1. Urhomẹmro ọgo yi Baibol na o djephia kpahen Jehova?

WU GUỌLỌRE nẹ ihworho i ha guẹnzọn fọkiẹ aruẹ ophiaronma wu vwori, oborẹ ughwaruọ ọ havwọ, yanghene oborẹ wu do te? Ẹjo. Orhiẹ emru omamerhomẹ re rhe taghene Jehova ọ vwọ ha ọwan guẹnzọn nyoma oborẹ awọrọ a mẹrẹ-ẹn! Jerẹ udje, ọke i Samuel o ni emọ ehworhare i Jesse, ọ mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ mẹrẹ-ẹn. Jehova ọ ta rẹn Samuel ne taghene owu usuẹn emọ i Jesse yo no rhiẹ orodje Israel. Ọrẹn, ọgo usuẹn aye? Ọke i Samuel ọ mẹrẹn ọmọ ọkpako i Jesse re se Eliab, nọ tare, “Itiọrurhomẹmro, ọnana yi Jehova ọ djẹha.” Eliab ọ họhọ orodje. “Ọrẹn, Jehova nọ ta rẹn i Samuel: ‘Wu vwe ni omẹhaphia ye-e, ọrhẹ oborẹ o rhi te-e, fọkime rhẹ ọye mi djẹre-e.’” Me ye yonorin? Jehova ọrhọ ta: “Oborẹ ọ homaphia ọvo yẹ onyakpọ ọ mẹrẹn, ọrẹn Jehova ọ mẹrẹn uvuẹn ọmudu na.”—1 Sam. 16:1, 6, 7.

2. Sekpahen John 7:24, mesoriẹ o vwo fo ne gun ohworho ẹzọn nyoma oborẹ a mẹrẹn? Dje udje yi.

² Fọkiẹ ijẹgba, nọ phẹrẹ re ne gun awọrọ ẹzọn nyoma oborẹ a mẹrẹn. (Se John 7:24.) Ọrẹn, ibiẹ emru ọvo ye rhe kpahen ohworho nyoma oborẹ a mẹrẹn. Jerẹ udje, ibiesuọn ọvo yẹ idọkitọ rọ ten ona ọnọ sabu rhe orho ni ohworho ro kpomẹ. Ọrẹn, nọ sabu rhe rhọ kpahen oborẹ ohworho na o simi omayen lele ọke jijiri ne, ọnọ vi kerhọ ekwakwa ro roro yanghene oka emiamo ro vwori. Idọkitọ na ọnọ sabu tobọ ha imashini ni uvuẹn ugboma ohworho na. Orho ruẹ omara-an, ọnọ sabu yẹ ye omesimo rọ sọre. Omaran ọ ji havwọ, a sabu vwẹruọ oborẹ imizu ọwan i havwọ nyoma oborẹ a mẹrẹ-ẹn. Ana vi damoma rhe aruẹ ohworho omizu ọwan ọ vi havwọ uvuien. Itiọrurhomẹmro,  a sabu rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ihworho-o, omarana a sabu vwẹruọ awọrọ jerẹ oborẹ i Jehova o vwẹruọ aye-e. Ọrẹn, ana sabu damoma hẹrokelie. Izede ọgo?

3. Marhẹ idje i Baibol uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ono ru ha userhumu rẹn ọwan hẹrokele i Jehova?

³ Marhẹ i Jehova o lele idibo yi ruẹ lele? Ọ kerhọ aye. O ji roro kpahen ekete aye i nurhe ọrhẹ erhirhiẹ aye. No mwuien dje aruẹdọn rẹn aye. Ọke erhe yono kpahen oborẹ i Jehova o ru dje iruemru erana rẹn Jonah, Elijah, Hagar, ọrhẹ Lot, jene roro kpahen oborẹ ene ru hẹrokelie, ọke re lele imizu uvuẹn ukoko na ruẹ kugbe.

4. Mesoriẹ ana sabu ha ukẹro rọ sọre ni Jonah?

⁴ Fọkime ọwan e rhe i kemru kemru kpahen erhirhiẹ i Jona-ah, ana sabu roro taghene ọye ohworho ra vwa hẹrosua yanghene ro vwo vwo atamwu. Jehova o dje rie ye ghwoghwo ẹzenguon ọnẹyen kpahen Nineveh. Ukperẹ i Jonah ọnọ huvwele, nọ ruẹ ọkuna ro riẹ ekete ọrọrọ, “nọ zẹ nẹ obaro i Jehova.” (Jonah 1:1-3) Orho rhiẹ owẹwẹ, wu na yẹ i Jonah uphẹn ọrọrọ nọ yọ wian owian na? Ọkezẹko ẹjo. Ọrẹn, Jehova ọ yẹriẹ uphẹn ọrọrọ.—Jonah 3:1, 2.

5. Me wu yono kpahen Jonah nyoma ẹmro enẹyen ri ha Jonah 2:1, 2, 9?

⁵ Jonah o dje aruẹ ohworho rọ ghini havwọ phia uvuẹn ẹrhomo. (Se Jonah 2:1, 2, 9.) Ẹrhomo ọrana rọ ha usuẹn ẹrhomo sansan ri Jonah ọ nẹren, ọ ha userhumu rẹn ọwan nie rhiẹ omamọ ohworho. Oborẹ ọ tare o djephia taghene o vwo omeriotọre, o dje ekpẹmẹ phia, ji vwo omwemẹ rọ nọ huvwele i Jehova. Ọnana yọ soriẹ i Jehova ọ vwọ tẹnrovi orusọ ye, nọ kpahenrhọ ẹrhomo rọ nẹren, ji ha ye wian ẹrhẹ ọmẹraro!

6. Mesoriẹ ọ ghanren na dabu rha kerhọ?

⁶ Na dabu kerhọ awọrọ, o fori ne vwo omeriotọre ọrhẹ erhionrin. O vwo iroro esa ri soriẹ. Ọrukaro, ọnọ lẹrhẹ ọwan je kiki vwo iroro rọ sọre kpahen awọrọ. Ọreva, ana sabu rhe iroro ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ omizu ọwan o ruẹ ekwakwa ezẹko, rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan dje aruẹdọn phia riẹn. Ọresa, ana sabu ha userhumu rẹn ohworho na no yono emru ro sekpahen omayen. Ọkezẹko, a vwa tobọ dabu rhe iroro ọwan fiotọre-e,  jokpanẹ a ta kpahen aye. (Prov. 20:5) Ọkpako ukoko owu rọ ha Asia nọ tare: “Mi karorhọ orusọ owu mi ruru, mia dabu kerhọ ọsoso iyẹnrẹn na, mi ki kpahenrhọ ye-e. Mi ta rẹn omizu ọmase owu taghene o fori no ru rhomurhọ uvuẹn ẹkpahenrhọ rọ haphia uvuẹn uyono ukoko. Ọke oru, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene omizu na ọ dabu rhe oborẹ e se-e, omarana nọ bẹn rọ nọ ha ẹkpahenrhọ phia.” Ọrana yọ soriẹ ọghanren nẹ ekpako i “rhon ọsoso iyẹnrẹn na fiotọre” nẹ aye i ki ha urhebro phia!—Prov. 18:13.

7. Me wu yono nẹ oborẹ i Jehova o ruẹ Elijah lele?

⁷ Ọ bẹn imizu ọwan ezẹko ina ta kpahen oborẹ ọ ghini ha ẹhẹn aye, fọkiẹ ekete aye i nurhe, irueruo amwa aye yanghene fọkiẹ uruemru aye. Me ye ne ruo nẹ aye i ta ẹhẹn aye rẹn ọwan? Karorhọ oborẹ i Jehova o ruẹ Elijah ọke rọ zẹ fọkiẹ i Jezebel. Ọ ha ẹdẹ buebun bọmọke Elijah ọ ki ta ọsoso ẹhẹn yen rẹn Jehova. Jehova ọ dabu kerhọ ye. Nọ ha urhebro rẹn Elijah, ji yẹ ye owian ọghoghanren rọ nọ wian. (1 Ki. 19:1-18) Ọnọ sabu ha ọke rẹ imizu ọwan ina ta ẹhẹn aye rẹn ọwan, aye i rha ta ẹhẹn aye rẹn ọwan, ọke ọrana ọvo ya na sabu rhe oborẹ ọ ha ẹhẹn aye. Ọrẹn, arha hẹrokele erhionrin i Jehova, aye ni na sabu ta ẹhẹn aye rẹn ọwan. Aye i rhe mwuegbe aye ina ta rẹn ọwan oborẹ ọ ha ẹhẹn aye, o fori na dabu kerhọ.

8. Sekpahen Genesis 16:7-13, marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn Hagar?

⁸ Hagar ro rhiẹ odibo ọmase rẹn Sarai, ọ kparẹ udjoghwẹ ro vwo dje ẹghwanren phia ọke ro rhiẹ ane Abram hin. Hagar nọ mẹrenvwan, omarana no ni Sarai sakamu fọkime o ji vwiẹ ọmọ-ọ. No biomu te erhirhiẹ i Sarai o le i Hagar. (Gen. 16:4-6) Fọkime ọwan ihworho ri vwa gba, ana sabu rhe roro taghene Hagar ọ kparoma, ọye ohworho ro fori na ha oja re. Ọrẹn, Jehova ọ ha ukẹro ọrana ni Haga-ar. No dje ọmakashe vwe yi. Ọke ọmakashe na ọ mẹriẹn, nọ ha userhumu riẹn wene uruemrien ji ha ebrurhọ riẹn. Hagar nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ mẹriẹn, o ji rhe kpahen erhirhiẹ ye ephian. Ọnana no mwu rien se i Jehova, “Osolobrugwẹ rọ mẹrude, . . . rọ mẹren mẹ na.”—Se Genesis 16:7-13.

9. Me yi Jehova o roro sekpahen oborẹ o ruẹ i Hagar lele?

⁹ Me yi Jehova ọ djokarhọ oma i Hagar? O rhe aruẹ akpọ rẹ Hagar o nyerẹn vrẹn ne, ọrhẹ kemru kemru rọ phia riẹn ne ro dinrin. (Prov. 15:3) Hagar onyẹ Egypt ro rhirhiẹ oghwa itu i Hebrew. O roro ọkezẹko taghene ọye ọvo yọ havwiẹ? Urhun ekrun ọrhẹ amwa ro nurhe o tie? Abram o ji vwo ane ọrọrọ. Uvwre ọke owu, ihworho ezẹko ri ga i Jehova i vwo emẹse ri ghwẹ owu. Ọrẹn, ọrana rhẹ ọhọre i Jehova nẹ ọtonrhọ-ọ. (Matt. 19:4-6) Ọrana yọ soriẹ aruẹ erhirhiẹ erana a suẹ eghrẹn ọrhẹ utuoma. Dedevwo Jehova o rheri taghene ọsọre ri Hagar ono hinmaro kpahen Sarai, ọrẹn o ji roro kpahen ekete rẹ Hagar o nurhe ọrhẹ erhirhiẹ rọ havwọ.

10. Marhẹ ene ru dabu rhe imizu ukoko na?

¹⁰ Ana sabu hẹrokele i Jehova arha damoma vwẹruọ imizu ọwan owuowu. Damoma rhe imizu ukoko na rhọ. Lele aye tẹmro bọmọke uyono ọnọ ki tonrhọ ọrhẹ ọke uyono o fuen ne, lele aye wian uvuẹn aghwoghwo, ji ha use rẹn aye nẹ aye i leluo riẹ emaran kugbe. Wu rhe  ruẹ omaran, wu na sabu mẹrẹnvwrurhe taghene omizu ro vwo kwe tẹmro buebun ọ zofa, omizu wu rorori taghene o vwo ufiuvwele ekwakwa ugboma, o tiobọnẹ ghwologhwolo, yanghene ekrun ri vwe kiki rhiẹ uyono, e diẹn ẹkparehaso. (Job 6:29) Itiọrurhomẹmro, o fo ne ‘fiomarhọ ẹmro awọrọ-ọ.’ (1 Tim. 5:13) Ọrẹn, o fori ne yono emru kpahen imizu ọwan ọrhẹ erhirhiẹ aye i rhiẹromẹrẹn ne.

11. Mesoriẹ ọ ghanren nẹ ekpako ukoko i dabu rhe igegede na?

¹¹ O fori nẹ ekpako ukoko i rha damoma rhe kpahen erhirhiẹ imizu aye a hẹrote. Jenẹ a ta kpahen udje omizu ọhworhare owu re se Artur, rọ ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ. Ọye ọrhẹ ọkpako ukoko ọrọrọ ni kọn bru omizu ọmase owu rọ zofa omamọ. Artur nọ tare: “Ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene esa ye o hwuru ọke aye a rọnmọ hin. Udabọ ebẹnbẹn na, o yono emọyen egbọtọ awanva nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Vwana, ọ vwọ rhọ dabu mẹrẹn ude-e, ẹhẹn yen o ji seriotọre ọke ephian. Udabọ ọrana, o ji vwo ẹguọlọ okokodo ọrhẹ atamwu kpahen Jehova. Ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo ekwakwa buebun ame ine yono mie omizu ọmase ọnana.” (Phil. 2:3) Oniruo okinhariẹ ọnana ọ hẹrokele i Jehova. Fọkime Jehova o rhe igegede yi ọrhẹ emiamiamo aye. (Ex. 3:7) Ekpako ukoko ri dabu rhe igegede na, yi na sabu ha userhumu phia.

12. Marhẹ omizu ọmase owu re se Yip Yee o ru mẹrẹn erere nyoma rọ dabu rhe omizu ọmase ọrọrọ uvuẹn ukoko na?

¹² Wu rha dabu rhe omizu uvuẹn ukoko na rẹ iruemrien e tuon oma, wu ne vwo aruẹdọn kpahiẹn. Jerẹ udje. Omizu ọmase owu re se Yip Yee ro rhirhiẹ Asia nọ tare: “Omizu ọmase owu uvuẹn ukoko mẹ ọ van ọke rọ tẹmro. Ni mie roro taghene o vwo omamọ uruemru-u. Ọrẹn, ọke mie lelie wian uvuẹn aghwoghwo, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọ ha userhumu rẹn eri vwiẹriẹ rhẹ irherin uvuẹn eyi. Nọ tẹmro gbanhan nọ sabu se ileyi.” Yip Yee nọ ji habaye: “Mi yonorin taghene ne mi sabu vwẹruọ imizu ukoko na, o fori ne mi rhe kpahen erhirhiẹ aye.” A guọlọ omẹdamu na sabu rhe imizu ọwan. Ọrẹn, arha nyalele urhebro i Baibol na re ne rhie ẹhẹn ọwan firhọ, na hẹrokele i Jehova ro vwo ẹguọlọ kpahen “aruẹ ihworho ephian.”—1 Tim. 2:3, 4; 2 Cor. 6:11-13.

13. Sekpahen Genesis 19:15, 16, me yẹ emakashe na i ruru ọke i Lot o gbeghẹrẹ, mesoriẹ?

¹³ Uvwre ọke ọghoghanren uvuẹn akpenyerẹn i Lot, no gbeghẹrẹ rọ nọ nyalele ọkpọvi Jehova. Emakashe awanva ni kọn bru i Lot, ji ta riẹn nọ kpare ekrun ọnẹyen nẹ Sodom. Mesoriẹ? Aye ni tare: “Ame i samọ ghwọghọ ekete arana.” (Gen. 19:12, 13) Urhiọke ẹdẹ ọreva ye, Lot ọrhẹ ekrun ọnẹyen i ji ha oghwa. Omarana, emakashe na ni rharhumu ti Lot orhọ. Ọrẹn no “gbeghẹrẹ.” Ana sabu ta taghene Lot ọ vwọ huvwele-e. Ọrẹn, Jehova o vwo erhionrin kpahiẹn. “Fọkiẹ arodọmẹ i Jehova o vwo kpahiẹn,” emakashe na ni mọrọn obọ ekrun na nẹ amwa na.—Se Genesis 19:15, 16.

14. Me yọ lẹrhẹ i Jehova vwo arodọmẹ kpahen Lot?

¹⁴ Jehova o gbe arodọmẹ rẹn Lot fọkiẹ iroro buebun. Ọkezẹko ofẹn o mwu i Lot ro no nẹ oghwa ye fọkiẹ ihworho amwa na. O ji vwo imwofẹn erọrọ. Ọkezẹko i Lot o rhe kpahen irodje eva ri se rhẹ ọgọdọ oborẹ e se bitumen ọ havwọ, rọ ha ekete ro seriotọre na. (Gen. 14:8-12) Ro rhiẹ esa ọrhẹ ọsẹ na, ọkezẹko i Lot o brudu kpahen ekrun ọnẹyen. Habaye, Lot ọdafe, ọkezẹko o vwo omamọ oghwa uvuẹn Sodom. (Gen. 13:5, 6) Itiọrurhomẹmro, ikilo enana e te ri Lot ọnọ jọ huvwele i Jehova ogege-e. Ọrẹn, Jehova ọ tẹnrovi orusọ i Lot o ruru-u, ukpomaran no nirien rhiẹ “ọvwata.”—2 Pet. 2:7, 8.

15. Ukperẹ ana ha awọrọ guẹnzọn, me yo fori ne ru?

¹⁵ Ukperẹ ana ha irueruo awọrọ guẹnzọn, o fori na damoma vwẹruọ erhirhiẹ aye. Veronica ro rhiẹ omizu ọmase owu obẹ Europe, ọ damoma ruẹ omaran. Nọ tare: “Ọke ephian yẹ omizu ọmase owu o mwughwarorhọ. Ọ ji kẹnoma rẹn awọrọ. Ọkezẹko, ofẹn o mwu mẹ mi ne lelie tẹmro. Ọrẹn ni mi rorori, ‘Orhianẹ mẹmẹ yi ha erhirhiẹ ye, mi guọlọre nẹ ohworho o vwẹruọ mẹ.’  Omarana, ni mi brorhiẹn taghene mi na nọ yen oborẹ omayen ọ havwọ. Nọ ta ọsoso oborẹ o kpokpie uvuẹn ẹhẹn yen mẹ! Vwana, mi rhe ekwakwa buebun kpahiẹn ne.”

16. Mesoriẹ o fo na nẹrhomo ne vwo arodọmẹ?

¹⁶ Ohworho owu ọvo rọ ghini dabu vwẹruọ ọwan yi Jehova. (Prov. 15:11) Omarana, rẹ ye nọ ha userhumu wẹn ni awọrọ jerẹ oborẹ ọye o ni aye, ji ha userhumu wẹn rhe oborẹ wu ne ru dje aruẹdọn phia. Ẹrhomo ẹnẹ, o ha userhumu rẹn omizu ọmase owu re se Anzhela rhiẹ ohworho ro roro rẹn awọrọ. Omizu owu uvuẹn ukoko rọ havwọ, ọ vwọ ghwai lele awọrọ ruẹ kugbe-e. Anzhela nọ tare: “Manẹ ọ phẹrẹ mi na ha omizu na guẹnzọn, ji kẹnoma riẹn. Ọrẹn, ni mi nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu mẹ vwẹruọ omizu ọmase ọnana.” Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo na? Anzhela nọ tare: “Ame i riẹ aghwoghwo kugbe, ọke oru ame ni tẹmro rhẹ oma. Mi kerhọ ye rhẹ aruẹdọn. Vwana, mi vwo ẹguọlọ kpahiẹn rhọ ne, mi ji brorhiẹn mi na ha userhumu riẹn.”

17. Me yo fori ne brorhiẹn yen?

¹⁷ O fo ne wu sanọ omizu ro fori wu ne dje aruẹdọn riẹ-ẹn. Jerẹ Jonah, Elijah, Hagar, ọrhẹ Lot, ezẹko ina sabu rha dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn fọkiẹ oborẹ aye i ha obọ aye so. Ọrẹ imwẹro, ọwan ephian i suẹ ebẹnbẹn rẹn oma ọwan dẹ ne. Omarana, o serhọ ri Jehova ọ ta rẹn ọwan ne dje aruẹdọn rẹn owuowọnwan. (1 Pet. 3:8) Arha huvwele i Jehova, ne toroba okugbe imizu akpọ ephian. Omarana, erhe lele awọrọ ruẹ kugbe, jene vwo omwemẹ ra na kerhọ, yono jeghwai dje aruẹdọn phia.