1-2. (a) Izede ego yẹ Echu ọ ha phiẹ ihworho buebun rhọ ne? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

NẸ ỌKE Adam ọrhẹ Eve rhe, Echu ro rhiẹ “ọsẹ efian” na ọ phiẹ ihworho buebun rhọ ne. (John 8:44) Ezẹko usuẹn efian na i surhobọmwu uhwu, ọrhẹ erhirhiẹ eri hwuru i havwọ. Iyono enana yẹ esiri rẹn iyono erọrọ ri havwiẹ inyenana ọrhẹ esegburhomẹmro efian rẹ ihworho buebun i vwori. Fọkiẹ ọnana, imizu ọwan ezẹko rẹ ohworho ekrun yanghene ohworho amwa aye o hwuru, na damoma nẹ aye i sabu ‘sẹrorẹ esegburhomẹmro’ aye.—Jude 3.

² Wu rha dẹrughwaroghwẹ aruẹ edamuni enana, me yọ nọ ha userhumu wẹn hobọtua oborẹ i Baibol na o yonorin kpahen uhwu? (Eph. 6:11) Marhẹ wu ne ru ha userhumu ọrhẹ urhebro rẹn Olele Kristi ọrọrọ, rọ dẹrughwaroghwẹ ọhiẹn ro no vwobọrhọ irueruo ri Jehova o vwo utuoma kpahen? Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ta kpahen oborẹ i Jehova ono ru ha userhumu rẹn ọwan. Ọrukaro, jene yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen uhwu.

3. Me yo nerhumu ofian ọrukaro na rhe?

³ Osolobrugwẹ ọ ma ituakpọ nẹ aye i hwu-u. Ọrẹn nẹ Adam ọrhẹ Eve i sabu nyerẹn bẹmẹdẹ, aye ina vi huvwele i Jehova rọ yẹrẹ aye urhi ọnana: “Wu vwa re nẹ orhan irherhe oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun na-a, nime ẹdẹ wu re nẹ uvuien rhe, wu ne vi hwu.” (Gen. 2:16, 17) O jiri-i, Echu nọ suẹ ebẹnbẹn. Nọ nyoma obodirin ta rẹn Eve: “Itiọrurhomẹmro, are i hwuẹ-ẹ.” Ọrẹ omemwurhọ, Eve no vwo ekwerhọ kpahen ofian ọrana, nọ riẹ omamọ na. Ọke oru, esa ye nọ ji riẹ omamọ na. (Gen. 3:4, 6) Omarana, ọdandan ọrhẹ uhwu nọ ruẹ ekrun ituakpọ.—Rom. 5:12.

4-5. Ofian ọgo yẹ Echu ọ ha phiẹ ituakpọ rhọ?

 ⁴ Adam ọrhẹ Eve ni hwuru jerẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ tare. Udabọ ọrana, Echu ọ ji mọronfian kpahen uhwu. Ọke oru, nọ ha efian erọrọ ba ọrana. Owu usuẹn efian enana yẹ uyono taghene ugboma na orho hwu, erhi ohworho ro hwuru na no riẹ ekete ọrọrọ ye nyerẹn. Ofian ọnana ọ phiẹ ihworho buebun rhọ nẹ ọke ahwanren me te ọke ọwan na.—1 Tim. 4:1.

⁵ Me yọ lẹrhẹ ihworho buebun vwo imwẹro kpahen ofian ọnana? Echu o rhe oborẹ ituakpọ e roro kpahen uhwu, omarana nọ ha iroro ọnana phiẹ aye rhọ. Ọwan a guọlọ hwu-u, nime Jehova ọ maren ọwan ne nyerẹn bẹmẹdẹ. (Eccl. 3:11) Omarana, uhwu nẹ ọvwreghrẹn ọwan.—1 Cor. 15:26.  

6-7. (a) Echu ọ sabu tiẹ urhomẹmro kpahen uhwu nu? Djeyi fiotọre. (b) Marhẹ urhomẹmro i Baibol na o ru lẹrhẹ ọwan ja zofẹn uhwu?

⁶ Udabọ omẹdamu Echu, ihworho buebun i ji rhe urhomẹmro kpahen uhwu. Maido ọke ọnana, ihworho buebun i me rhe oborẹ i Baibol na o yono kpahen erhirhiẹ ọrhẹ ẹruefirhọ rọ havwiẹ rẹn eri hwuru, omarana aye ne ghwoghwie. (Eccl. 9:5, 10; Acts 24:15) Irhomẹmro enana a yẹ ọwan urhebro, aye a jeghwai lẹrhẹ ọwan fi ofẹn ọrhẹ ẹhẹn eveva kparobọ. Jerẹ udje, ọwan i vwa zofẹn ihworho ri hwuru-u; ọwan i vwa ji zofẹn taghene emru ọnọ phia rẹn ohworho ọwan ro hwuru-u. E rheri taghene aye i vwe nyerẹ-ẹn, habaye aye i sabu ha ẹkuọn rẹn ohworho owuorowu-u. Nọ họhọre taghene aye a merhẹn omerhẹn okokodo. (John 11:11-14) Ọwan i ji rhe taghene ihworho ri hwuru, e rhe kpahen ọke-e. Omarana, uvuẹn ọke ẹrhọmọnuhwu na, eri hwuru ẹgbukpe buebun ne ine ni ọke rọ nyavrẹn na rhiẹ ibrẹro ọvo.

⁷ Itiọrurhomẹmro, wu ne kwerhọ ye taghene urhomẹmro kpahen erhirhiẹ ihworho ri hwuru na ọ lọhọre, o fiotọre, o ji serhọ. Ọnana ọ vẹnẹ efian Echu! Efian enana a phiẹ ihworho rhọ, aye a ji ha ephien vwe odẹ Ọmemama ọwan. Na sabu vwẹruọ oborẹ Echu ọ ha ẹkuọn rẹn ituakpọ te ne, o fori ne roro kpahen enọ enana: Marhẹ efian Echu i ru ha ephien vwe odẹ i Jehova? Marhẹ aye e ru lẹrhẹ ihworho roro taghene o fo ne vwo imwẹro kpahen izobo otan Kristi-i? Marhẹ aye i ru haba ojẹriọ ọrhẹ omiamiamo ituakpọ?

8. Jerẹ oborẹ Jeremiah 19:5 o djephia, marhẹ efian Echu kpahen eri hwuru o ru ha ephien vwe i Jehova?

⁸ Efian Echu kpahen eri hwuru ọ ha ephien vwe i Jehova. Owu usuẹn iyono efian enana yẹ ọrẹ a torhẹ eri hwuru uvuẹn erhanren. Aruẹ iyono enana a ha ephien vwe Osolobrugwẹ! Izede ọgo? Iyono enana a lẹrhẹ ihworho roro taghene Osolobrugwẹ ro rhiẹ ẹguọlọ, o vwo iruemru ibiobiomu jerẹ i Dẹbolo. (1 John 4:8) Me yẹ ọnana ọ lẹrhuọ roro? Ọrọ mai ghanren, marhẹ ọnana ọ hobọte i Jehova lele? Ọrẹ imwẹro, Jehova o vwo utuoma kpahen irueruo ọkon ephian.—Se Jeremiah 19:5.

9. Jerẹ oborẹ ọ ha John 3:16 ọrhẹ 15:13, marhẹ efian Echu o ru hobọte esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Kristi?

⁹ Efian Echu kpahen uhwu ọ vwọ lẹrhẹ ihworho vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Kristi-i. (Matt. 20:28) Ofian ọrọrọ rẹ Echu ọ ha wian yẹ, ituakpọ i vwo erhi ro vwo hwuẹ. Orho rhiẹ omaran, ihworho ephian ine nyerẹn bẹmẹdẹ. Omarana, manẹ Kristi ọ vwọ rhọ ha arhọ ye tan ọwan na sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ. Karorhọ taghene izobo otan i Kristi, yẹ izede rọ maido ri Jehova o ru dje ẹguọlọ rẹn ekrun ituakpọ. (Se John 3:16; 15:13.) Roro kpahen oborẹ oma o ruẹ i Jehova ọrhẹ Jesu kpahen iyono efian ra lẹrhẹ ihworho ha ukẹro sakamu ni izobo otan na!

10. Marhẹ efian Echu kpahen uhwu o ru toroba omiamiamo ọrhẹ ojẹriọ ituakpọ?

¹⁰ Efian Echu ọ haba omiamiamo ọrhẹ ojẹriọ ituakpọ. Ihworho a sabu ta rẹn emiemọ ri mwuomarhọ fọkiẹ ọmọ aye ro hwuru taghene Osolobrugwẹ yọ ha ọmọ aye, ọkezẹko no rhiẹ ọmakashe obẹ odjuwu. Ofian Echu ọnana ọ lẹrhẹ omiamiamo aye riotọre gbinẹ ọ haba ye? Ọgbọ buebun, ẹga e yono taghene arha torhẹ evwọkon uvuẹn erhanren ọrana ojẹriọ ro serhọ, omaran ji te ihworho ra torhẹre nimẹ aye i mevi hasuẹ iyono ishọshi. Ọbe owu rẹ ẹko re se Spanish Inquisition a ha ruiruo nọ tare taghene, ihworho ezẹko ri vwobọrhọ irueruo ọnana i vwo imwẹro taghene aye i rha ha oja riẹ ihworho ri kparehasuẹ aye, “aye ni na sabu rhe oborẹ ojẹriọ uvuẹn erhanren o mevirhọ,” ọnana no no mwu aye ghwẹriẹ bọmọke aye ine ki hwu neneyo aye i sabu simirhọ. Uvuẹn ẹkwotọre buebun, a gba ihworho ha ẹga rẹn esẹ aye ride ri hwu ne, họghọ rẹn aye, yanghene nekpẹn ebrurhọ mie aye. Awọrọ a damoma neneyo aye i ruẹ oborẹ ọnọ merhen esẹ aye ride oma, neneyo aye i ja rha ha oja riẹ aye. Ọrẹ omemwurhọ, imwẹro re vwo kpahen efian Echu, ọ vwọ rhua obọdẹn urhebro sa-a. Ukpomaran, ọ suẹ ọfiamu yanghene ofẹn.

11. Marhẹ imizu yanghene igbehian ọwan ine ru riẹriẹ ọwan na kparehaso iyono i Baibol na?

¹¹ Ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ Ẹmro ọnẹyen, o ruẹ ọwan gbanhan na sabu huvwele i Jehova orhianẹ imizu yanghene igbehian ọwan a damoma aye ina riẹriẹ ọwan, ne vwobọrhọ irueruo ri sekpahen ihworho ri hwuru ri Baibol ọ kparehaso. Aye ina sabu lẹrhẹ ofa ruẹ ọwan, ọkezẹko nyoma aye a ta taghene e vwo ẹguọlọ yanghene a vwa họghọ rẹn ohworho ro hwuru na-a. Yanghene awọrọ ina sabu ta taghene uruemru ọwan ọnọ lẹrhẹ ohworho ro hwuru na ha ẹkuọn vwe ere nyerẹn na. Marhẹ ọwan ine ru hobọtua urhomẹmro i Baibol na? Roro kpahen oborẹ wu ne ru ha iruemru-urhi Baibol enana ruiruo.

12. Irueruo ego ri sekpahen eri hwuru na yi vwa ha i Baibol?

¹² Brorhiẹn wu ne “tiomanẹ” iyono ọrhẹ  irueruo ri vwa ha i Baibol na. (2 Cor. 6:17) Uvuẹn amwa i Caribbean owu, ihworho buebun i vwo imwẹro taghene ohworho orho hwu, “erhi” ọravwọ nọ dajẹ jeghwai ha oja riẹ ihworho ri rurie gbalogbalo. Ọbe owu ọrhọ ta, “erhi” na ọnọ sabu ha “ukpokpogho vwe ọsoso amwa na.” Uvuẹn Africa, aye i vwo uruemru re rhurhu ijegbe ri ha uvuẹn oghwa ohworho ro hwuru na, jeghwai bọmọ ifoto yi rhuẹ ugbomoghwa. Mesoriẹ? Ezẹko e roro taghene o fo nẹ ohworho ro hwuru na ọ mẹrẹn omaye-en! Re rhiẹ idibo i Jehova na, e vwe vwo imwẹro jeghwai vwobọrhọ aruẹ irueruo ra hobọtua efian Echu-u!—1 Cor. 10:21, 22.

13. Jerẹ oborẹ ọ ha James 1:5, me yo fori ne wu ru orhianẹ wa dabu rhe kpahen aruẹ irueruo owu re ruẹ-ẹ?

¹³ Orhianẹ wa dabu rhe kpahen aruẹ irueruo owu re ruẹ-ẹ, nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ẹghwanren ọnẹyen. (Se James 1:5.) Orho ru, gba guọlọ riarorhọ uvuẹn ẹbe ukoko na. Wu na ji sabu nọ mie ekpako ukoko wu havwọ. Aye i brorhiẹn wẹ-ẹn, ọrẹn aye ina sabu rionbọrhọ iruemru-urhi Baibol ezẹko ri na ha userhumu wẹn, jerẹ era ta kpahen uvuẹn uyono ọnana. Wu rhe ruẹ enana, we yono “omẹgbanhon ọmẹrẹnvwrurhe” ọnọ, omẹgbanhon ọnana ọnọ ha userhumu wẹn “fi ovẹnẹ rhẹ oborẹ ọ gbare ọrhẹ oborẹ ọsọre.”—Heb. 5:14.

14. Izede ego yẹ ene je rhiẹ ukọ rẹn awọrọ?

¹⁴ “Are i ruẹ kemru kemru nọ ha ujiri vwe Osolobrugwẹ. Are i vwe rhiẹ ukọ” rẹn awọrọ-ọ. (1 Cor. 10:31, 32) Ọke ra guọlọ brorhiẹn sẹ ene vwobọrhọ aruẹ irueruo owu yanghene oborẹ e ru notọre rhe, o fori ne roro kpahen oborẹ orhienbro ọwan ono ru hobọte ẹhẹn obrorhiẹn awọrọ, maido imizu ukoko na. Itiọrurhomẹmro, a guọlọ rhiẹ ukọ rẹn awọrọ-ọ! (Mark 9:42) Habaye, o ji fo na kẹnoma rẹn uruemru re ruẹ oborẹ ono biomu eri vwe rhiẹ Iseri Jehova evwan. Ẹguọlọ ono mwu ọwan tẹmro rẹn aye izede ọghọ rọ ha ujiri vwe i Jehova. O fo ne lele ihworho kunu yanghene ha aye djechẹẹ fọkiẹ irueruo aye-e. Karorhọ, ẹguọlọ o vwo omẹgbanhon! Erhe dje ẹguọlọ phia izede ro serhọ, ọnọ sabu lẹrhẹ ihworho ra kparahasuẹ ọwan wene ẹhẹn.

15-16. (a) Mesoriẹ o rhiẹ emru ẹghwanren na lẹrhẹ awọrọ rhe kpahen imwẹro ọwan? Dje udje yi. (b) Marhẹ ẹmro i Paul ra ya rhẹ Romans 1:16 o ru hobọte ọwan?

¹⁵ Jenẹ ihworho ri ha uvuẹn amwa we rhirhiẹ rhe taghene wẹwẹ Oseri Jehova.  (Isa. 43:10) Ọnọ phẹrẹ re ne nyerẹn ghele erhirhiẹ ra lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre orhianẹ ihworho ekrun ọrhẹ igbehian ọwan i rheri taghene ọwan a ga i Jehova. Francisco ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Mozambique, nọ yare: “Ọke omẹmẹ ọrhẹ ane mẹ Carolina e yono urhomẹmro na, ame ni ta rẹn ekrun ame taghene ame i rhe vwobọrhọ ogame ihworho ri hwuru-u. A damu orhienbro ame ni ọke omizu i Carolina ọmase o hwu. Irueruo amwa aye ọrẹ ana wọ orinmi na lele irueruo ẹga. Omizu rọ mai kẹriẹ no no semerhẹn ekete re rhiẹ ame ra ha wọ ohworho ro hwuru na rhọ ẹdẹ esa. E ruẹ irueruo enana na sabu lẹrhẹ oma merhen ohworho ro hwuru na. Ekrun i Carolina i fiẹrorhọ taghene ono ru lele irueruo na.”

¹⁶ Marhẹ i Francisco ọrhẹ aniẹ i ru lele? Francisco nọ tare: “Fọkime ame i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, jeghwai guọlọ ruẹ oborẹ ọnọ merhiẹn oma, ame ni tiẹn irueruo na. Evwan no biomu ekrun i Carolina. Aye ni tare taghene ame i vwa họghọ rẹn ihworho ri hwuru-u, aye ni ji ta taghene aye i kọn bru ame yanghene ha userhumu rẹn ame-e. Ra mẹriẹn taghene ame i dje kpahen imwẹro ame rẹn aye bi ne na, ame arha ta kpahiẹn ọke evwan o biomu aye-e. Ihworho ezẹko uvuẹn ekrun na i tobọ chochọn ame, ji ta taghene ame i dje kpahen imwẹro ame rẹn aye bi ne. Bibiesuọn bibiesuọn, ẹhẹn ekrun i Carolina no zienrin, ame ni sabu lele aye nyerẹn ọrẹ ufuoma. Ezẹko i tobọ rhiẹ oghwa ame ma nekpẹn ẹbe ukoko na.” E vwe jenẹ ofa ọ ruẹ ọwan ra na chochọn urhomẹmro i Baibol kpahen uhwu-u.—Se Romans 1:16.

17. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ obọdẹn ugbehian rẹn imizu ukoko na re mwuomarhọ?

¹⁷ Ọwan i damoma ha userhumu phia jeghwai rhiẹ ‘obọdẹn ugbehian . . . , ọrhẹ omizu re vwiẹre uvuẹn ọke ebẹnbẹn’ rẹn imizu ukoko na, ọke ohworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu. (Prov. 17:17) Marhẹ ene ru rhiẹ “obọdẹn ugbehian,” orhianẹ omizu ro mwuomarhọ na ọ dẹrughwaroghwu ọhiẹn ro no vwobọrhọ irueruo ri Baibol ọ kparehaso? Jene yono kpahen iruemru-urhi Baibol eva ri na ha  userhumu rẹn ọwan ha urhebro rẹn ere mwuomarhọ.

18. Me yo mwu i Jesu viẹ, me ya na sabu yono nẹ udje yi?

¹⁸ “Viẹ rhẹ ihworho ra viẹ.” (Rom. 12:15) Ọ bẹnren re ne rhe oborẹ ana ta rẹn ohworho ro mwuomarhọ. Ọkezẹko, amioviẹ ọwan ọ tobọ ghanren ghwẹ ẹmro ọwan. Ọke ugbehian i Jesu re se i Lazarus o hwu, Mary, Martha, ọrhẹ awọrọ na viẹ. Jesu nọ rhere ẹdọke ẹne a vrẹn hin, ọye “nọ viẹre” dedevwo o rheri taghene ọ samọ rhọmọ i Lazarus phẹrẹkpẹ. (John 11:17, 33-35) Oviẹ i Jesu o dje oborẹ i Jehova o roro kpahen uhwu i Lazarus. O ji djephia taghene i Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen ekrun na, ọnana ghini emru urhebro rẹn Mary ọrhẹ Martha. Omaran ọ ji havwọ, imizu ukoko na i rha mẹrẹnvwrurhe taghene e vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ kpahen aye, no no mwu aye ẹro taghene aye i vwo igbehian ra damerhọ aye, ri na ji hobọtua aye.

19. Arha ha urhebro rẹn Olele Kristi ro mwuomarhọ, marhẹ ene ru ha Ecclesiastes 3:7 ruiruo?

¹⁹ “Ọke re ne kudu ọrhẹ ọke ra na tẹmro.” (Eccl. 3:7) Izede ọrọrọ ra na ha urhebro rẹn Olele Kristi ro mwuomarhọ, yẹ ọrẹ ene rhiẹ ọrọ dabu kerhọ. Ha uphẹn rẹn omizu na nọ ta oborẹ ọ ha ẹhẹn yen, wu vwa tuekwẹre orhianẹ ọ tẹmro ‘hwainhwai-in.’ (Job 6:2, 3) Ọkezẹko, ẹhẹn yen o seriotọre omamọ fọkiẹ ọhiẹn ro nẹ obẹ ihworho ekrun ọnẹyen ri vwa ga i Jehova. Omarana lelie nẹrhomo. Rẹ “Ohworho ro rhon ẹrhomo” na nọ yẹ ye omẹgbanhon ọrhẹ ẹhẹn ro serhọ. (Ps. 65:2) Erhirhiẹ na orho serhọ, lelie se i Baibol na kugbe. Yanghene se urhomu-ẹmro owu riẹn nẹ ẹbe ukoko na, jerẹ ikuegbe akpenyerẹn rọ nọ sabu bọn yen gbanhon.

20. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Oma ọmerhen ọwan taghene e rhe urhomẹmro kpahen eri hwuru, kugbe omamọ akpenyerẹn rọ havwiẹ rẹn ihworho ri ha uvuẹn usin okarorhọ! (John 5:28, 29) Omarana, nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan, o fori ne fiudugbere chochọn urhomẹmro i Baibol na, jeghwai ghwoghwo rẹn awọrọ uphẹn na orho rhie firhọ. Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ ta kpahen izede ọrọrọ rẹ Echu ọ ha phiẹ ihworho rhọ, nọyẹ nyoma irueruo eda. Ọwan ine yono kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo na kẹnoma rẹn irueruo ọrhẹ ughe kugbe ikpekporo ri surhobọmwu irueruo ikpodje.