1. Dje kpahen oborẹ ọ phiare ọke i Jesu o ruẹ igbevwunu ọrukaro ọnẹyen.

 RORO kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ehion ẹgbukpe 29 C.E. uvwre ọtonrhọ owian aghwoghwo i Jesu. A ha use rẹn Jesu ọrhẹ izie re se i Mary, kugbe idibo yi ezẹko, riẹ irueruo orọnmo uvuẹn Cana, ọko owu uvuẹn amwa ri Jesu o nurhe re se Nazareth. Mary, ugbehian rẹn ekrun na, ọye ọ ji ha userhumu rẹn aye hẹrote epha ri rhiẹ orọnmo na. Ọrẹn, uvwre ọke irueruo orọnmo na, obẹnbẹn owu nọ homaphia rọ nọ sabu rhiẹ ophọphọme rẹn ekrun na ọrhẹ era rọnmọ na​—enyo aye no hinrin. b Ọkezẹko, uchunu ihworho ri rhiẹ orọnmo na i bun vrẹn oborẹ aye i fiẹrorhọ. Mary no brokpakpa ta rẹn ọmọyen: “Aye vwe enyo-o.” (John 2:1-3) Me yi Jesu o ruru? Emru igbevwunu​—Jesu no wene ame dẹrẹrhiẹ “omamọ enyo.”​—John 2:9, 10.

2-3. (a) Marhẹ i Jesu ọ ha omẹgbanhuiẹn ruiruo lele? (b) Marhẹ ene ru mẹrẹn erere ọke erhe yono kpahen igbevwunu i Jesu?

² Jesu ono ruẹ igbevwunu buebun uvwre ọke owian aghwoghwo yi. c Ọ ha omẹgbanhuiẹn ha userhumu rẹn uriusionrin ihworho buebun. Jerẹ udje, igbevwunu  eva ọvo ro ruru​—rọ ghẹrẹ ehworhare ri te 5,000, ọrhẹ ọke rọ ghẹrẹ eri te 4,000​—ọnọ sabu họhọ taghene ihworho na i vrẹn awan 27,000, emẹse ọrhẹ emọvwerhe i ji ha usuẹn aye. (Matt. 14:15-21; 15:32-38) Uvuẹn erhirhiẹ eva na, Jesu o ji simi ihworho buebun re kpomẹ. (Matt. 14:14; 15:30, 31) Roro kpahen oborẹ ono gbe otu na unu te, ọke i Jesu ọ ghẹrẹ aye ji simi aye!

³ Ana sabu yono ekwakwa buebun nẹ igbevwunu i Jesu. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ igbevwunu erana ine ru bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhonrhọ. Orho ru, ene yono oborẹ ene ru hẹrokele omeriotọre ọrhẹ aruẹdọn ri Jesu o djephia ọke ro ruẹ igbevwunu erana.

4. Iyono eghoghanren ego kpahen ọrọmo yẹ igbevwunu i Jesu i yonirin ọwan?

⁴ O vwo iyono eghoghanren uvuẹn igbevwunu i Jesu ra bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhan kpahiẹn ọrhẹ Jehova. Itiọrurhomẹmro, Jehova yẹ Esiri igbevwunu na. Acts 10:38 ọ ta rẹn ọwan: ‘Osolobrugwẹ ọ ha ẹhẹn ọfuanfon ọrhẹ omẹgbanhon djẹ ye [Jesu] ha, ọye no ru orhorhomu uvuẹn ẹkwotọre na ephian jeghwai simi ihworho ri Dẹbolo o sehiẹn, fọkime Osolobrugwẹ ọrhẹ ọye i gba havwiẹ.’ Karorhọ taghene ọsoso oborẹ i Jesu ọ tare ji ru, ọrhẹ igbevwunu enẹyen, i dabu dje iroro i Jehova phia. (John 14:9) Jene roro kpahen oborẹ ana sabu yono nẹ igbevwunu i Jesu.

5. Me yo mwu i Jesu ruẹ igbevwunu? (Matthew 20:30-34)

⁵ Ọrukaro, Jesu ọrhẹ Jehova i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan. Ọke rọ ha otọrakpọ na, Jesu o dje oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ te nyoma rọ ha omẹgbanhuiẹn ha userhumu rẹn era rioja. Uvuẹn erhirhiẹ owu, ehworhare awanva ri tuẹro ni nekpẹn userhumu mie yin. (Se Matthew 20:30-34.) Djokarhọ ye taghene Jesu o vwo “arodọmẹ” kpahen aye ji simi aye. Ẹmro i Greek ra rhian rhẹ “arodọmẹ” uvuẹn oghwẹmro ọrana, o mevirhọ aruẹdọn okokodo re djephia. Aruẹ aruẹdọn ọrana ro ji mevirhọ ẹguọlọ, yo mwu i Jesu ghẹrẹ ihworho rẹ orhọmo o kpe, ji simi ihworho re kpomu oti. (Matt. 15:32; Mark 1:41) Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ “aruẹdọn okokodo” ọrhẹ Jesu, i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan, ọ ji miamo aye ọke ọwan a rioja. (Luke 1:78; 1 Pet. 5:7) Aye a hẹrhẹ ọke aye ine tiẹ ebẹnbẹn ephian ra vware ituakpọ nie!

6. Omẹgbanhon ọgo yi Jehova ọ yẹ Jesu ne?

⁶ Ọreva, Jehova ọ yẹ Jesu omẹgbanhon rọ nọ kwaphiẹ ebẹnbẹn ituakpọ ephian rhọ. Nyoma igbevwunu ri Jesu o ruru, no djephia taghene o vwo omẹgbanhon ro no ti ebẹnbẹn ra na ja sabu fikparobọ nie. Jerẹ udje, o vwo omẹgbanhon ro no simi ọwan nẹ esiri ebẹnbẹn ephian re rhiẹromẹrẹn, nọyẹ ọdandan ra ha riuku ọrhẹ ekwakwa re nerhumie sa, emiamo kugbe uhwu. (Matt. 9:1-6; Rom. 5:12, 18, 19) Igbevwunu ro ruru, o djephia taghene ọnọ sabu simi ‘aruẹ emiamo ephian,’ ji tobọ rhọmọ eri hwuru na. (Matt. 4:23; John 11:43, 44) Habaye, o ji vwo omẹgbanhon ro suẹn ogiribo egbogbanhon, ji fiẹ ikpodje evwọkon kparobọ. (Mark 4:37-39; Luke 8:2) Ọ merhoma re rhe taghene Jehova o tiobọnu aruẹ omẹgbanhon ọrana rẹn Ọmọyen!

7-8. (a) Imwẹro ọgo yẹ igbevwunu i Jesu i yẹrẹ ọwan? (b) Igbevwunu ọgo we fiẹrorhọ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na?

 ⁷ Ọresa, ana sabu vwo imwẹro taghene ebrurhọ rẹ Uvie Osolobrugwẹ ọnọ rhua rhe ine rugba. Igbevwunu ri Jesu o ruru ọke rọ ha otọrakpọ na, e yono ọwan kpahen oborẹ ono ruo uvuẹn ọsoso otọrakpọ na, uvuẹn Uvie i Jehova. Roro kpahen oborẹ ene rhiẹromẹrẹn uvuẹn otọre usuon i Jesu. Ene vwo omọkpokpọ, fọkime ono tiẹ aruẹ emiamo ephian nie rẹn ituakpọ. (Isa. 33:24; 35:5, 6; Rev. 21:3, 4) Orhọmo orho kpe ọwa-an, yanghene arha rioja oghwọghọ kpregede-e. (Isa. 25:6; Mark 4:41) Ene vwo aghọghọ rode re ne dede ihworho re vwo ẹguọlọ kpahen “ri ha uvuẹn usin okarorhọ” rhiẹ akpọ. (John 5:28, 29) Igbevwunu ọgo kirighwo we fiẹrorhọ uvuẹn akpọ ọkpokpọ na?

⁸ Ọke i Jesu o ruẹ igbevwunu, o dje omeriotọre ọrhẹ aruẹdọn okokodo phia​—iruemru ro fori na hẹrokele. Jene yono kpahen idje eva, ana tonrhọ rhẹ iyẹnrẹn irueruo orọnmo re ruru uvuẹn Cana.

9. Me yi Jesu o ruru uvuẹn irueruo orọnmo na? (John 2:6-10)

⁹ Se John 2:6-10. Ọke enyo na o hin uvuẹn irueruo orọnmo na, urhi taghene Jesu ono vi ruẹ emru kpahiẹn? Ẹjo. O vwo aruẹmẹrẹn rọ tariẹ taghene Messiah na ono ruẹ igbevwunu enyo-o. Ọrẹn, gbe roro oborẹ oma ono ruo, orhianẹ enyo ni  hinrin uvuẹn irueruo orọnmo ọnọ. Jesu no gbe arodọmẹ rẹn ekrun na, maido harẹn esa ọrhẹ ane ra rọnmọ na, ọ ji guọlọ nẹ ofa ọ ruẹ aye-e. Omarana, jerẹ oborẹ a hunute uvuẹn ọtonrhọ na, no ruẹ igbevwunu. Jesu nọ dẹrẹ ame ro bun te liter 390 (nọyẹ gal 103)​—rhiẹ enyo rọ dabu merhen. Ọkezẹko, o rurie bun neneyo aye i sabu ha ọrọ hẹrhẹre ruiruo obaro na, yanghene aye ina sabu rhẹ ye neneyo eri rọnmọren na i vwo igho. Oma ọ ghini merhen era rọnmọ obọ na!

10. Me yẹ ihwẹnmro kirighwo uvuẹn iyẹnrẹn rọ ha John urhomu-ẹmriẹn 2 na? (Ni ifoto na.)

¹⁰ Roro kpahen ihwẹnmro kirighwo uvuẹn iyẹnrẹn rọ ha John urhomu-ẹmriẹn 2 na. Wu djokarhọ ye taghene Jesu o vo ame rhẹ ukoko ame na-a? Ukperẹ ọnọ tẹnrovi omayen, nọ ta rẹn idibo na nẹ aye i vo ame na. (Eghwẹmro 6, 7) Ọke rọ dẹrẹ ame rhiẹ enyo hin, Jesu ọvo ọ kpare enyo na vwe ọrọ hẹrote irueruo orọnmo na-a. Ukpomaran, nọ ta rẹn idibo na nẹ aye i kpariẹ nyarhẹn. (Oghwẹmro 8) Jesu ọ kpare uko enyo ji mọriẹn uvuẹn obaro ihworho ri rhiẹ orọnmo na rọ wọnma-a, nyoma rọ ta, ‘Are i damu enyo mi ruru wanana!’

11. Me ya na sabu yono nẹ igbevwunu i Jesu?

¹¹ Me ya na sabu yono nẹ igbevwunu ri Jesu ọ dẹrẹ ame rhiẹ enyo? E yono kpahen omeriotọre. Jesu ọ wọnma kpahen igbevwunu na-a; itiọrurhomẹmro, o wọnma dẹ kpahen ekwakwa ro ruru-u. Ukpomaran, ọ homariotọre, ji ha ujiri na ephian vwe Ọsẹ ye. (John 5:19, 30; 8:28) Arha hẹrokele i Jesu nyoma re ne vwo omeriotọre, arha ha ekwakwa re ruru kparoma-a. O toro oborẹ ene ruo uvuẹn ogame i Jehova-a, a vwa kparoma fọkiẹ oborẹ e ruru-u, ukpomaran jena ha ujiri vwe i Jehova fọkiẹ uphẹn ọghoghanren re vwori ra na ga ye. (Jer. 9:23, 24) Jena họghọ ro fori riẹn. Itiọrurhomẹmro, o vwo oborẹ ana sabu ru vabọ userhumu i Jehova-a.​—1 Cor. 1:26-31.

12. Me yẹ izede ọrọrọ ene ru hẹrokele omeriotọre i Jesu? Dje udje yi.

¹² Roro kpahen izede ọrọrọ re ne ru hẹrokele omeriotọre i Jesu. Roro kpahen erhirhiẹ ọnana: Ọkpako ukoko owu nọ ghwọghọ ọke ha userhumu rẹn idama owu ro rhiẹ odibo owian dabu mwuegbe rhẹ ẹmro otu ọrukaro rọ nọ haphia. Fọkiẹ ọrana, idama na nọ dabu ha ẹmro na phia sasasa, rẹ ukoko na ọ riamerhiẹn. Ọke uyono na o fuen, omizu ọrọrọ no bru ọkpako na ji ta: ‘Idama na ọ dabu damoma rhẹ ẹmriẹn na.’ O fori nẹ ọkpako na ọ ta: ‘Omaran, ọrẹn mi ghwọghọ ọke buebun ha userhumu riẹn’? Gbinẹ ọnọ sabu homariotọre ta: ‘Ee, ọ ghini damoma. Oma ọ merhen mẹ kpahiẹn.’ Arha homariotọre, a vwa rha ha ujiri na fọkiẹ ekwakwa irhorhomu re ruru-u. E vwo ẹhẹn otemẹ fọkime e rheri taghene oma ọ merhen i Jehova kpahen ekwakwa re ruru. (Haye vwanvwọn Matthew 6:2-4; Heb. 13:16) Ọrẹ imwẹro, ọwan e jiri Jehova ọke arha hẹrokele i Jesu dje omeriotọre phia.​—1 Pet. 5:6.

13. Me yi Jesu ọ mẹrẹnren ọke ro tikẹrẹ amwa i Nain, me yo ru kpahiẹn? (Luke 7:11-15)

¹³ Se Luke 7:11-15. Ha ẹhẹn roro kpahen oborẹ ọ phiare uvwre erhẹrhẹ owian aghwoghwo i Jesu. Ọye o riẹ Nain, amwa rọ ha Galilee rọ vwọ ghwai seri nẹ Shunem, ekete ọmẹraro Elisha ọ rhọmọ ọmọ ọhworhare ọmase owu ẹgbukpe 900 ri vrẹnren. (2 Ki. 4:32-37) Ọke i Jesu o tiẹkẹrẹ anurẹsẹ amwa na, nọ mẹrẹn  orinmi ra kpara nẹ amwa na. Erhirhiẹ na ọ miamo oma​—ọmase uku rẹ ọmọyen owu ọvo o hwuru. Ọrẹn, o rhiẹ izu na ọvo yọ havwiẹ-ẹ; otu ihworho buebun ri nẹ amwa na rhe i lelirie. Jesu nọ dare aye ji, jeghwai ruẹ emru igbevwunu rẹn izu ro mwuomarhọ na​—nọ rhọmọ ọmọyen! Ọnana yẹ ẹrhọmọnuhwu ọrukaro usuẹn ẹrhọmọnuhwu esa ri Jesu o ruru ra ya rhotọre.

14. Me yẹ ihwẹnmro kirighwo ri ha iyẹnrẹn rọ ha Luke urhomu-ẹmriẹn 7 na? (Ni ifoto na.)

¹⁴ Roro kpahen ihwẹnmro kirighwo ri ha iyẹnrẹn rọ ha Luke urhomu-ẹmriẹn 7 na. Wu djokarhọ ye taghene Jesu ‘ọ mẹrẹn’ izu na ro mwuomarhọ, omarana “aro ọmase na nọ dọriẹn”? (Oghwẹmro 13) Ọkezẹko ọnana yẹ oborẹ i Jesu ọ djokarhọ​—izu na rọ viẹ ọke rọ nyalele ọmọyen ro hwuru na​—omarana, no vwo aruẹdọn kpahiẹn. Jesu ọ ghwai vwo aruẹdọn ọvo kpahen izu na-a; no dje aruẹdọn na phia riẹn. Jesu nọ tẹmro rẹn ọmase na rhẹ uvwele bọrọbọrọ: “Wu vwa rha viẹ-ẹ.” Ọke oru, nọ kpare idjaghwẹ ha userhumu phia. Nọ rhọmọ ọmọ na nuhwu, ji ‘haye rẹn izie.’​—Eghwẹmro 14, 15.

15. Me ya na sabu yono nẹ igbevwunu i Jesu?

¹⁵ Me ya na sabu yono nẹ igbevwunu ri Jesu ọ rhọmọ ọmọ ọmase uku na? Ana sabu yono oborẹ ene ru dje aruẹdọn rẹn ihworho ri mwuomarhọ. Itiọrurhomẹmro, a sabu rhọmọ eri hwuru jerẹ oborẹ i Jesu o ruru-u. Ọrẹn, jerẹ i Jesu, ana sabu dje aruẹdọn rẹn ihworho ri mwuomarhọ nyoma re ne ni aye so. Ana sabu kpare idjaghwẹ re ne dje aruẹdọn phia, nyoma ẹmro ra ta, ọrhẹ oborẹ ene ru ha userhumu kugbe urhebro rẹn aye. d (Prov. 17:17; 2 Cor. 1:3, 4; 1 Pet. 3:8) Ibiẹ ẹmro urhebro dede ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn aye te otọre.

16. Jerẹ oborẹ ifoto na o djephia, me ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn izu rẹ ọmọyen o hwuru ro vwo ji jiri na?

¹⁶ Roro kpahen iyẹnrẹn ọnana. Ẹgbukpe  ezẹko ri vrẹnren, ọke ra so ijoro uvuẹn uyono ukoko, omizu ọmase owu nọ djokarhọ izu owu rọ viẹ uvuẹn okokọ. Ijoro na ọ hunute ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu na, habaye ro vwo ji jiri na, ọmọ ọgbọtọ omizu rọ viẹ na o hwuru. Fọkime omizu ọmase na o rhe kpahen ọnana no bru izu na, ji mọriẹn, aye awanva ni so ijoro rọ hẹrhẹre na kugbe. Izu na nọ tare ọke oru: “Mi vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na omamọ.” Oma ọ merhenriẹn taghene o riẹ uyono ọrana. Nọ habaye: “Ekete avwaye yẹ userhumu ọwan ọ havwọ, uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie na.” Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọ djokarhọ ji ha ukẹro ọghoghanren ni ibiẹ ekwakwa re ruẹ na sabu dje aruẹdọn rẹn eri mwuomarhọ “rẹ ẹhẹn aye ọ ghwọghọre.”​—Ps. 34:18.

17. Me ye yono ne uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

¹⁷ Ana sabu mẹrẹn erere buebun ọke erhe yono kpahen iyẹnrẹn igbevwunu ri Jesu o ruru. Aye yono ọwan taghene Jehova ọrhẹ Jesu i vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan, taghene Jesu o vwo omẹgbanhon rọ nọ kwaphiẹ ebẹnbẹn ituakpọ ephian rhọ, habaye ana ji sabu vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen ebrurhọ rẹ Uvie na ọnọ rhua rhe phẹrẹkpẹ. Ọke re yono kpahen iyẹnrẹn erana, ana sabu roro kodo kpahen oborẹ ene ru hẹrokele iruemru i Jesu. Wu na sabu ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre uyono omobọ, yanghene Ogame Ekrun rọ tẹnrovi igbevwunu i Jesu erọrọ. Djokarhọ oborẹ wu na sabu yono nie, ne wu ji lele awọrọ ta kpahiẹn. Wu na mẹrẹn erere nẹ aruẹ ikuegbe erana!​—Rom. 1:11, 12.

18. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁸ Ọke owian aghwoghwo i Jesu ọ guọlọ hiẹn ne, no ruẹ ẹrhọmọnuhwu ọresa ra nẹ iyẹnrẹn yen. Ọrẹn, ọnana ọ vẹnẹren, fọkime Jesu ọ rhọmọ ugbehian yen rọ kpẹnkpẹnren nuhwu, ọ rhọmeriẹn uvuẹn erhirhiẹ re vwe roro rhọ. Me ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn igbevwunu ọrana? Marhẹ ene ru ruẹ esegburhomẹmro re vwo kpahen ẹrhọmọnuhwu na gbanhonrhọ? Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ọnọ kpahenrhọ enọ erana.