1-2. Mesoriẹ i Jesu ọ tẹmro ri ha John 4:35, 36?

JESU ọ nya uvuẹn ikebi sansan, ọkezẹko uvuẹn ikebi ra wọ i barley rhọ. (John 4:3-6) Ana kọrọ ewawọ ọnana emrẹ ibiamo ẹne ra sa na. Jesu nọ ta oborẹ era kerhọ ye i vwa dabu rhe kpahen, nọ tare: “Kparughwaro rierun jeghwai ni okegbe na, aye i ho te evuon ne.” (Se John 4:35, 36.) Me yo mevirhọ?

² Ọrẹ imwẹro, Jesu ọ ta kpahen ihworho, orhiẹ ewawọ-ọ. Roro kpahen oborẹ ọ phiare. Dedevwo itu i Jew a kẹnoma rẹn itu Samaria, Jesu o ghwoghwo rẹn ọmase onyẹ i Samaria, ọmase na nọ ji kerhọ! Ọke i Jesu ọ ta kpahen okegbe rọ “ho te evuon ne,” itu i Samaria buebun ri rhon kpahen Jesu mie ọmase na, na sa neneyo aye i sabu yono mie yi. (John 4:9, 39-42) Ọgba irherhe owu nọ ta kpahen iyẹnrẹn ọnana: “Omwemẹ ihworho na . . . o djephia taghene aye i họhọ okegbe rọ ho te evuon ne.”

3. Wu rha ha ukẹro ri Jesu ọ ha ni ihworho e ni aye, marhẹ ono ru ha userhumu wẹn rhiẹ oghwoghwẹmro rọ ten ona?

³ Uruemru ọgo yo fori ne djephia rẹn ihworho re ghwoghwo riẹn? We ni aye jerẹ ewawọ ro te evuon ne? Orhiomaran, ekwakwa esa ina phia. Ọrukaro, wu ne ghwoghwo rhẹ okpakpa. Ọke orhọ o vwo jirẹ-ẹ; omarana o fo ne kpọke-e. Ọreva, oma ọnọ merhuọn ọke wa mẹrẹn ihworho ra kerhọ iyẹnrẹn esiri na. Baibol na nọ tare: “Ihworho a ghọghọ ọke orhọ” na. (Isa. 9:3) Ọresa, o fori wu nie taghene owuowọnwan ọnọ sabu rhiẹ odibo, rọ nọ lẹrhuọ dabu yonie.

4. Me ye ne yono nẹ udje ọnyikọ Paul uvuẹn uyono ọnana?

⁴ Idibo i Jesu ina sabu roro taghene itu i Samaria i sabu rhiẹ idibo i Jesu-u, ọrẹn Jesu o nie omara-an. O nirin aye  rhiẹ ihworho ri na sabu rhiẹ idibo. O ji fo ne ni ihworho jerẹ eri na sabu rhiẹ idibo i Kristi obaro na. Ọnyikọ Paul o dje omamọ udje phia ro fori na hẹrokele. Me ya na sabu yono mie yi? Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ (1) ọ ha userhumu riẹn rhe oborẹ ihworho i vwo imwẹro kpahen, (2) ọ ha userhumu riẹn rhe oborẹ aye i vwo ọdamẹ kpahen, ọrhẹ (3) o ru ni aye jerẹ ihworho ri ne rhiẹ idibo i Kristi obaro na.

5. Mesoriẹ ana sabu ta taghene Paul ọ dabu vwẹruọ erhirhiẹ ihworho ri ha synagogue na?

⁵ Ọgbọ buebun, Paul o ghwoghwori uvuẹn synagogue itu i Jew. Jerẹ udje, uvuẹn synagogue rọ ha Thessalonica, “no bruru aye nya uvwre ẹdẹ omeronmo esa, no lele aye roro kugbe nẹ Eyaya Ọfuanfon na sa.” (Acts 17:1, 2) Ọkezẹko, Paul ọ dabu vwo ẹhẹn ro totọre ọke rọ ha synagogue na. Ọ ghwanranren jerẹ onyẹ i Jew. (Acts 26:4, 5) Omarana, Paul ọ sabu tẹmro rẹn itu i Jew na, ji ghwoghwo rẹn aye rhẹ uduefigbere.—Phil. 3:4, 5.

6. Marhẹ ihworho ri ha uvuẹn ekete ra sueyi uvuẹn Athens i ru vẹnẹ eri Paul o ghwoghwo riẹn uvuẹn synagogue na?

⁶ Ọke i Paul ọ zẹ nẹ Thessalonica ọrhẹ Beroea fọkiẹ ẹkparehaso, no riẹ Athens. Ọgbọrọrọ, “no lele itu i Jew ọrhẹ ihworho erọrọ ra ha ẹga rẹn Osolobrugwẹ uvuẹn i synagogue na roro kugbe.” (Acts 17:17) Ọke ro ghwoghwo uvuẹn eyi aye, Paul nọ mẹrẹn aruẹ ihworho erọrọ ri kerhọ ye. Usuẹn ihworho enana yẹ, egba irherhe ọrhẹ egehọ ri ni iyono i Paul rhiẹ “uyono ọkpokpọ.” Aye ni ta riẹn: “We yono ekwakwa ekpokpọ rẹ ame i vwe ji rhon dẹ.”—Acts 17:18-20.

7. Sekpahen Acts 17:22, 23, marhẹ i Paul o ru wene ona ẹmro ọnẹyen?

⁷ Se Acts 17:22, 23. Paul ọ ha ona ro ghwoghwo rẹn itu i Jew na, ghwoghwo rẹn egehọ ri ha uvuẹn Athens na-a. Ọkezẹko, Paul ọ dabu roro kpahen oborẹ ihworho Athens i vwo imwẹro kpahen. Nọ dabu ni okogho na ji djokarhọ oborẹ ihworho na i vwo imwẹro kpahen. Ọke oru, nọ guọlọ izede ono ru ha oborẹ ọ mẹrẹnren na ghwoghwo urhomẹmro i Baibol na rẹn aye. Ọgba irherhe owu nọ tare: “Ro rhiẹ Olele Kristi onyẹ i Jew na, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene egehọ itu i Greek i vwa ha ẹga rẹn Osolobrugwẹ ‘urhomẹmro’ na-a, ọrẹn nọ damoma dje rẹn itu Athens taghene aye i rhe  Osolobrugwẹ ro ghwoghwo kpahan na.” Omarana, Paul o vwo omwemẹ rọ nọ ha ona ruiruo. Nọ ta rẹn itu Athens taghene ẹmro ro ghwoghwo na o nẹ obẹ Osolobrugwẹ aye a damoma aye ina ga, ro rhiẹ “Osolobrugwẹ re Vwe Rhe” na. Dedevwo egehọ na a dabu rhe Eyaya Ọfuanfon na-a, ọrẹn Paul o ni aye taghene aye i sabu rhiẹ Ilele Kristi-i. Ukpomaran, o nirin aye taghene aye ewawọ ri ho te evuon ne, no ji ruẹ aghwoghwo yi serhọ rẹn aye.

8. (a) Marhẹ wu ne ru rhe oborẹ ihworho we ghwoghwo riẹn i vwo imwẹro kpahen? (b) Marhẹ wu na kpahenrhọ rẹn ohworho rọ tare taghene ọye o vwo ẹga ọnẹyen?

⁸ Jerẹ Paul, rhe ni emru sua. Guọlọ ekwakwa ri na ha userhumu wẹn rhe oborẹ ihworho i vwo imwẹro kpahen. Ekwakwa ego yẹ ọrovwoghwa na ọ ha ruẹ oghwa ye yanghene imoto yi rhomu? Odẹ ye, osẹme ọnẹyen yanghene oborẹ ọ tẹmro lele o dje aruẹ ẹga rọ nya phia? Ọkezẹko, ọ ta wẹn taghene o vwo ẹga ọnẹyen. Ọrana ọ phia rẹn ọkobaro oghẹnrensan owu ro rhiẹ omizu ọmase re se Flutura, nọ tare, “Mia rhe neneyo mi gba vwo imwẹro kpahen oborẹ mi vwo imwẹro kpahe-en, ọrẹn mi rhere na ta kpahen oghwẹmro ọnana . . . ”

9. Me wu na sabu ta kpahen wu rha vwa ohworho ro vwo ẹga ọnẹyen?

⁹ Eghwẹmro ego ye wu na sabu lele ohworho ro riẹ ẹga ta kpahen? Damoma guọlọ ekwakwa are awanva i vwo imwẹro kpahen. Ọkezẹko, ọnọ sabu rha ga Osolobrugwẹ owu ọvo, ọnọ sabu vwo imwẹro taghene Jesu yẹ Usimi ituakpọ, yanghene ọnọ sabu vwo imwẹro taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ ọkon ro no toba phẹrẹkpẹ. Wu na sabu bọn oborẹ wa guọlọ ta na kpahen imwẹro rẹ ọravwọ o vwori, ji ruie izede rọ nọ merhiẹn oma.

10. Me ya na damoma ru, mesoriẹ?

¹⁰ Karorhọ taghene orhiẹ kemru kemru re yono ihworho uvuẹn ẹga aye, yẹ aye ine vwo imwẹro kpahe-en. Omarana, wu rha tobọ rhe ẹga ohworho na ne, damoma guọlọ oborẹ o vwo imwẹro kpahen. David ro rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn Australia, nọ tare: “Vwana, ihworho buebun a bọn imwẹro aye kpahen irherhe akpọ na.” Donalta rọ ha obẹ Albania, nọ tare, “Ihworho ezẹko ra vware a ta taghene aye e riẹ ẹga, ọrẹn orho ru aye na ta taghene aye e ghini vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ. Omizu ọhworhare owu ro rhiẹ imishọnari obẹ Argentina nọ djokarhọ taghene ihworho buebun a ta taghene aye i vwo imwẹro kpahen uyono isolobrugwẹ esa ri tan kugbe, ọrẹn o ghini mwu aye ẹro taghene Ọsẹ na, Ọmọ na ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon na  Osolobrugwẹ owu-u. Nọ tare, “Fọkime mi rhe ọnana kpahen aye ne, nọ lọhọ mi na sabu ghwoghwo rẹn aye.” Omarana damoma guọlọ oborẹ ihworho i ghini vwo imwẹro kpahen. Jerẹ i Paul, ne wu na sabu “rhiẹ i kemru kemru harẹn aruẹ ihworho ephian.”—1 Cor. 9:19-23.

11. Sekpahen Acts 14:14-17, marhẹ i Paul o ru ghwoghwo rẹn ihworho ri ha Lystra izede rọ merhen oma?

¹¹ Se Acts 14:14-17. Paul o rhe oborẹ ihworho ra kerhọ ye i vwo ọdamẹ kpahen, omarana nọ bọn uyono yi kpahen ọnana. Jerẹ udje, ihworho ri ha Lystra a ghwai rhe kpahen Eyaya Ọfuanfon na-a. Omarana, no yonirin aye izede aye ina sabu vwẹruọ ye. Ọ tẹmro kpahen ọke ewawọ a mọ emamọ ọrhẹ ojemẹ ra na riakpọ. Ọ ha ẹmro ọrhẹ idje rẹ ihworho na ina dabu vwẹruọ ye ruiruo.

12. Marhẹ wu ne ru rhe oborẹ ohworho o vwo ọdamẹ kpahen ji bọn aghwoghwo ọnọ kpahiẹn?

¹² Ha ọmẹrẹnvwrurhe guọlọ oborẹ ihworho i vwo ọdamẹ kpahen, ji bọn aghwoghwo ọnọ kpahen ọnana. Marhẹ wu ne ru rhe oborẹ ohworho o vwo omamerhomẹ kpahen ọke wa nya riẹ oghwa ye? Ọgbọrọrọ, vwo uruemru re ni emru sua. Ọkezẹko ọ gbẹn ogba ye, o se ọbe, kwaphiẹ imoto yanghene ruẹ emru ọrọrọ. Orho serhọ, tuẹn aghwoghwo na rhọ nyoma wu na ta kpahen oborẹ o ruẹ na. (John 4:7) Ewun rẹ ohworho ọ tobọ kurhọ ọnọ sabu dje aruẹ ohworho rọ havwọ phia, jerẹ ekete ro nurhe, aruẹ owian rọ wian, yanghene aruẹ iruẹn ọrhẹ ughe rọ mai je yi. Gustavo nọ tare, “Mi ghwoghwo rẹn idama owu rọ ha ẹgbukpe 19 nyoma owẹn ro kurhọ, rọ tẹmro kpahen ọgba ijoro owu ro titiri omamọ. Mi nọ riẹn kpahen owẹn na, nọ ta mẹ kpahen oborẹ ọsoriẹ ọgba ijoro na o je yi. Ikuegbe ọrana o lele fi uyono i Baibol, vwana ọye owuọwan usuẹn Iseri Jehova.

13. Marhẹ wu ne ru ha uyono i Baibol mwu izede rọ merhen oma?

¹³ Wu rha ta rẹn ohworho taghene wa  guọlọ lelie yono i Baibol na, ruie izede rọ nọ merhiẹn oma; dje riẹn oborẹ uyono i Baibol ono ru ha userhumu riẹn. (John 4:13-15) Jerẹ udje, a ha use rẹn omizu ọmase owu re se Poppy nọ rhiẹ oghwa ọmase owu ro dje omamerhomẹ phia. Ọke i Poppy ọ mẹrẹn ọbe re tiobọnu rẹn ọmase na fọkime o riẹ isukuru kodo omamọ, nọ kanrunumwuie taghene ọwan e ji yono ihworho nyoma i Baibol na ọrhẹ uyono ukoko. Ọmase na no rhiabọ dede uyono i Baibol, no riẹ uyono ukoko ọwan ẹdẹ ọreva ye, o jiri-i, no ji riẹ omẹvwa okinhariẹ. Ọke ẹgbukpe owu ọ vrẹn, no bromarhame. Nọ oma: ‘Me yẹ ẹrharhumu bru mẹ i vwo ọdamẹ kpahen? Mi na sabu ha i Baibol na yono aye izede rọ nọ rhọ merhen aye oma?’

14. Marhẹ wu ne ru ha uyono i Baibol phia nọ hobọte ọdamẹ ohworho owuowu we lele yono?

¹⁴ Wu rha ha uyono i Baibol mwu hin, mwuegbe uyono owuowu sansan, ji roro kpahen ekete ihworho we yono na i nurhe ọrhẹ oborẹ aye i vwo ọdamẹ kpahen. We rhe mwuegbe, roro kpahen ekete i Baibol wu ne se, ividio wu ne dje riẹn, ọrhẹ idje wu na ha dje irhomẹmro i Baibol na fiotọre. Nọ oma, ‘Me yọ nọ ghini merhen ohworho mie yono na oma, ji te ọmuduie?’ (Prov. 16:23) Uvuẹn ẹkwotọre Albania, ọmase owu rẹ ọkobaro ọmase re se Flora o yono, nọ tare, “Mi sabu vwo imwẹro kpahen uyono ẹrhọmọnuhwu na-a.” Flora ọ gba ọmase na vwo imwẹro kpahiẹ-ẹn. Nọ tare, “Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene no ki vwo imwẹro kpahen ẹrhọmọnuhwu na, ono vi rhe Osolobrugwẹ ro vive na vwẹre.” Nẹ ọke ọrana nyarhẹn, uvuẹn uyono owuowu, Flora nọ tẹmro kpahen ẹguọlọ, ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon Osolobrugwẹ. Ọke oru, ọmase ro yono na no vwo imwẹro kpahen ẹrhọmọnuhwu na. Vwana ọye Oseri Jehova ro vwo oruru.

15. Sekpahen Acts 17:16-18, me yẹ iruemru itu i Greece ezẹko ri kpokpi Paul, ọrẹn mesoriẹ o ji ghwoghwo rẹn itu Athens?

¹⁵ Se Acts 17:16-18. Paul ọ sẹrerhumuji itu Athens fọkime amwa aye ọ vuọnren rhẹ emẹgọ, ọfanrhiẹn, ọrhẹ irherhe akpọ na-a; ukpomaran, o ji ghwoghwo rẹn aye udabọ ephien re phien rien. Paul harẹn omayen ọ ji ghwẹriẹ, dedevwo ọye “ohworho rọ rhaphiẹ ihworho, ọrọ kparehaso ihworho, rọ vwọ jeghwai họghọ rẹn ihworho bi.” (1 Tim. 1:13) Jerẹ oborẹ i Jesu ọ mẹrenriẹn taghene Paul ọnọ sabu ghwẹriẹ, omaran yi Paul ọ ji mẹriẹn taghene itu Athens ina sabu ghwẹriẹ. Ezẹko i ghini ghwẹriẹ.—Acts 9:13-15; 17:34.

16-17. Me yo djerie phia taghene aruẹ ihworho ephian ina sabu rhiẹ idibo i Kristi? Dje udje yi.

¹⁶ Uvuẹn ọke inyikọ na, aruẹ ihworho ephian i sabu rhiẹ idibo i Jesu. Ọke i Paul ọ ya ileta vwe Ilele Kristi re rhirhiẹ ẹkwotọre i Corinth, ri ha obọrẹ a djẹ edjadjẹ i Greek, nọ tare taghene ezẹko ri ha ukoko na i rhiẹ ihi vrẹn ne, yanghene aye i nyerẹn orharhere akpọ vrẹn ne. Nọ habaye: “Omaran ihworho ezẹko usuẹn are i havwọ bi. Ọrẹn, e ru rẹ are fon ne.” (1 Cor. 6:9-11) Orho rhiẹ owẹwẹ, wu ne ni ihworho enana taghene aye ina sabu ghwẹriẹ?

¹⁷ Inyenana, ihworho buebun i vwo omwemẹ aye ine ruẹ ewene neneyo aye i sabu rhiẹ idibo i Jesu. Jerẹ udje, uvuẹn ẹkwotọre Australia, ọkobaro oghẹnrensan owu re se Yukina no yonorin taghene aruẹ ihworho ephian ina sabu rhiẹ idibo i Jehova.  Ẹdukwẹdẹ uvuẹn ekete ra suẹyi, nọ djokarhọ taghene ọmase owu o sin ekwakwa vuọn oma, ji ku ewun eduado rhọ. Yukina nọ tare, “Mi ru sikẹnsikẹn ọke ukaro, ọrẹn ni mi tẹmro riẹn. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo omamerhomẹ kpahen i Baibol na omamọ te erhirhiẹ ro sin eghwẹmro ezẹko uvuẹn ọbe i Psalms rhẹ omayen!” Ọmase na nọ tuẹn uyono i Baibol rhọ, ọ ji rhiẹ uyono ne. *

18. Mesoriẹ ọ sọ na ha ihworho guẹnzọn?

¹⁸ Jesu o rorori taghene okegbe na o te evuon ne, fọkime o fiẹrorhọ taghene ihworho buebun ine lelie? Ẹjo. Baibol na ọ tare taghene ibiẹ ihworho ọvo yi ne vwo esegburhomẹmro kpahiẹn. (John 12:37, 38) Jesu o ji vwo omẹgbanhon ra mẹrẹn oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ohworho. (Matt. 9:4) Ọrẹn, ọ tẹnrovi eri vwo imwẹro kpahiẹn, ji ghwoghwo rẹn ihworho ephian. O ji fo na kẹnoma rẹn uruemru ra ha awọrọ ọrhẹ okogho ọwan guẹnzọn, fọkime e rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu awọrọ-ọ! Ukpomaran, nie taghene aye ina sabu rhiẹ idibo. Marc, ro rhiẹ imishọnari uvuẹn ẹkwotọre i Burkina Faso, nọ tare: “Ihworho mi rorori taghene ine ru riaro ya dobọ uyono jẹ. Ọrẹn, ihworho mie nẹ taghene i ruẹ riaro-o, ye ruẹ riarorhọ. Mi yono ne taghene o fori na lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suẹn ọwan.”

19. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni ihworho ri ha uvuẹn okogho ọwan?

¹⁹ Ọke ukaro, ọnọ sabu họhọ taghene ibiẹ ihworho ri ha uvuẹn okogho na ọvo yi ne kwe rhiabọ dede urhomẹmro na. Ọrẹn, karorhọ oborẹ i Jesu ọ ta rẹn idibo yi. Ikebi na o te evuon ne, nọyẹ o te ọke orhọ ne. Ihworho ina sabu ghwẹriẹ, ji rhiẹ idibo i Kristi. Jehova o ni ihworho enana jerẹ “ekwakwa eghoghanren.” (Hag. 2:7) Arha ha aruẹ ukẹro ọrana ni aye, ene yono kpahen ekete aye i nurhe ọrhẹ oborẹ aye i vwo ọdamẹ kpahen. Ene ni aye jerẹ imizu uvuẹn ukoko na, ukperẹ ono rhiẹ epha.