhomu-ẹmro na, “Why Do I Believe in God?” Ọbe-owian na ọnọ ha userhumu wẹn mwuegbe ẹkpahenrhọ ọnọ. Ono dje ekete i Baibol esa wẹn, nọyẹ Hebrews 3:4, Romans 1:20, ọrhẹ Psalm 139:14. Wu rha ha ẹbe-ewian ra kwaphiẹrhọ na ruiruo, wu na mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn enọ ephian ra nọ ruọn.—Se 1 Peter 3:15.

¹² Uphẹn na orho rhie firhọ, jirẹ iwẹbsaiti ukoko na jw.org rẹn ihworho rẹ owẹwẹ ọrhẹ aye i gba ha isukuru. Ọnana oborẹ idama owu re se Luca o ruru. Uvuẹn iklasi rọ havwọ, e yono aye kpahen ẹga sansan, Luca nọ djokarhọ taghene ọbe isukuru rẹ aye a ha ruiruo, ọ ta erharhere ẹmro kpahen Iseri Jehova. Dedevwo ọ lọhọ-ọ, ọrẹn, nọ nekpẹn uphẹn mie ohworho ro yono aye neneyo ọ sabu kpọ  iroro ọsọsọ ọrana vi, ohworho ro yonie no kweri. Luca no dje oborẹ o vwo esegburhomẹmro kpahen ọrhẹ iwẹbsaiti ukoko na rẹn ọsoso iklasi na. Oyono aye nọ ta rẹn aye ephian taghene aye i rhe te oghwa, aye i ni ividio na, Wu Na Sabu Kpe Ọrẹ Osehiọn Ọrẹn Wu Ha Abọ Ruiruo-o. Oma ọ merhen i Luca taghene ọ sabu se oseri ro mwidjẹn.

13. Mesoriẹ o vwo fo ne fiobọrhotọre orhianẹ a dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn?

¹³ Wu rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, wu vwe fiobọrhotọre-e. (2 Tim. 4:2) Ebẹnbẹn i rha homaphia, damoma nyamwu ẹkẹ wu bruru. Katharina ọ ha ẹgbukpe 17 ọke ro bru ẹkẹ te oma ro no ghwoghwo rẹn ihworho ro lele wian. Dedevwo ọhworhare owu o phien yi ọgbọ buebun, ọrẹn, o kwe nẹ ọrana o kpe ẹhẹn yen riotọre-e. Omamọ uruemru ro djephia no te ẹhẹn ọhworhare ọrọrọ re se Hans. Fọkiẹ ọnana, Hans no se ẹbe ukoko na, no yono i Baibol na jeghwai bromarhame. Katharina o rhe ọke ọsoso ekwakwa enana a phia-a, nime ọ kwa nẹ avwaye ne. Ẹgbukpe 13 a vrẹn hin, ọke i Katharina ọrhẹ ekrun ọnẹyen a ha uvuẹn uyono, oma nọ merhenriẹn omamọ ọke rọ mẹrẹnvwrurhe taghene Hans yẹ omizu ra ha use riẹn nọ tẹmro uvuẹn ukoko aye! Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen i Katharina taghene o fiobọrhotọre ro no ghwoghwo rẹn ihworho ro lele wia-an!

14, 15. (a) Me yẹ iphuphẹn ina karorhọ aye i rha dẹrughwaroghwu ọhiẹn? (b) Marhẹ iphuphẹn ine ru sabu wọnrọn haso ọhiẹn otuẹdẹre?

¹⁴ O vwo ẹfro-o, urhomu-ẹmro ọnana ọ ha udu rhẹ ọwan aghwẹ na tẹnrovi ogame i Jehova. Ọnana o mevirhọ taghene a ha ẹkẹ re bruru rhiẹ emru ukaro uvuẹn enyerakpọ ọwan. Iphuphẹn erọrọ ri rhiẹ otuẹdẹruọ a tẹnroviẹ akpẹriọ, ọkezẹko, aye ina ji sabu ha use wẹn ne wu kwomakugbe aye. Ọke ọrana, ne wu ne djephia taghene ẹkẹ wu bru te oma i ghanranren omamọ. Wu vwe jenẹ ọhiẹn ọ lẹrhuọ fiobọrhotọre-e. Rharhumu roro kpahen udje ibọsu na, wu sabu ruẹ ibọsu ro riẹ ekete ọrọrọ, fọkime ihworho ri ha uvuien a riakpọ-ọ.

 ¹⁵ O vwo izede buebun ra na sabu wọnrọn haso ọhiẹn otuẹdẹre. Jerẹ udje, kẹnoma rẹn erhirhiẹ ri na sabu rhiẹ ọdamuni wẹn. (Prov. 22:3) Jeghwai karorhọ oborẹ ọnọ sabu nẹ erhumie rhe, erhe kwomakugbe erharhere okugbe. (Gal. 6:7) Emru ọrọrọ rọ nọ ha userhumu wẹn, ọrẹ wu ne rhiabọ dede urhebro. Omeriotọre ọnọ ha userhumu wẹn ha urhebro eri vwiẹruọ ọrhẹ imizu ri do te edje uvuẹn ukoko na ruiruo.—Se 1 Peter 5:5, 6.

16. Dje udje ro djephia taghene o fori ne vwo omeriotọre.

¹⁶ Omeriotọre yo mwu i Christoph rhiabọ dede urhebro. Ọke o bromarhame hin, o kpọke-e, no riẹ ekete ra sasa oma kẹdẹkẹdẹ. Iphuphẹn erọrọ ra ji sasa oma avwaye ni ta riẹn no kwomakugbe ihworho re ruiruẹn sansan. Christoph no lele ọkpako ukoko owu tẹmro kpahiẹn, ọkpako na nọ ta riẹn taghene no ki brorhiẹn, o roro kpahen imwofẹn ri havwiẹ vwẹre, jerẹ ẹhẹn re lele ihworho simi ẹrhẹ. Udabọ ọrana, Christoph no kwomakugbe aye. Ọke oru, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene iruẹn na ọ vuọnren rhẹ ozighi egbe ọrhẹ imwofẹn sansan. Nọ rharhumu ya tẹmro rẹn ekpako erọrọ, aye ni ha urhebro riẹn nẹ i Baibol na rhe. Christoph nọ tare: “Jehova o dje omamọ ibrurhe vwe mẹ, dedevwo ọ ha ọke, ọrẹn, mi ha urhebro aye.” Wu vwo omeriotọre wu ne ji rhiabọ dede urhebro?

17, 18. (a) Me yi Jehova ọ guọlọre nẹ iphuphẹn inyenana i ru? (b) Me yọ sabu phia rẹn iphuphẹn ezẹko aye i rhe te imirẹghwa ne, marhẹ ene ru kẹnoma rẹn ọnana? Dje udje yi.

¹⁷ Baibol na ọrhọ ta: “Ghọghọ idama [yanghene ọgbọtọ], ọke wa ha uphuphẹn, jenẹ ọmudu ọnọ vwo omamerhomẹ uvuẹn ọke uphuphẹn ọnọ na.” (Eccl. 11:9) Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ guọlore nẹ iphuphẹn ephian i ghọghọ. Urhomu-ẹmro ọnana o yonirin ọwan izede owu ra na sabu ghọghọ. Ọrana ye wu na tẹnrovi ẹkẹ wu bruru uvuẹn ogame i Jehova, ne wu ha i Jehova ba iroro ẹdjẹ enọ. Wu rha kiki tonrhọ, wu na ji kiki mẹrẹn ọkpọvi Jehova, eruete ọrhẹ ebrurhọ ọnẹyen. Roro kpahen ọsoso urhebro ri ha uvuẹn i Baibol na, ne wu jeghwai roro kpahen urhebro ọnana: “Karorhọ, Ọmemama Orode ọnọ uvuẹn ọke uphuphẹn ọnọ.”—Eccl. 12:1.

¹⁸ O vwo ohworho ro no rhiẹ uphuphẹn bẹmẹdẹ-ẹ. Iphuphẹn e ji kiki dua te imirẹghwa. Ọrẹ omemwurhọ, imirẹghwa buebun a vioja, fọkime, aye i bru ẹkẹ ri vwe serhọ te oma ọke uphuphẹn, yanghene aye a tobọ bru ẹkẹ owuorowu te oma-a. Ọrẹn, iphuphẹn ri tẹnrovi ẹkẹ aye i bruru uvuẹn ogame i Jehova, ina mẹrẹn evwẹnvuọn fọkiẹ ẹkẹ enana rẹ aye i bruru na, aye i rha tobọ te imirẹghwa ne. Ọnana oborẹ ọ phia rẹn i Mirjana ọke uphuphẹn, ro ji vwo ona iruẹn sansan. A ta riẹn no mo vwobọrhọ iruẹn sansan uvuẹn Olympic re ruru ọke ohwahwa, ọrẹn, nọ djẹ iruo ọkobaro ọke ephian. Dedevwo ẹgbukpe 30 i vrẹn ne, Mirjana ọrhẹ esa ye e ji ruiruo ọkobaro na. Mirjana nọ tare: “Otitimẹ ọrhẹ efe i vwe rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ-ẹ, aye jeghwai rhẹ omamọ ẹkẹ-ẹ. Ọrẹn, ẹkẹ rọ mai serhọ rọ ji tọ, yẹ ọrẹ ana ga Osolobrugwẹ jeghwai hobọtua ogame ọnẹyen.”

19. Hunute erere ra mẹrẹn erhe kiki bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova.

¹⁹ O fori ne jiri iphuphẹn ri ha uvuẹn ukoko na ra ji damoma nyamwu ẹkẹ aye i bru te oma uvuẹn ogame i Jehova, udabọ ebẹnbẹn. Iphuphẹn e ruẹ ọnana nyoma aye e bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova jeghwai wian owian aghwoghwo na mwidjẹn. Habaye, aye i ji brorhiẹn taghene emru owuorowu ọ da aye obọ jẹ uvuẹn akpọ ọnana-a. Iphuphẹn ina sabu vwo imwẹro taghene aye i wian fughwẹ-ẹ. Imizu aye uvuẹn ukoko na ina hobọtua aye, aye i rha hẹroso i Jehova, aye ine fikparobọ.