1. Jerẹ oborẹ e dje rhẹ Ephesians 6:10-13, izede ọgo kirighwo yi Jehova o ru dje ọdamẹ rẹn ọwan? Djeyi fiotọre.

IZEDE owu kirighwo ri Jehova o ru dje ọdamẹ rẹn idibo yi, yẹ ọrẹ ọ ha userhumu rẹn aye wọnrọn hasuẹ evwreghrẹn aye. Evwreghrẹn ọwan kirighwo yẹ Echu ọrhẹ ikpodje yi. Jehova o tiri ọwan orhọ kpahen evwreghrẹn enana, nọ ji yẹ ọwan oborẹ a guọlọre na sabu fi aye kparobọ. (Se Ephesians 6:10-13.) Erhe rhiabọ dede userhumu i Jehova jeghwai hẹrosuiẹ, ana sabu kparehasuẹ i Dẹbolo. Ana sabu vwo aruẹ imwẹro ọnyikọ Paul o vwori. Nọ tare: “Orhianẹ Osolobrugwẹ ọ ha obọrẹ ọwan, ọrọmo yọ nọ sabu haso ọwan?”—Rom. 8:31.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Re rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro na, ọwan i vwa tẹnroviẹ Echu ọrhẹ ikpodje na-a. Ọwan a tẹnroviẹ oborẹ ene ru yono kpahen i Jehova jeghwai ga ye. (Ps. 25:5) Ọrẹn, o fori ne rhe kpahen ena rẹ Echu ọ ha ruiruo. Mesoriẹ? Neneyo Echu o jo rho fi ọwan kparobọ. (2 Cor. 2:11; ekete ra djokarhọ) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen izede owu kirighwo rẹ Echu ọrhẹ ikpodje na a ha phiẹ ihworho rhọ. Ene ji yono kpahen oborẹ ene ru fi aye kparobọ.

3-4. (a) Me yẹ irueruo eda? (b) Marhẹ imwẹro kpahen irueruo eda o kerabọ te ne?

³ Izede owu kirighwo rẹ Echu ọrhẹ ikpodje na e ru phiẹ ihworho rhọ yẹ nyoma irueruo eda. Ihworho re vwobọrhọ irueruo ọnana, e roro taghene aye i rhe oborẹ e suẹn ekwakwa rẹ ituakpọ ina ja sabu rhe yanghene sun. Jerẹ  udje, ihworho ezẹko a ta taghene aye ina sabu rhe oborẹ obaro akpọ na ọ havwọ nyoma irueruo ọbo-ekporo yanghene nyoma ikereti ra ha bepha. Awọrọ e ruie nọ họhọ taghene aye a sabu lele ihworho ri hwuru tẹmro. Ezẹko e vwobọrhọ irueruo eda yanghene imajiki, aye a ji ruan awọrọ. *

⁴ Marhẹ imwẹro kpahen omẹgbanhon eda o kerabọ te ne? Iyẹnrẹn owu o djephia taghene uvuẹn ẹkwotọre 18 ri ha uvuẹn Latin America ọrhẹ ekete re se Caribbean, a mẹrẹnvwrurhe taghene owu usuẹn ihworho awansa, o vwo esegburhomẹmro kpahen imajiki, eda, yanghene irueruo ikpodje, habaye joma ọsoso ihworho na yi vwo imwẹro taghene ana sabu lele ihworho ri hwu ne tẹmro. Iyẹnrẹn ọrọrọ ra mẹrẹnren uvuẹn ẹkwotọre 18 uvuẹn Africa no djephia taghene owuọwan usuẹn ihworho awanva, o vwo esegburhomẹmro kpahen irueruo eda. Itiọrurhomẹmro, o fori na sẹrorẹ oma ọwan nẹ irueruo eda uvuẹn ekete re rhirhiẹ ephian. Fọkime Echu ọ guọlọ “suẹn ọsoso akpọ na beghe.”—Rev. 12:9.

5. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha nẹ irueruo eda?

⁵ Jehova yẹ “Osolobrugwẹ urhomẹmro na.” (Ps. 31:5) Omarana, ukẹro ọgo yọ ha nẹ irueruo eda? O vwo utuoma kpahiẹn! Jehova nọ ta rẹn emọ Israel: “E vwe je na mẹrẹn ohworho owuorowu usuẹn are rọ ha ọmọyen ọhworhare yanghene ọmọyen ọgbọtọ nya erhanren vrẹ-ẹn, kohworho kohworho rọ bepha, ọro ruẹ irueruo imajiki, ọro ruẹ irueruo aruẹmẹrẹn eda yanghene ọrieda, ọrọ ruan awan, ọrọ vware ikpodje yanghene ọrọ ta oborẹ obaro akpọ ono rhirhiẹ, yanghene ọrọ ga irinmi. Fọkime kohworho kohworho ro ruẹ ekwakwa enana aghwa rẹn i Jehova.” (Deut. 18:10-12) Ilele Kristi a ha otọre Urhi ri Jehova ọ yẹ emọ Israel na-a. Ọrẹn, ọwan i rheri taghene iroro i Jehova kpahen irueruo eda o ji wene-e.—Mal. 3:6.

6. (a) Marhẹ Echu o ru ha irueruo eda ha ẹkuọn rẹn ihworho? (b) Lele oborẹ ọ ha Ecclesiastes 9:5, me yẹ urhomẹmro kpahen erhirhiẹ ihworho ri hwuru na?

⁶ Jehova o ti ọwan orhọ kpahen irueruo eda fọkime o rheri taghene Echu ọ haye ha ẹkuọn rẹn ihworho. Echu ọ ha irueruo eda jiri efian sansan, tobọ te efian taghene ihworho ri hwu ne e nyerẹn uvuẹn ekete ọrọrọ. (Se Ecclesiastes 9:5.) Echu ọ ji ha irueruo eda djofẹn mwu ihworho, nọ sabu ti aye nẹ obọrẹ i Jehova. O ruẹ ọnana neneyo ihworho ri hẹrosuẹ ikpodje na, i ja rha hẹrosuẹ i Jehova.

7. Me yi Jehova o yono ọwan?

⁷ Jerẹ oborẹ a djokarhọ vrẹn ne, Jehova o dje rẹn ọwan oborẹ o fori ne rhe, neneyo Echu ọrhẹ ikpodje na i ja rha phiẹ ọwan rhọ. Jene yono kpahen ekwakwa ezẹko re ne ruo na sabu wọnrọn hasuẹ Echu ọrhẹ ikpodje na.

8. (a) Me yẹ izede owu kirighwo re ru kparahasuẹ ikpodje na? (b) Marhẹ Psalm 146:4 o ru ghwolo efian Echu kpahen erhirhiẹ eri hwuru phia?

⁸ Se Ẹmro Osolobrugwẹ jeghwai roro kodo kpahiẹn. Ọnana yẹ izede kirighwo ra na sabu tiẹn efian rẹ ikpodje na e jirẹ.  Baibol na ọ họhọ odan ọlọkọ rọ danren omamọ rọ nọ sabu ghwolo efian rẹ Echu o kerabọ ye phia. (Eph. 6:17) Jerẹ udje, Baibol na o ghwolo efian na phia taghene ihworho ri hwu ne ina sabu lele ihworho re nyerẹn tẹmro. (Se Psalm 146:4.) Ọ ji karorhọ ọwan taghene Jehova ọvo yọ nọ sabu rhe oborẹ obaro akpọ na ọ havwọ. (Isa. 45:21; 46:10) Erhe se i Baibol na jeghwai roro kodo kpahen oborẹ e seri, ana dabu mwuegbe ra na tiẹn efian ikpodje na.

9. Aruẹ irueruo ikpodje ego ya na kẹnoma riẹn?

⁹ Kẹnoma rẹn kemru kemru ro surhobọmwu irueruo eda. Re rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro na, e vwe vwobọrhọ aruẹ irueruo eda owuorowu-u. Jerẹ udje, ọwan i vwa damoma lele ihworho ri hwuru tẹmro-o. Jerẹ oborẹ e yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ nyavrẹn na, o fori na kẹnoma rẹn irueruo irinmi esion ri surhobọmwu imwẹro taghene ihworho ri hwuru e nyerẹn ekete erọrọ. Habaye, ọwan i vwa ha ikereti bepha yanghene guọlọ oborẹ obaro na ono rhirhiẹ-ẹ. (Isa. 8:19) E rheri taghene aruẹ irueruo enana ephian ina sabu suẹ ẹkuọn, aye ina ji sabu lẹrhẹ ọwan se rhẹ abọ Echu ọrhẹ ikpodje na.

10-11. (a) Me yẹ Ilele Kristi ezẹko ọke inyikọ na i ruru ọke aye e yono urhomẹmro na? (b) Lele oborẹ ọ ha 1 Corinthians 10:21, mesoriẹ o fo na hẹrokele udje Ilele Kristi erukaro na, marhẹ ene ruie lele?

¹⁰ Ghwọghọ i kemru kemru ro surhobọmwu irueruo eda. Ihworho ezẹko re rhirhiẹ amwa i Ephesus uvuẹn ọke inyikọ na i vwobọrhọ irueruo eda. Ọke aye e yono urhomẹmro na, aye ni kpare idjaghwẹ ogege. “Ihworho buebun re ru irueruo imajiki ni koko ẹbe aye jeghwai torhẹ aye obaro ihworho ephian.” (Acts 19:19) Ihworho enana i vwo omwemẹ aye ina wọnrọn hasuẹ ikpodje na. Ẹbe aye a ha ruẹ irueruo imajiki na ọ ghanranren omamọ. Ọrẹn, ukperẹ aye ina ha ẹbe enana  ruẹ ẹghẹlẹ yanghene rhẹ aye, aye ni ghwọgherẹ aye. Aye i vwo ọdamẹ kpahen oborẹ ọmerhen i Jehova oma ghwẹ uchunu igho ẹbe erana i mwurun.

¹¹ Marhẹ ọwan ine ru sabu hẹrokele udje Ilele Kristi erukaro erana? Ono rhiẹ emru ẹghwanren na ghwọghọ i kemru kemru re vwori ro surhobọmwu irueruo eda. Usuẹn ekwakwa enana yẹ igbele, ilekweri, yanghene ekwakwa erọrọ rẹ ihworho e kuẹrhọ neneyo aye i sẹrorẹ oma aye nẹ abọ ikpodje na.—Se 1 Corinthians 10:21.

12. Enọ ego yo fori na nọ oma ọwan kpahen iruẹn ọrhẹ ughe?

¹² Dabu ni ughe ọrhẹ iruẹn we fiomarhọ so. Nọ oma: ‘Mie se ẹbe yanghene irhomu-ẹmro uvuẹn Itanẹti ri sekpahen irueruo eda? Aruẹ ijoro ọgo, ikpekporo, iruẹn ọrhẹ ughe yi mie fiomarhọ? Iruẹn ọrhẹ ughe mie fiomarhọ o surhobọmwu irueruo eda? Ekwakwa jerẹ erieda, ivampaya, idjilẹ, ọrhẹ irueruo ikpodje a homaphia uvuẹn aye? Ọ lẹrhẹ ihworho roro taghene irueruo imajiki yanghene irhonrin ọ sabu ha ẹkuọn vwe ọwa-an?’ Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ọsoso iruẹn yanghene ughe ri tẹmro kpahen oborẹ a vwa mẹrẹn, yo surhobọmwu irueruo eda-a. Ọrẹn wa rha djẹ iruẹn ọrhẹ ughe, brorhiẹn wu na djẹ odjẹ rọ nọ ha userhumu wẹn kẹnoma rẹn kemru kemru ri Jehova o vwo utuoma kpahen. O fori na damoma sẹrorẹ “ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron” obaro Osolobrugwẹ ọwan.—Acts 24:16. *

13. Me yo fori na kẹnoma riẹn?

¹³ Kẹnoma rẹn ikuegbe ri sekpahen ikpodje na. O fori na hẹrokele udje i Jesu  uvuẹn erhirhiẹ ọnana. (1 Pet. 2:21) Jesu ọ ki rhiẹ otọrakpọ na, o rhirhiẹ odjuwu vrẹn ne, o ji rhe ekwakwa buebun kpahen Echu ọrhẹ ikpodje na. Ọrẹn, ọye o gbikun kpahen oborẹ ikpodje enana i ruru-u. Jesu ọ guọlọ rhiẹ Oseri Jehova ukperẹ ono rhiẹ ọro ghwoghwo kpahen Echu. Ọwan ina sabu hẹrokele i Jesu nyoma ra na kẹnoma rẹn ikuegbe ri sekpahen ikpodje na. O ji fo ne djephia nyoma ẹmro ọwan taghene ‘emru orhorhomu yo mwu ọmudu ọwan ghọghọ,’ nọyẹ urhomẹmro na.—Ps. 45:1.

14-15. (a) Mesoriẹ o vwo fo na zofẹn ikpodje? (b) Me yo djerie phia taghene Jehova ọ sẹrorẹ ihworho yi inyenana?

¹⁴ Wu vwa zofẹn ikpodje-e. Uvuẹn akpọ ọnana, ekwakwa ibiobiomu ina sabu phia rẹn ọwan. Oborẹ e vwe roro rhọ, emiamo yanghene uhwu ọnọ sabu phia kpregede. Ọrẹn, e vwe roro taghene ikpodje ya suiẹ-ẹ. Baibol na ọ tare taghene “ọke ọrhẹ emru kpregede ọ phia rẹn” ihworho ephian. (Eccl. 9:11) Jehova o djephia ne taghene o vwo omẹgbanhon ghwẹ ikpodje na. Jerẹ udje, Osolobrugwẹ o kwe nẹ Echu o kpe Job hwu-u. (Job 2:6) Uvuẹn ẹdẹ i Moses, Jehova o djephia taghene o vwo omẹgbanhon ghwẹ irherẹn re ruẹ irueruo imajiki uvuẹn Egypt. (Ex. 8:18; 9:11) Nyoma omẹgbanhon i Jehova, Jesu ro vwo odidi na no djephia taghene o vwo omẹgbanhon ghwẹ Echu ọrhẹ ikpodje na, ọke re le aye nẹ odjuwu rhiẹ otọrakpọ na. Obaro na, ene doron aye rhẹ uvuẹn ẹgbodo, neneyo aye i ja rha ha ẹkuọn rẹn owuorọwan.—Rev. 12:9; 20:2, 3.

¹⁵ Ọwan a mẹrẹn imwẹro buebun ri djephia taghene i Jehova ọ sẹrorẹ ihworho yi. Roro kpahen ọnana: Ọwan ye ghwoghwo jeghwai yono urhomẹmro na uvuẹn ọsoso akpọ na. (Matt. 28:19, 20) Omarana, ọwan ne ghwolo ewian ọkon i Debolo phia. Orhianẹ Echu o vwo omẹgbanhon na manẹ o fiobarhọ owian ọnana ne, ọrẹn ọ sabu ruie-e. Omarana, o fo na zofẹn ikpodje-e. Ọwan i rheri taghene “ikẹro i Jehova e ni ọsoso otọrakpọ na, no dje omẹgbanhon ọnẹyen harẹn ihworho ra ga ye rhẹ ọsoso ọmudu aye.” (2 Chron. 16:9) Erhe vwo atamwu kpahen i Jehova, ikpodje na i sabu ha ẹkuọn i bẹmẹdẹ rẹn ọwa-an.

16-17. Dje udje ro djephia taghene a guọlọ uduefigbere na sabu hasuẹ ikpodje.

¹⁶ A guọlọ uduefigbere na sabu haso ikpodje, maido ọke igbehian yanghene ihworho ekrun ọwan a kparahasuẹ ọwan. Ọrẹn, Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ihworho ri dje uduefigbere phia. Roro kpahen udje omizu ọmase owu re se Erica ro rhirhiẹ i Ghana. Erica ọ ha ẹgbukpe 21 ọke ro rhiabọ dede uyono i Baibol. Nime ọye ọmọ ọbo, ihworho ne fiẹrorhọ taghene ono vwobọrhọ irueruo ikpodje ra riẹ eranmo rẹ ọsẹ ye ọ ha gọ egagọ. Ọke Erica ọ ten, ihworho ekrun ọnẹyen ni tare taghene o gbe ehọ na aghwa. Aye ne roro taghene ehọ na ọnọ lẹrhẹ aye kpomorhuẹ jeghwai kpomu emiamo.

¹⁷ Ekrun Erica i damoma gba ye no vwobọrhọ irueruo aye, ọrẹn o kwe-e, tobọ te erhirhiẹ re le yi nẹ oghwa. Iseri Jehova ezẹko ni dedirie rhiẹ oghwa aye. Izede ọrana, Jehova nọ ha ebrurhọ rẹn Erica nyoma ro vwo ekrun ọkpokpọ, nọyẹ Ilele Kristi ri rhiẹ imizu riẹn. (Mark 10:29, 30) Dedevwo ekrun Erica i tenriẹn jeghwai torhẹ ekwakwa ye, ọye ọ sẹrorẹ atamwu ro vwo kpahen i Jehova jeghwai bromarhame, vwana ọ ga ẹrhẹ ọkobaro. Ọ vwọ zofẹn ikpodje-e. Habaye, Erica nọ ta kpahen ekrun ọnẹyen, “Mia nẹrhomo kẹdẹkẹdẹ neneyo ekrun mẹ i sabu rhiẹromẹrẹn ebrurhọ rọ havwiẹ re ne rhe i Jehova jeghwai vwo ugbomọphẹ ra na ga Osolobrugwẹ ẹguọlọ.”

18. Ebrurhọ ego ya na mẹrẹn arha hẹroso i Jehova?

¹⁸ Orhiẹ ọwan ephian yi na dẹrughwaroghwu aruẹ ọdamuni rọ damu esegburhomẹmro ọwan nẹ-ẹ. Ọrẹn, ọwan ephian ina vi wọnrọn hasuẹ ikpodje na jeghwai hẹrosuẹ i Jehova. Erhe ruẹ ọrana, ana mẹrẹn ebrurhọ buebun jeghwai kẹnoma rẹn efian rẹ Echu ọ ha phiẹ ihworho rhọ. E vwe jẹ ofẹn ikpodje na lẹrhẹ ọwan ja ha ẹga rẹn i Jehova-a. Ọrọ mai ghanren, ọwan ine ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhonrhọ. Odibo James nọ yare, “are i homariotọre rẹn Osolobrugwẹ, ọrẹn are i kparehaso i Dẹbolo, nọ nọ zẹ jẹ are vwo. Are i ti kẹrẹ Osolobrugwẹ, ọye no no ti kẹrẹ are.”—Jas. 4:7, 8.