Winston, ta rẹn ame kpahen oborẹ wu ru guọlọ Osolobrugwẹ.

E vwiẹre mẹ uvuẹn ikebi owu uvuẹn Queensland, Australia, eri vwiẹre mẹ i vwe riẹ ẹga-a. Fọkime ame i ha ekete re vwe kiki te, mi vwe rhe kiki mẹrẹn ihworho-o, jokpanẹ ekrun mẹ ọvo. Ọke mia ha ẹgbukpe 12 yi mia tuẹn Osolobrugwẹ ẹ guọlọ rhọ. Mi nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ jeghwai ta riẹn nọ ha userhumu mẹ rhe urhomẹmro ro sekpahiẹn. Ọke oru, ni mi nẹ ikebi na jeghwai tuẹn owian ọrọrọ rhọ obẹ Adelaide, uvuẹn Australia. Ọke mie te ẹgbukpe 21, ni mi mẹrẹn i Pam ọke mie riẹ omeronmo obẹ Sydney, nọ ta mẹ kpahen ẹko ẹga re se British-Israel, ri vwo imwẹro taghene itu i Britain i nẹ uvwioghwa emọ Israel ri vruru rhe. Ẹko ẹga na i tare taghene uvwioghwa erana yẹ uvwiẹ ikpe uvie ri nẹ obọrẹ o rierun rhe, re mwu riẹ evrẹn uvuẹn ẹgbukpe 800 a ki mẹrẹn i Kristi. Omarana ọke mia rharhumu riẹ Adelaide, ni mi lele ohworho mie lele wian ro lele Iseri Jehova yono i Baibol na tẹmro kpahen urhomu-ẹmro ọnana. Ọke mie lelie tẹmro kpahen imwẹro Iseri Jehova emrẹ inọke ezẹko ọvo, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene a kpahenrhọ ẹrhomo mi nẹren ọke mia kamu ne. Mie yono urhomẹmro ro sekpahen Ọmemama mẹ ọrhẹ Uvie yi! Mi mẹrẹn “otama ọghoghanren” na ne.—Mt 13:45, 46.

Pam, ọke wa ji ha ọmọvwerhe yi wa tuẹn otama ọghoghanren na ẹ guọlọ rhọ. Marhẹ wu ru mẹriẹn?

E vwiẹre mẹ uvuẹn amwa re se Coffs Harbour, rọ ha New South Wales, eri vwiẹre mẹ e riẹ ẹga. Eri vwiẹre mẹ, izu ọrhẹ ọsẹ mẹ ọduado i vwo esegburhomẹmro kpahen uyono ẹko ẹga re se British-Israel. E yonorin mẹ ọrhẹ imizu mẹ, kugbe emọ imizu ọsẹ ọrhẹ izu mẹ buebun taghene Osolobrugwẹ o gbe arodọmẹ rẹn ihworho rẹ isolobrugwẹ aye i ha uvuẹn i  Britain. Ọnana o mwu mẹ ẹro-o, habaye ọ lẹrhe mẹ tikẹrẹ Osolobrugwẹ rhọ-ọ. Ọke mie te ẹgbukpe 14, ni mie riẹ ishọshi sansan tobọ te Anglican, Baptist, ọrhẹ Seventh-day Adventist. Ọrẹn, aye a ha userhumu mẹ rhe Osolobrugwẹ-ẹ.

Ọke oru, ekrun mẹ ni kwa rhiẹ Sydney, ni mi mẹrẹn Winston rọ rhiẹ omeronmo avwaye. Jerẹ oborẹ ọ tare oberun, ikuegbe ame ro sekpahen ẹga yọ lẹrheriẹ lele Iseri Jehova yono i Baibol na. Ọke oru, nọ ya ileta rọ vuọnren rhẹ ekete i Baibol sansan vwe mẹ ọke ame kọn rhẹ omomame! Itiọrurhomẹmro, ọke ukaro ileta ye i kpokpo ẹhẹn mẹ ji tobọ lẹrhẹ evwan biomi mẹ. Ọrẹn ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọ yare urhomẹmro ro sekpahen Osolobrugwẹ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1962, ni mi kwa riẹ Adelaide neneyo mi sabu tikẹrẹ i Winston rhọ. No ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre mi ne lele Thomas ọrhẹ Janice Sloman, ri rhiẹ imishọnari uvuẹn Papua New Guinea rhirhiẹ. Aye i dje obọdẹn uruemru esiri mẹ; ọke ọrana mi ha ẹgbukpe 18 ọvo, aye ni ha userhumu mẹ rhe i Jehova rhọ. Omarana, ni mi ji tuẹn uyono i Baibol rhọ, o jiri-i, no mwurun mẹ ẹro taghene mi mẹrẹn urhomẹmro na ne. Ogege omẹmẹ ọrhẹ Winston a rọnmọ hin, ame ni tuẹn owian ro vwo erere rhọ uvuẹn ogame i Jehova, udabọ ebẹnbẹn ame i rhiẹromẹrẹn, owian ọnana ọ ha userhumu rẹn ame vwo ọdaremẹro kpahen otama ọghoghanren ame i mẹrẹnren na.

Winston, ta rẹn ame kpahen ọke ukaro wa tuẹn ogame i Jehova rhọ.

Ọke omẹmẹ ọrhẹ Pam a rọnmọ hin, Jehova no rhie ‘anurẹsẹ ọduado ro suẹn riẹ ewian’ buebun firhọ rẹn ame. (1 Cor. 16:9) Omizu Jack Porter rọ ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ uvuẹn ukoko ọkokamu ame i havwọ, yo dje anurẹsẹ ọrukaro na rẹn ame. (Vwana ọye ọ ha usuẹn Umẹ rọ hẹrote Oghọn Ukoko ọrẹ Australasia.) Jack ọrhẹ aniẹ Roslyn, i ha urhebro rẹn ame nẹ ame i tuẹn owian ọkobaro rhọ, ro rhiẹ owian ame i wianren ẹgbukpe isionrin. Ọke mia ha ẹgbukpe 29, na ta rẹn omẹmẹ ọrhẹ Pam taghene ame i ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ uvuẹn ekete sansan ame o kinhariẹ, rẹ Oghọn Ukoko rọ ha Fiji ọ hẹrote. Ekete enana yẹ, American Samoa, Samoa, Kiribati, Nauru, Niue, Tokelau, Tonga, Tuvalu, ọrhẹ Vanuatu.

Ọke ọrana, ihworho buebun ri ha emwa enana rẹ ame i kinhariẹ ri ji seri na, a hẹrosuẹ Iseri Jehova-a, omarana ame na ha ẹghwanren ọrhẹ ona ruiruo. (Matt. 10:16) Fọkime ikoko na i kamurun, ikoko ezẹko i vwa rha sabu mẹrẹn ekete ame ine rhirhiẹ-ẹ. Omarana, ame na nọ ihworho okogho na sẹ ame ina sabu lele aye rhirhiẹ, ọgbọ buebun aye e dje uruemru esiri phia rẹn ame.

Winston, a mẹrẹnvwrurhe taghene wu vwo ọdamẹ okokodo kpahen owian erhianrhian. Me yọ lẹrheruọ vwo ọdamẹ ọnana?

Ọke ọrana, itrati ọrhẹ ibroshọ ezẹko yẹ imizu ri ha Tonga i vwori uvuẹn edjadjẹ aye, nọyẹ owu usuẹn edjadjẹ i Polynesia. Aye i rha ha aghwoghwo, ọbe na ra ha edjadjẹ oyibo ya re se The Truth That Leads to Eternal Life yẹ aye a ha ruiruo. Omarana, ọke ame a ha isukuru ekpako re ruru ikprughwre ẹne, ekpako ukoko awansa ri vwa dabu rhe oborẹ a djẹ oyibo ni kweri taghene aye ina rhian ọbe na The Truth That Leads to Eternal Life rhiẹ Tongan. Pam nọ taipi imanuskripti na, ame ni hariẹ riẹ Oghọn Ukoko rọ ha i United States ne fomie phia. Ọsoso owian na ọ ha ikprughwre ẹrẹnren. Dedevwo erhianrhian na ọ ghwai fiotọre-e, ọrẹn ọbe na ọ ha userhumu rẹn ihworho buebun ra djẹ edjadjẹ i Tongan rhe urhomẹmro na. Omẹmẹ ọrhẹ i Pam rhẹ erhienrhianrhia-an, ọrẹn owian ọnana nọ lẹrhere ame vwo ọdamẹ kpahen owian erhianrhian.

Pam, ovẹnẹ ọgo yọ ha uvwre akpenyerẹn uvuẹn emwa rẹ ame i kinhariẹ ọrhẹ Australia?

O vwo ovẹnẹ omamọ! Uvuẹn ekete ezẹko ame i rhirhiẹre o vwo imwurẹn, aruọke ọdjodjẹrẹ, eranmoghwa, emiamo, ọkezẹko ibiẹ emaren. Ọrẹn, owuọwọn orho te, oma nọ merhen ame rẹ ame ine ni urhie ọduado rọ kẹrẹ oghwa ame re se fale, nọyẹ odẹ itu i Samoa e se oghwa ro vwo vwo ugbomoghwa  ọrhẹ omamọ ikpẹmẹku. Uvuẹn ason rẹ ubiamo o lo, ame na dabu mẹrẹn abọ erhan ikokodia, ame na ji mẹrẹn ubiamo na ro lo uvuẹn urhie ọduado na. Aruẹ erhirhiẹ eghoghanren enana, a lẹrhẹ ame roro kodo jeghwai nẹrhomo, nọ lẹrhẹ ame roro kpahen ekwakwa irhorhomu ukperẹ ono rhiẹ erharhere iroro.

Ame ni me vwo ẹguọlọ kpahen emọ na, oma ọmerhen aye omamọ, aye na ji guọlọ rhe kpahen ame ri rhiẹ epha ri rhiẹ iyibo. Ọke ame e rhiẹ ọpha ruẹ amwa re se Niue, ọmọvwerhe owu nọ ha obọ ye vwravwrọ ẹton abọ Winston, nọ tare: “Ilele enọ i jeri mẹ.” Ọ dabu fiotọre taghene ọmọ na ọ ji mẹrẹn abọ rọ vuọnren rhẹ ẹton omara-an, o rhe oborẹ ono dje aye lele-e!

Ọ da ame omamọ ọke ame a mẹrẹn erhirhiẹ ogbere ihworho buebun i havwọ. Ekete aye e rhirhiẹ o vwo erhumu omamọ, ọrẹn aye e vwo omamọ ame ọrhẹ ekwakwa ri na lẹrhẹ aye vwo omọkpokpọ-ọ. Ọrẹn, ọnana o vwo kpokpo imizu na ẹhẹ-ẹn. Omaran aye a ghwai nyerẹn akpọ aye. Oma ọmerhen aye fọkime aye i vwo ekrun aye, ekete aye e koko ruẹ ogame, ọrhẹ uphẹn aye ina sabu jiri Jehova. Udje aye ọ ha userhumu rẹn ame tẹnrovi ekwakwa eghoghanren jeghwai ruẹ akpenyerẹn ame lọhọ.

Pam, ọkezẹko wẹwẹ ọvo ye vo ame jeghwai sere emaren uvuẹn erhirhiẹ ekpokpọ are havwọ na. Marhẹ we ruie lele?

Oma ọmerhenren mẹ taghene ọsẹ mẹ o yonirin mẹ. O yonirin mẹ ekwakwa eghoghanren buebun, jerẹ oborẹ e koko erhanren phie uvuẹn ekete ro rhiẹ firhọ ọrhẹ oborẹ e sere emaren uvuien lele, o ji yoni mẹ oborẹ e nyerẹn akpọ lele rhẹ ibiẹ ekwakwa re vwori. Ọke ame e rhiẹ ọpha ruẹ amwa re se Kiribati, ame ni rhirhiẹ oghwa ọkokamu owu ro vwo vwo omamọ ikpẹmẹku, ra ji ha ọkpọ ọrhẹ igbeyẹn bọn. Ni mi sabu sere emaren, ni mia tọn ukpotọ jeghwai ha ephianron ikokodia koko erhanren phie uvuien. Ni mi sabu vo ame, ni mie lele emẹse amwa na meviẹ urhie. Nẹ emẹse na i sabu ha ukoroba na tiẹ ame, aye na gba ufi mwu orhan ro seri te isihanghwẹ erhan, orhan na ọ họhọ orhan ra ha fa eghọle. Ọrẹn ukperẹ ana gba oghọle mwu orhan na, ukoroba nọ ya gba mwuien. Ọmase owuowu nọ ha ukoroba vo ame nyoma rọ ghwẹriẹ abọ ye nọ sabu ha ukoroba na vo ame. Ukoroba na nọ ghwẹriẹ sa ghwẹriẹ rie jeghwai vo ame na ukwọgbọ. Mie roro taghene ọ lọhọre bi, bọmọke o ki te ọke mi ne vo. Ni mi fiẹ ufi na rhọ ye ọgbọ buebun, ọrẹn ukoroba na o vwo kwe dimẹ-ẹ, no volo oberun! Ọke ihworho ephian a chẹẹ mẹ hin, ọmase owu nọ ha userhumu mẹ vo ame. Ihworho na i vwo omwemẹ aye ina ha userhumu phia jeghwai dje uruemru esiri rẹn ame.

Are awanva ni me vwo ẹguọlọ kpahen owian are uvuẹn emwa rẹ ame i kinhariẹ na. Are ina sabu gbikun imemerhen ezẹko rẹn ame?

Winston: Ọ ha ibiọke bọmọke ame i ki sabu vwẹruọ irueruo amwa na ezẹko. Jerẹ udje, imizu na i rhe sere emaren rẹn ame, aye na kpare ọsoso emaren na rhotọre. Ọke ukaro, ame e rhe taghene o fori nẹ ame i riẹ emaren hẹrhẹ rẹn aye-e. Omarana, ame na riẹ ọsoso emaren rẹ aye i kpare rẹn ame! Ọrẹn, ọke ame e rhe oborẹ o fori nẹ ame i ru, ame na riẹ emaren hẹrhẹ rẹn aye. Udabọ orusọ ame, imizu na i dabu vwẹruọ ame. Oma ọ ji merhen aye ọke ame e kin ikoko aye ibiamo erhan i rha vrẹn hin, yanghene tobọ ghwẹ omaran. Erhe ti imizu ukoko na re rhirhiẹ amwa ọrana nie, mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ ọvo yẹ Iseri Jehova aye a mẹrẹn ọke ọrana.

Ẹrhiọ ame o ji se omamọ oseri uvuẹn amwa na. Ihworho amwa na buebun e roro taghene ẹga imizu na oborẹ aye ọvo i ha mwu. Omarana, oniruo okinhariẹ ọrhẹ aniẹ i rhe nẹ ekete ọrọrọ bru imizu na rhe, oma nọ merhen aye nọ ji yẹ aye imwẹro taghene aye i ha usuẹn ukoko akpọ ephian.

Pam: Owu usuẹn ekwakwa mi karorhọ rọ merhenren mẹ oma yẹ oborẹ ọ phiare uvuẹn Kiribati, imizu ri ha ukoko na e bu-un. Ọkpako ukoko owu ọvo re se Itinikai Matera rọ ha uvuẹn ukoko na, ọ damoma hẹrote ame. Nọ rhere ẹdukwẹdẹ rhẹ okalokpọ ro vwo iyẹn orilele owu. Nọ tare: “Ọnana ọrẹ are.” Iyẹn orilele ọ bẹn ẹmẹrẹn ọke ọrana. Ẹghẹlẹ ọkokamu  ọrana ro ruru ghwologhwolo na, ọ dare ame ẹro omamọ.

Pam, ọke ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, evwan wu mẹrẹnren no seri. Me yọ ha userhumu wẹn sabu nyerẹn ghele ọnana?

Mi mẹrẹn evwan uvuẹn ẹgbukpe 1973 ọke omẹmẹ ọrhẹ Winston a ha uvuẹn South Pacific. Ame ni brorhiẹn ame ina ghwẹrioma riẹ Australia, ọke ibiamo ẹne a vrẹn hin, evwan na no seri. Ọnana ọ hobọte i Winston omamọ; fọkime ọmọ na jẹ ọmọyen. Omiamiamo rọ ha uvuẹn ẹhẹn mẹ no riotọre ọke oru, ọrẹn no rie hin ọke e yono Oghwa Odẹrẹ ọrẹ April 15, 2009. “Enọ Rẹ Otu Re Se Ẹbe Ọwan I Nọren” ọrhọ nọ: “Is there any hope of a resurrection for a baby that dies in its mother’s womb?” Urhomu-ẹmro ọrana ọ yẹre ame imwẹro taghene Jehova yo vwo orhienbro ọrana, o ji ruẹ oborẹ ọgbare ọke ephian. Ọye ono simi emiamiamo ra mẹrẹn uvuẹn akpọ ọkon ọnana ọke ọnọ ha izede ẹguọlọ sun ọmọyen nọ ‘ghwọghọ ewian Echu.’ (1 John 3:8) Urhomu-ẹmro ọrana ọ ji ha userhumu rẹn ame vwo ọdaremẹro kpahen “otama” ọghoghanren ame i mẹrẹnren na, rẹ ame e rhiẹ ihworho i Jehova! Marhẹ akpenyerẹn ame o rhirhiẹ bi orhianẹ ame e vwo ifiẹrorhọ owuorowu-u?

Ọke evwan na o se hin, ame ni rharhumu tuẹn owian ọkobaro rhọ. Ame i gare ibiamo ezẹko uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha uvuẹn Australia, ọke oru ame ni rharhumu tuẹn owian oniruo okinhariẹ rhọ. Uvuen ẹgbukpe 1981 rẹ ame a ga emrẹ ẹgbukpe ẹne uvuẹn New South Wales ọrhẹ Sydney, na ha use rẹn ame riẹ Oghọn Ukoko rọ ha obẹ Australia jerẹ oborẹ e se yi ọke ọrana, avwaye yẹ ame i ji havwọ te ọke ọnana.

Winston, oborẹ wu rhiẹromẹrẹn uvuẹn emwa rẹ ame i kinhariẹ uvuẹn South Pacific, ọ ha userhumu wẹn sabu wian usuẹn Umẹ rọ Hẹrote Oghọn Ukoko i Australasia?

Ee, izede buebun. Ọrukaro, Oghọn Ukoko Australia yọ hẹrote American Samoa ọrhẹ Samoa. Ọke ọrana, na ha Oghọn Ukoko rọ ha obẹ New Zealand ba ọrọ ha uvuẹn Australia. Vwana, Oghọn Ukoko i Australasia yọ hẹrote Australia, American Samoa ọrhẹ Samoa, Cook Islands, New Zealand, Niue, Timor-Leste, Tokelau, ọrhẹ Tonga—mi vwo uphẹn mia sabu mevi rẹn Oghọn Ukoko ha userhumu phia rẹn emwa enana. Oborẹ mi rhiẹromẹrẹn ọke mia wian rhẹ imizu enana ra fuevwan ga i Jehova, ọ ha userhumu mẹ ga jerẹ owuọwan usuẹn Umẹ rọ Hẹrote Oghọn Ukoko na.

Ọrẹ ifuen, mi na sabu ta taghene omẹmẹ ọrhẹ Pam i rheri nyoma oborẹ ame i rhiẹromẹrẹn ne, taghene orhiẹ imirẹghwa ọvo ya guọlọ Osolobrugwẹ-ẹ. Emọvwerhe i ji guọlọ “otama ọghoghanren” na, ọrhọ tobọ rhianẹ ihworho ekrun aye e vwo ọdaremẹro kpahiẹ-ẹn. (2 Ki. 5:2, 3; 2 Chron. 34:1-3) Ọrẹ imwẹro, Jehova yẹ Osolobrugwẹ ẹguọlọ rọ guọlọre nẹ emọvwerhe ọrhẹ imirẹghwa i vwo arhọ!

Ọke omẹmẹ ọrhẹ Pam a tuẹn Osolobrugwẹ ẹ guọlọ rhọ emrẹ ẹgbukpe 50 ri vrẹnren na, ame e rhẹ oborẹ ono nerhumie rhe-e. Urhomẹmro Uvie na ghini obọdẹn otama ọghoghanren! Ame i brorhiẹn ame ina ha ọsoso omẹgbanhon ame sẹrorẹ otama ọghoghanren ọrana!